Licenciranje stručnjaka zaštite na radu

U Republici Hrvatskoj u proteklom razdoblju nije uspostavljen sustav licenciranja stručnjaka zaštite na radu pa je slijedom toga izostala obveza kontinuiranog stručnog usavršavanja osoba koje bi trebale biti ključni nositelji organizacije i provedbe aktivnosti zaštite na radu u radnim sredinama.Na temelju čl. 22. st. 3. i čl. 83. st. 4. toč. 9. Zakona o zaštiti na radu (NN, broj 71/14., 118/14. i 154/14.), Zavod za unapređivanje zaštite na radu izradio je prijedlog sustava licenciranja stručnjaka zaštite na radu. Kroz tri odvojena prijedloga pravilnika Zavod želi naglasiti važnost prije svega uspostave jedinstvenog registra stručnjaka zaštite na radu na području Republike Hrvatske, temeljem kojeg će svaki registrirani stručnjak zaštite na radu moći, uz ispunjavanje određenih uvjeta, dobiti odobrenje za samostalni rad odnosno licencu.

1. UVOD

U Republici Hrvatskoj u proteklom dugogodišnjem razdoblju status stručnjaka zaštite na radu polaganjem stručnog ispita ili priznavanjem tog statusa temeljem određenih  propisa, ostvarilo je više tisuća osoba, no zbog izostanka uspostave odgovarajućeg institucionalnog okvira nije moguće utvrditi njihov točan broj te njihovo aktivno sudjelovanje u programima cjeloživotnog učenja i stručnog usavršavanja.

2. OSNOVNI POKAZATELJI STANJA

2.1. Stručnjaci zaštite na radu

Stručnjak zaštite na radu je radnik kojeg je poslodavac odredio za obavljanje poslova zaštite na radu i koji ispunjava propisane uvjete za obavljanje tih poslova. Ovisno o broju radnika i djelatnosti, može obavljati poslove zaštite na radu kao stručnjak zaštite na radu I. ili II. stupnja.

Prijašnjim i sada važećim propisima otvorena je mogućnost osobama neovisno o njihovoj stručnoj spremi i zanimanju da polaganjem stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu ili pod određenim uvjetima priznavanjem statusa stručnjaka zaštite na radu obavljaju  poslove zaštite na radu.Procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj ima oko 5000 stručnjaka zaštite na radu, različitih zvanja, koji su status stekli ili polaganjem stručnog ispita ili im je status priznat temeljem dosadašnjih propisa.

Stručnjak zaštite na radu I. stupnja je osoba koja ima najmanje srednju školsku ili srednju stručnu spremu i koja:

  • je položila opći dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu ili
  • ima srednju školsku ili srednju stručnu spremu i priznat joj je status stručnjaka zaštite na radu ili
  • posjeduje uvjerenje o položenom specijalističkom usavršavanju iz zaštite na radu po programu odobrenom od tijela nadležnog za obrazovanje.

Stručnjak zaštite na radu II. stupnja je osoba koja ima završen najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik i koja je položila opći i posebni dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu ili ima priznat status stručnjaka zaštite na radu.Nastavno na navedeno status stručnjaka zaštite na radu (opći i posebni dio) ima osoba koja je:

  • završila najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i položila državni stručni ispit iz područja zaštite na radu u tijelima državne uprave nadležnim za zaštitu na radu, i
  • završila najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i položila državni stručni ispit za inspektora rada u području zaštite na radu.

2.2 Prvostupnici i specijalisti – inženjeri sigurnosti i zaštite

Kada govorimo o budućim stručnjacima zaštite na radumoramo napomenuti da se Republici Hrvatskoj u okviru visokoškolskog obrazovanja provode stručni i specijalistički studiji sigurnosti i zaštite na tri visokoškolske institucije. Trenutni broj upisanih studenata u prvu godinu školovanja je sljedeći:

1. Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti u Zagrebu

Specijalistički diplomski stručni studij sigurnosti

  • 46 stručnih specijalista/ica i inženjera/ki sigurnosti i zaštite 2015/2016

Preddiplomski stručni studij sigurnosti

  • 80 stručnih prvostupnik/ica (baccalaureus) inženjer sigurnosti i zaštite 2015/2016

2. Veleučilište u Karlovcu

Specijalistički diplomski stručni studij sigurnost i zaštita

  • 37 stručnih specijalista/ica i inženjer-a/ki sigurnosti i zaštite 2015/2016

Preddiplomski stručni studij sigurnost i zaštita

  • stručni/e prvostupnik/ica (baccalaureus) inženjeri/ke sigurnosti i zaštite 2015/2016 (redovnih 59, izvanrednih 29)

3. Veleučilište u Rijeci

Odjel sigurnosti na radu, Specijalistički diplomski stručni studij sigurnost na radu

  • 38 stručnih specijalista/ica i inženjera/ki sigurnosti i zaštite 2015/2016

Odjel sigurnosti na radu, Preddiplomski stručni studij sigurnost na radu

  • 54 stručnih prvostupnik/ica (baccalaureus) inženjer sigurnosti i zaštite 2015/2016.

U razdoblju od 1997. do 2014. godine obrazovanje iz područja sigurnosti i zaštite na radu u Republici Hrvatskoj u odgovarajućim obrazovnim ustanovama završilo je više od 5500 osoba. Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u 2015. godini bilo je nazaposleno ukupno više od 300 osoba koje su stekle odgovarajuće obrazovanje završetkom preddiplomskog stručnog studija sigurnosti i specijalističkog diplomskog stručnog studija sigurnosti.

2.3. Ostali

Uz stručnjake zaštite na radu koji su svoj status stekli polaganjem stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu ili pak priznavanjem statusa stručnjaka, poslove zaštite na radu za poslodavce obavljaju i druge osobe. Odredbama čl. 4. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu („Narodne novine“, br. 112/14., 43/15., 72/15. i 140/15.), propisano je da kod poslodavca koji zapošljava do uključivo 49 radnika, poslove zaštite na radu može obavljati on sam ili njegov ovlaštenik, ako je stekao potrebna znanja tijekom redovnog školovanja, ako je položio državni stručni ispit za poslove građenja ili projektiranja kojima je obuhvaćena i materija zaštite na radu, ili ako je položio majstorski ispit u djelatnosti koju obavlja, a u kojemu je bila obuhvaćena i zaštita na radu. Uvažavajući navedenu odredbu poslove zaštite na radu dakle mogu obavljati liječnici, doktori dentalne medicine, farmaceuti, doktori veterine, javni bilježnici, odvjetnici, ovlašteni inženjeri građevinarstva, ovlašteni arhitekti, automehaničari, frizeri i dr. Iako se u razgovorima sa strankama, ovlaštenim osobama, poslodavcima pa i samim stručnjacima zaštite na radu spomenuti svrstavaju u stručnjake zaštite na radu I. stupnja, ključno je pitanje jesu li oni i mogu li oni uopće biti stručnjaci zaštite na radu I. stupnja?!

3. MOGUĆA RJEŠENJA

Kako smo ranije naveli u RH nema konkretnih podataka o broju stručnjaka zaštite na radu, nema evidencije o strukturi istih prema zvanju, osim evidencije u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava o osobama koje su položile stručni ispit za stručnjaka zaštite na radu ili im se priznao status stručnjaka. Iako se dugi niz godina u RH govori o potrebi uspostave registra i određenog organizacijskog oblika inženjera sigurnosti tj. komore inženjera sigurnosti, te potrebi uvođenja licenci za samostalan rad inženjera sigurnosti i licenciranju stručnjaka zaštite na radu i sl., dosada nije učinjeno gotovo ništa.

Sami stručnjaci zaštite na radu u niz navrata ukazivali su na potrebu reguliranja određenih obveza i podizanja razine stručnosti i profesionalnosti u njihovom radu uspostavom određenog organizacijskog modela licenciranja. Međutim, osim načelnih odredbi u propisima zaštite na radu o obvezi stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu i stihijske tržišne ponude edukacija od strane različitih subjekata, može se zaključiti da je sadašnje stanje neodgovarajuće. Uslijed izostanka institucionalnog uređenja ovog pitanja izostala je i obveza kontinuiranog stručnog usavršavanja osoba koje bi trebale biti ključni nositelji organizacije i provedbe mjera i aktivnosti zaštite na radu u radnim sredinama, ali i kod ovlaštenih osoba za obavljanje poslova zaštite na radu.

Polazeći od zatečenog stanja kao i potrebe značajnih promjena, Zavod za unapređivanje zaštite na radu (dalje: Zavod) izradio je prijedlog sustava licenciranja stručnjaka zaštite na radu. Kroz tri odvojena prijedloga pravilnika Zavod želi naglasiti važnost prije svega uspostave jedinstvenog i ažurnog registra stručnjaka zaštite na radu na području RH, temeljem kojeg će svaki registrirani stručnjak zaštite na radu moći, uz ispunjavanje određenih uvjeta, dobiti odobrenje za samostalni rad odnosno licencu, a uporište za prijedlog proizlazi iz članka22. stavka 3. i članka 83. stavka 4. točke 2. i 9. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, br. 71/14., 118/14. i 154/14. – dalje Zakon). Uspostava sustava licenciranja moguća je kroz izmjene i dopune postojećih propisa ili donošenjem novog/ih koji će u potpunosti urediti ovo područje.

Radni prijedlog Pravilnika o registru stručnjaka zaštite na radu uređuje sadržaj i način vođenja Registra stručnjaka zaštite na radu (dalje:  Registar) kojeg će u elektronskom obliku voditi Zavod u okviru Informacijskog sustava ZUZNR. U Registar će se morati prijaviti svi koji su stekli status stručnjaka temeljem posebnih propisa, u početku putem unosa podataka u propisani obrazac, a  nakon toga  prijava će se unositi automatizmom nakon položenog stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu putem Središnjeg nacionalnog informacijskog  sustava zaštite na radu (ZNR Data Collector – DC).

Radni prijedlog Pravilnika o trajnom stručnom usavršavanju stručnjaka zaštite na radu utvrđuje načela, sadržaj, načine, rokove i postupak trajnog stručnog usavršavanja, te propisuje  rad Povjerenstva za trajno stručno usavršavanje, kao tijela Zavoda koje će u suradnji s drugim dionicima  donositi godišnje programe, odluke o priznavanju, kategorizaciji i bodovnom vrednovanju svih oblika stručnog usavršavanja i dr. Usavršavanje je zamišljeno na način da stručnjaci mogu sudjelovati u raznim aktivnostima kao aktivni i pasivni sudionici te je za svaku opciju usavršavanja predložen broj  bodova koji se može prikupiti.

Verifikacijom određenih obrazovnih programa u okviru sustava licenciranja postići će se njihova kvaliteta i onemogućiti često puta prisutno izvođenje različitih nekvalitetnih i neverificiranih sadržaja iz područja zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu za koje polaznici ili njihovi poslodavci trebaju izdvajati određena financijska sredstva. Namjera Zavoda je prije svega prema mogućnostima organizirati i omogućiti besplatne programe usavršavanja u suradnji s drugim institucijama. Prema radnom prijedlogu  u razdoblju od 5 godina stručnjaci bi imali obvezu  prikupiti 25 bodova, a isto je  moguće  i  putem e-learning materijala koji će biti dostupni na web stranici Zavoda, što znači istovremeno  i bez dodatnih financijskih troškova za stručnjake i poslodavce. Primjerice međunarodni kongres uz aktivno sudjelovanje nosio bi 6 bodova, a pasivno sudjelovanje nosilo bi 3 boda, tečaj u trajanju od nekoliko dana nosio bi od 5 do 10 bodova, dok bi se e-learning edukacijama godišnje moglo prikupiti maksimalno 4 boda.

Radni prijedlog Pravilnika o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad (licence) uređuje postupak izdavanja, obnavljanja i oduzimanja Odobrenja za samostalni rad – Licence (dalje Licenca). Stupanjem na snagu ovih pravilnika, svaki stručnjak koji se prijavi u Registar dobio bi Licencu te bi razdoblje od 5 godina u kojem ima obvezu prikupiti 25 bodova počelo teći danom upisa u Registar tj. danom izdavanja te prve Licence. Ukoliko stručnjak ne bi prikupio dovoljan broj bodova, ostavljena je mogućnost provjere znanja polaganjem posebnog ispita koje bi provodilo stručno Povjerenstvo. Ukoliko stručnjak ne bi zadovoljio ni na toj provjeri znanja, prijedlog je mogućnost tj. obveza pristupanja ponovnom polaganju stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu nakon kojeg bi se ponovo mogla dobiti Licenca.

Predloženi pravilnici radna su podloga za uređenje sustava, a putem utvrđivanja obveza i sadržaja programa usavršavanja moguće je učiniti razliku u odnosu na obveze stručnjaka zaštite na radu I. stupnja, stručnjaka zaštite na radu II. stupnja, te za stručnjake koji rade u različitim djelatnostima odnosno rade određene stručne poslove kod osoba ovlaštenih za obavljanje poslova zaštite na radu.

Kao što je vidljivo, radi bolje preglednosti i razlikovanja pojedinih dijelova, izrađeni su zasebni radni prijedlozi Pravilnika o registru stručnjaka zaštite na radu, Pravilnika o trajnom stručnom usavršavanju stručnjaka zaštite na radu te Pravilnika o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad (Licence). Međutim cjelovitu materiju moguće je objediniti i regulirati izmjenama i dopunama u okviru sadašnjeg Pravilnika o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita („Narodne novine“, broj 112/14.).Dakle, pristup reguliranju ovih obveza je fleksibilan, ali i obvezujući.

4. ZAKLJUČAK

Uspostavom registra i licenciranja omogućit će se stalno stručno usavršavanje i unapređivanje rada stručnjaka zaštite na radu, kako onih koji rade kod poslodavaca, tako i onih koji rade kod ovlaštenih osoba za obavljanje poslova zaštite na radu. Predloženim sustavom licenciranja izjednačiti će se status stručnjaka zaštite na radu sa statusom drugih zvanja  i poslova koje  s obzirom na opći značaj njihovog rada  već imaju regulirano pitanje licenciranja. Edukativni  programi   zasnivati će se na kvalitetnim postavkama i potrebama polaznika, predavači će biti provjereni, stručni  i kompetentni, uz besplatne sadržaje određeni troškovi će biti  kontrolirani i razumni, a sve zajedno će doprinijeti postizanju temeljnog cilja; kontinuiranom  unapređivanju znanja, kompetencija i vještina stručnjaka zaštite na radu kako bi se povećala njihova profesionalnost i učinkovitost u radu a time i stalno  unapređivalo ovo važno područje od posebnog društvenog interesa.

Literatura

  • Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14., 118/14. i 154/14.),
  • Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu (NN 112/14., 43/15., 72/15. i 140/15.),
  • Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (NN 112/14.),

Autori: Elvira Deriš, Ivana Rešetar, Zavod za unapređivanje zaštite na radu
(Objavljeno: Zbornik radova, 6. Međunarodni stručno-znanstveni skup “Zaštita na radu i zaštita zdravlja”, Veleučilište u Karlovcu, ISSN 1848-5731, Karlovac, 2016.)