Stručnjaci zaštite na radu: Stalno stručno usavršavanje je imperativ

Uz veliku nazočnost stručnjaka zaštite na radu u svečanoj dvorani Udruženja obrtnika Grada Zagreba, u organizaciji Zavoda za unapređivanje zaštite na radu održana je Konferencija „Uloga i značaj stručnjaka zaštite na radu – danas i sutra“.

Pored predstavljanja iskustava stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu u Republici Sloveniji, te podsjećanja na svakodnevne obveze, zadaće i odgovornosti stručnjaka zaštite na radu u različitim djelatnostima, ovaj skup bila je prilika i za prezentaciju radnog prijedloga modela stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu u Hrvatskoj.

U uvodnom izlaganju Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu naglasio je kako nam se vrijeme koje danas i sutra uložimo u svoje znanje, razvoj i napredak višestruko vraća u našem zanimanju, radu i karijeri. Osobni razvoj, stalno poboljšanje i cjeloživotno učenje zato trebaju biti način života, uređen i trajni proces u karijeri stručnjaka i zaštiti na radu, kao području od posebnog društvenog interesa, s ciljem stalnog podizanja razine sigurnosti i stvaranja dodane vrijednosti. Istaknuvši kako zaštita na radu nije izolirano područje, ukazao je da primjerena zaštita na radu izravno utječe na gospodarstvo kroz produktivnost, konkurentnost i poslovnu uspješnost, zatim na tržište rada kroz raspoloživost radne snage i radnu sposobnost, utječe na mirovinski sustav kroz smanjenje preranog odlaska radnika u prijevremene i invalidske mirovine te duži ostanak u svijetu rada, dok u zdravstvenom sustavu doprinosi smanjivanju listi čekanja na zdravstvene usluge te izdatke i troškove skrbi. Nadalje je podsjetio na rezultate istraživanja problematike rada stručnjaka ZNR u srednje velikim organizacijama u Hrvatskoj, 2009.g., u kojem su sami stručnjaci istaknuli potrebu planiranja i provedbe sustavnih promjena i unapređenja, među kojima su najznačajnije one vezane uz mogućnost dodatnog školovanja i stručnog usavršavanja iz zaštite na radu, kao i unapređenje informacijske povezanosti stručnjaka ZNR i vanjskih dionika. Na prvom Hrvatskom saboru inženjera sigurnosti u listopadu 2010. g. usvojenom Deklaracijom pokrenuta je inicijativa za komorsko organiziranje. Osnivanjem i početkom rada Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, kao središnje javne ustanove nadležne za praćenja stanja i unapređivanje zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, prošle godine počinje konkretan i ozbiljan rad na oblikovanju odgovarajućeg modela stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu. Pripremljen je radni prijedlog dopuna sadašnjeg Pravilnika o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita s poglavljem i prilozima koji uključuju stalno stručno usavršavanje stručnjaka ZNR, praćenje i vrednovanje. Konkretnim normativnim rješenjem potrebno je pružiti prijeko potrebnu prisilu, odnosno vanjsko motivacijsko sredstvo koje omogućava konkretno rješenje za pomak na bolje ka unapređivanju zaštite na radu. Ova konferencija početak je širih razgovora o ovoj temi ali i ukazivanja na nezamjenjivu i važnu ulogu stručnjaka zaštite na radu te potrebu njihovog stalnog stručnog usavršavanja i osiguranja njihovog odgovarajućeg statusa u radnim sredinama i društvu. Otvoreni smo za sve vaše prijedloge, sugestije i naravno suradnju, jer zajedno možemo osmisliti i realizirati i više i bolje, zaključio je ravnatelj Begović.

Nakon kratkog filma o zaštiti na radu u tvrtki DS Smith Plastics d.o.o. govoreći o ulozi i značaju stručnjaka zaštite na radu ravnatelj Begović je prezentirao podatke o ozljedama na radu u 2016. godini. Budući da pokazatelji ukazuju na daljnji trend rasta broja smrtnih i teških ozljeda na radu logično je zaključiti da jedna od ključnih mjera za sprječavanje tih događanja treba biti i stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu, ali i svih drugih dionika; poslodavaca, njihovih ovlaštenika, povjerenika radnika za zaštitu na radu i samih radnika putem osposobljavanja za rad na siguran način.

Stručnjak zaštite na radu mora imati stručnu neovisnost, mora pružati stručnu pomoć poslodavcu (njegovim ovlaštenicima) te radnicima (njihovim povjerenicima), mora donositi odluke u vezi struke i za njih snositi odgovornost, mora profesionalnim, stručnim i odgovornim radom „štiti” poslodavca kao odgovornu osobu za ZNR, mora brinuti o sigurnosti i zaštiti radnika, provoditi učinkovit unutarnji nadzor i poduzimati potrebne mjere te mora surađivati sa svim organizacijskim jedinicama i vanjskim dionicima. Promjena se ne događa sama po sebi, ona se pokreće s razlogom, mišlju, idejom i djelom!, zaključio je izlaganje ravnatelj Begović.

Lidija Brcković, predstavnica Veleučilišta u Karlovcu osvrnula se na obrazovanje inženjera sigurnosti i zaštite istaknuvši da studij sigurnosti i zaštite u Hrvatskoj ustrojavaju i izvode u skladu s bolonjskim modelom tri visokoškolske ustanove u Zagrebu, Karlovcu i Rijeci, što je posve usklađeno sa stajalištima Europske agencije za sigurnost i zaštitu zdravlja te strateškim ciljevima utvrđenim nacionalnim programom zaštite zdravlja i sigurnosti na radu na koju RH obvezuju Konvencija MOR-a, nacionalno zakonodavstvo i smjernice EU-a. Prema iskazanim podacima za desetogodišnje razdoblje zabilježeno je povećanje interesa studenata za studij sigurnosti i zaštite, iako su upisne kvote ostale iste. Od ukupnog broja upisanih studenata njih oko 40 posto uspješno završava studij te velika većina njih i pronalazi posao u struci, zaključila je Brcković.

Predsjednik Zbornice varnosti i zdravja pri delu Republike Slovenije, Janez Fabijan izložio je model trajnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu u toj zemlji. Propisima je uređeno trajno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu i isto se primjenjuje od 2012. godine. Posebno je istaknuo kako je poslodavac obvezan stručnjaku zaštite na radu omogućiti trajno stručno usavršavanje, odnosno nadogradnju znanja te ukoliko ne ispuni tu obvezu može ga se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 2.000 – 40.000 €. Tijekom usavršavanja stručnjaci zaštite na radu moraju prikupiti 100 kreditnih bodova u razdoblju od 7 godina ili u protivnom gube radnu dozvolu za obavljanje tih poslova. U Republici Sloveniji stručnjaci sigurnosti i zaštite na radu pohađaju programe A, B ili C što ovisi o razini obrazovanja stručnjaka zaštite na radu i broju zaposlenih radnika u tvrtki u kojoj obavljaju poslove sigurnosti i zaštite. Uz stručnjake zaštite na radu obvezu trajnog stručnog usavršavanja imaju i povjerenici radnika za zaštitu na radu kao i poslodavci koji sami obavljaju poslove zaštite na radu. Programe trajnog stručnog usavršavanja odobrava ministar nadležan za rad i objavljuju se svake godine do kraja studenog za sljedeću godinu. Izvođači programa izdaju potvrde o sudjelovanju svakom sudioniku te se ta potvrda vrednuje sukladno sustavu vrednovanju, a predavačima koji su aktivni sudionici programa dodjeljuje se broj bodova uvećan za 50 posto. Ono što Komora zaštite na radu preporuča između ostalog jest poboljšanje vođenja evidencije na području trajnog stručnog usavršavanja te pooštravanje nadzora nad primjenom i provedbom propisa koji reguliraju uvjete koje mora ispunjavati stručnjak zaštite na radu. Znanje, vještine odnosno kompetencije i percepcija odgovornosti temelj su za siguran i zdrav rad zaključio je Fabijan.

Stručnjak zaštite na radu u tvrtki DS Smith Plastics Karlovac d.o.o. Siniša Kotur, ukratko je prisutnima predstavio djelatnost tvrtke koja posluje u sastavu velike europske grupacije te je izložio dobru praksu stručnjaka zaštite na radu u privatnom sektoru naglasivši kako u tvrtki nije bilo ozljeda na radu više od 3390 dana. U svome izlaganju istaknuo je da osim poslova zaštite na radu obavlja i druge poslove poput implementacije i održavanja ISO sustava, vođenja poslova zaštite okoliša u skladu s dozvolom za gospodarenje otpadom, kontrolu rada izvođača radova – izdavanje dozvola za rad, nadzor rada i dr. Kao novinu u sustavu zaštite na radu tvrtka je involvirala implementaciju i održavanje Lockout / Tagout sistema, periodičku kontrolu opreme za podizanje – color code, ugrađivanje limitatora brzine kretanja pri rukovanju s viličarima te GSM SOS alarm koji je izazvao veliki interes nazočnih. Naime, GSM SOS alarm namijenjen je radnicima koji povremeno obavljaju poslove na izoliranom mjestu rada, a služi za dojavu o nezgodi ili nesretnom događaju na tom izoliranom mjestu rada. Također, tvrtka je primijenila poboljšanja u području ergonomije u vidu vaculex sistema za podizanje vreća sa sirovinom – 25 kg, uvela 3M anti umarajuće gumene podloge te ergonomske stolice za radnike u pogonu sitotiska. S obzirom da su stručnjaci zaštite na radu različitih struka i obavljaju razne vrste poslova (zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite i spašavanja, zaštite okoliša i dr.) potrebna je stalna edukacija i obrazovanje stručnjaka zaštite na radu te je u tom smislu potrebno osigurati pravni okvir za stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu, zaključio je Kotur.

O poslovima stručnjaka zaštite na radu u državnoj tvrtki te o izazovima s kojima se oni svakodnevno susreću u tom sektoru govorio je Marijan Vukelić, stručnjak zaštite na radu u tvrtki HAC-ONC d.d. Pored 1.207 radnih mjesta s posebnim uvjetima rada, posebna značajka je da su mjesta rada dislocirana i to predstavlja veliki izazov u svakodnevnom radu, budući da se uz administrativne urede poslovi obavljaju na 26 dislociranih tehničkih jedinica održavanja, 10 tehničkih jedinica naplate cestarine, 77 naplatnih postaja te ukupno 85 odmorišta. Posebno je istaknuo kako je zbog razmještaja organizacijskih jedinica po cijelom teritoriju RH, u slučajevima izvanrednih događaja, nenajavljenih inspekcijskih nadzora i slično, otežana pravovremena prisutnost stručnjaka zaštite na radu. Kako bi olakšali svakodnevni rad i komunikaciju sa svim radnicima ustrojili su internu informatičku mrežu sa pristupom dokumentaciji iz područja zaštite na radu, a ovlaštenicima poslodavca i povjerenicima radnika za zaštitu na radu osigurani su službeni mobilni telefoni i direktna komunikacija sa stručnjacima zaštite na radu. Naročitu pozornost posvećuju kvaliteti osobne zaštitne opreme koja mora zadovoljavati tehničke karakteristike propisane u prilozima Procjene rizika te imati propisane certifikate, a u odabiru opreme sudjeluju radnici nakon probnog korištenja uzoraka, što se u konačnici pokazalo kao dobra praksa. U 2016. godini imali su ukupno 48 ozljeda na radu od čega se 12 odnosilo na one koje su se dogodile na dolasku na posao/na odlasku s posla. Od ukupnog broja ozljeda na radu 41 je bila kvalificirana kao laka ozljeda dok je 7 ozljeda bilo okvalificirano kao teške ozljede i to sve u Sektoru za održavanje u kojem su radnici izloženi najvećim rizicima. Naglasio je izuzetno dobru suradnju s kolegama iz Slovenije i Austrije s kojima dijele iskustva i dobru praksu na organiziranim radnim susretima. Za edukaciju sedam zaposlenih stručnjaka zaštite na radu, u godišnjem financijskom planu, tvrtka osigurava 10.000,00 kuna, i smatram da je potrebno propisati obvezu stalnog stručnog usavršavanja kako bismo se u kontinuitetu mogli usavršavati i postizati izvrsnost u svome radu, zaključio je Vukelić.

   

O dobroj praksi, ali i problemima s kojima se susreće u svom svakodnevnom radu kao stručnjak za zaštitu na radu govorio je Stjepan Andrašek iz Klinike za dječje bolesti Zagreb (Klaićeva). Odjel za sigurnost i zaštitu zdravlja, imovine i okoliša ustrojstvena je jedinica u Klinici koja obavlja organizaciju provedbe poslova i unutarnji nadzor nad primjenom pravila iz područja: zaštite na radu, zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, zaštite okoliša i tjelesne i tehničke zaštite. Uz osnovne poslove zaštite na radu koje obavljamo izradili smo i svoje upute za rad na siguran način kao i brošure o postupcima sigurnog rada koje služe za samoobrazovanje radnika. Nadalje prilikom rekonstrukcije/preuređenja bolničkog prostora sudjelujemo u pripremi i izradi projektne dokumentacije, izradi elaborata zaštite na radu, koji obuhvaća i razrađuje način primjene pravila zaštite na radu pri korištenju građevina namijenjenih za rad, zatim u radu koordinacije kod izvođenja građevinskih radova na lokaciji te svim drugim sigurnosnim aspektima. Klinika za dječje bolesti Zagreb (popularno zvana “Dječja bolnica” ili “Klaićeva”) po svojem je ustroju i ulozi središnja je i jedinstvena ustanova za zdravstvenu skrb za djecu i adolescente u Republici Hrvatskoj. S više od 13.500 m2 korisne površine, 650 djelatnika i 205 bolničkih postelja “Klaićeva” je ujedno i najveća dječja bolnička ustanova u Hrvatskoj. U godini se u bolnici hospitalizira više od 11.500 bolesnika i obavi više od milijun medicinskih postupaka. Kroz ambulante poliklinike godišnje prođe 230.000 bolesnika. No, to je čista statistika. Iz nje se ne mogu očitati osnovne vrijednosti naše Klinike, a to su: znanje, stručnost i kvaliteta, ali i ljubav, nježnost i osmijeh za dijete. Liječnici i ostalo medicinsko osoblje zajedno s nizom drugih stručnjaka, ujedinjeni su u jedinstveni tim Klinike s jedinstvenim ciljem – pomoći djetetu, jedinstvenim geslom: “Sve za dijete pod jednim krovom”, zaključio je izlaganje Andrašek.

O djelovanju stručnjaka zaštite na radu u strukovnim udrugama govorila je Gorana Lipnjak, potpredsjednica Hrvatske udruge za zdravo radno mjesto. Ukratko je predstavila rad i aktivnosti neprofitne udruge s naglaskom na multidisciplinarnost tema skupova, kao i sudjelovanje eminentnih izlagača. Članovi Udruge su hrvatske organizacije i poslodavci te stručnjaci zaštite na radu. Udruzi su jedini prihodi oni iz članarina i kotizacija sa skupova te im ta sredstva služe za financiranje. Vizija Udruge je djelovanje na kontinuiranom razvoju i unapređivanju zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, a time i smanjenje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom, na zadovoljstvo i dobrobit radnika i poslodavaca, kao i šire zajednice. Misija je podizanje svijesti i dodatno informiranje stručnjaka zaštite na radu i ostalih dionika koji upravljaju i rade na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu o novim rizicima, novim saznanjima, o podizanju kulture sigurnosti putem organiziranja stručnih skupova, tribina te sudjelovanjem na konferencijama i kongresima. Na stručnim skupovima osim tematike zaštite na radu obuhvaćena su i druga područja poput sustava upravljanja ISO standardima, novih tehnologija, gospodarenja otpadom i dr. Podizanje osobne razine znanja iz svih multidisciplinarnih područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu u cilju upravljanja tim znanjem i u cilju prenošenja stečenog znanja u svojim organizacijama temelj su svakog dobrog stručnjaka zaštite na radu. Znanje je moć i upravljanju njime se postiže ugled u vlastitoj organizaciji, zaključila je Lipnjak.

Ivana Teklić, viša stručna savjetnica u Zavodu za unapređivanje zaštite na radu prisutne je upoznala s radnim prijedlogom ustroja registra stručnjaka zaštite na radu, radnim prijedlogom modela stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu i vrednovanjem. Istaknula je da se pravna osnova za navedeno nalazi se u Zakonu o zaštiti na radu i određenim podzakonskim propisima. Zavod je izradio radni prijedlog Pravilnika o Informacijskom sustavu zaštite na radu Zavoda kao i radni prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita te se očekuje usuglašavanje s nadležnim ministarstvom, a zatim i daljnja procedura koja uključuje i širu raspravu. Navedeni propisi regulirali bi uspostavu Informacijskog sustava zaštite na radu, implementaciju registra stručnjaka zaštite na radu kao i uspostavu odgovarajućeg sustava stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu. Informacijski sustav zaštite na radu Zavoda prošao je testnu fazu te je spreman nakon donošenja propisa za provedbu, što uključuje i Registar stručnjaka zaštite na radu. Svrha stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu jest stjecanje i nadograđivanje znanja iz područja zaštite na radu kroz kvalitetne programe, stjecanje dodatnih znanja i vještina u skladu s razvojem novih tehnologija. Programi trebaju biti dostupni svim stručnjacima, omogućiti će se njihovo povezivanje i razmjena praktičnog iskustva, a time i unapređivanje cjelokupnog sustava zaštite na radu. Kriteriji vrednovanja odobrenih programa uključuju trajanje programa, način sudjelovanja (aktivno/pasivno sudjelovanje), da li se radi o usavršavanju putem istraživanja, sudske prakse, OHSAS- a, primjera dobre prakse, međunarodne suradnje ili e-learninga te putem objave članka u stručnim/znanstvenim časopisima ili objava knjige iz područja zaštite na radu te se u skladu s konkretnim oblicima pojedincima dodjeljuje određeni broj bodova. Upisom u registar stručnjaka zaštite na radu stručnjacima bi se dodijelio certifikat na period od 5 godina u kojem razdoblju bi imali obvezu prikupiti 25 bodova pohađanjem odobrenih programa usavršavanja, kako bi ostvarili pravo na izdavanje novog certifikata, zaključila je izlaganje Ivana Teklić.

Borivoj Žmegač, direktor i stručnjak zaštite na radu u ovlaštenoj osobi za obavljanje poslova zaštite na radu, Preventa d.o.o., prezentirao je način i uvjete rada stručnjaka zaštite na radu u ovlaštenim osobama za obavljanje poslova zaštite na radu. Uvodno se osvrnuo na objavljene financijske podatke o ukupnim prihodima ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu koji su u 2016. godini iznosili približno 335 mil. kuna, a u kojima je bilo zaposleno 1.350 stručnjaka i drugih osoba. Prema navedenim podacima proizlazi da je prosječna cijena sata rada zaposlenih u ovlaštenim osobama 123,00 kuna dok je za usporedbu prosječna cijena sata rada arhitekata 163,00 kune. Posebno je istaknuo prednosti i mane te osobine stručnjaka zaštite na radu zaposlenih u ovlaštenoj osobi nasuprot stručnjaka zaštite na radu zaposlenog kod poslodavca koji nema ovlaštenje. Kao problem u organiziranju poslova ovlaštenih osoba Žmegač je istaknuo dilemu „Koliko ugovora o obavljanju poslova zaštite na radu može sklopiti jedna ovlaštena osoba s obzirom da to nije nigdje u propisima definirano?“ te „Koliko često treba stručnjak zaštite na radu ovlaštene osobe dolaziti kod poslodavca, odnosno koliko vremena tamo treba provesti?“. Sukladno navedenom predlaže te dileme regulirati donošenjem Pravilnika o najmanjem broju sati koje je poslodavac obvezan ugovoriti sa ovlaštenom osobom, a koje stručnjak zaštite na radu ovlaštene osobe mora provesti na mjestu rada radnika, pri tome naglašavajući kako treba postaviti realnu satnicu koja ima uporišta u praksi i stvarnim potrebama poslodavaca na način da se veže uz slijedeće čimbenike: broj zaposlenih te djelatnost (poslovi s malim i/ili velikim rizicima, posebni uvjeti rada,…). Na isti način su taj problem riješili u Republici Austriji i može nam biti primjer putem kojeg bi i mi trebali krenuti. Pravi i odgovoran stručnjak zaštite na radu, ako želi postići izvrsnost u svom radu mora „Živjeti zaštitu na radu“, zaključio je Žmegač.

U nastavku rada konferencije koju je vodila Marina Borić, viša stručna savjetnica u Zavodu, nazočni stručnjaci zaštite na radu iznosili su svoja iskustva, komentare i mišljenja, pružajući podršku radu i aktivnostima Zavoda te naglašavajući značaj institucionalnog i sustavnog pristupa stalnom stručnom usavršavanju stručnjaka zaštite na radu u Republici Hrvatskoj.

Zbog iskazanog velikog interesa stručnjaka zaštite na radu za sudjelovanjem na konferenciji i obzirom na ograničen broj sudionika na ovom skupu, predstavnici Zavoda najavili su novu konferenciju u jesen ove godine, kako bi se svim zainteresiranima omogućilo sudjelovanje.

Prezentacije sa skupa možete pogledati ovdje.