U Kući Europe u Zagrebu održan seminar „Zdrava mjesta rada upravljaju opasnim tvarima“

Uz potporu Europske agencije za zaštitu na radu, a u organizaciji Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, u prepunoj dvorani Kuće Europe u Zagrebu 25. rujna održan je seminar  „Zdrava mjesta rada upravljaju opasnim tvarima – Povećajmo zajedno proizvodnju i smanjimo bolovanja“. Osim predstavljanja ciljeva europske kampanje „Zdrava mjesta rada upravljaju opasnim tvarima“, cilj seminara bio je sa stajališta zaštite na radu i medicine rada, te javnozdravstvenog aspekta, sagledati najbolje načine prevencije nepovoljnog utjecaja opasnih tvari na zdravlje radnika i okoliš, te razmijeniti iskustava i dobru praksu.

Dobrodošlicu je sudionicima seminara, među kojima su bili predstavnici radnika i poslodavaca, te  stručnjaci različitih profesija, zaželio g. Denis Redžepagić u ime Predstavništva Europske Komisije u Hrvatskoj, koje je pružilo gostoprimstvo ovom skupu od više od stotinu sudionika. Pozdravne riječi uputili su ravnatelj Zavoda Vitomir Begović, ambasadorica EU-OSHA-e Vesna Torbarina, a u ime naše nacionalne središnjice EU-OSHA-e, Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Nenad Marinić. Seminar su vodile i u drugom dijelu moderirale panel-raspravu Snježana Štefok, voditeljica Službe za edukaciju, informiranje i međunarodnu suradnju, i Ana Akrap, viša stručna savjetnica.

Nenad Marinić predstavio je glavne ciljeve europske kampanje „Zdrava mjesta rada upravljaju opasnim tvarima“ 2018.-2019., te kao najvažniji istaknuo podizanje razine svijesti o opasnostima od kemikalija i opasnih tvari s obzirom na to da su one prisutne u gotovo svim djelatnostima, te su im radnici izloženi, što može uzrokovati posljedice po zdravlje. Predstavivši europske direktive i uredbe kojima je regulirano ovo područje (Direktiva 89/391/EEZ, Direktiva 98/24/EZ, Direktiva 2004/37/EZ, Uredbe CLP i REACH), sudionike je informirao o prijedlogu novog Pravilnika o zaštiti radnika od izloženosti opasnim kemikalijama na radu, graničnim vrijednostima izloženosti i biološkim graničnim vrijednostima, čijim će danom stupanja na snagu prestati važiti tri pravilnika: Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti opasnim kemikalijama na radu, Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenima i/ili mutagenima i Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim kemikalijama pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima.
Novi pravilnik imat će 7 priloga, obuhvatit će 169 tvari propisanih direktivama o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika od rizika zbog izloženosti (uključujući azbest) te će biti sukladan Uredbama REACH i CLP. Premda su granične vrijednosti propisane direktivama uglavnom indikativne, države članice EU pridržavaju se predloženih mjera i uvrštavaju ih u svoje zakonodavstvo. Jedina obvezujuća vrijednost je za olovo iz Direktive 98/24/EZ.

Zvonimir Bakarić, voditelj Upravljanja kemikalijama u Petrokemiji Kutina, sudionike je upoznao s načinom upravljanja opasnim tvarima u velikim tvrtkama sukladno REACH uredbi. Zbog velike količine kemikalija koje treba procesuirati i za koje radnicima treba prezentirati siguran način upotrebe, u Petrokemiji je osnovana samostalna služba za upravljanje kemikalijama, koja surađuje sa službom zaštite na radu. Služba za upravljanje kemikalijama svakodnevno kontrolira popise svih dobavljenih kemikalija i prati liste restrikcija ograničenja upotreba kemikalija, koje izdaje Europska agencija za kemikalije (ECHA). Zvonimir Bakarić naglasio je važnost Scenarija izloženosti kao sastavnog dokumenta sigurnosno-tehničkog lista, koji daje sažete smjernice za procjenu opasnih tvari, daljnje upravljanje i korištenje kemikalija, a koji dobavljač kemikalija predaje daljnjem korisniku. Način uporabe kemikalije kod korisnika mora biti sukladan uputi u Scenariju izloženosti, u protivnom je Scenarij izloženosti potrebno, ako je moguće, ažurirati ili poduzeti druge mjere – zamjene tvari, procesa ili dobavljača.

Dr. sc. Matijana Jergović, dr. med. i specijalist epidemiologije i zdravstvene ekologije iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, održala je prezentaciju na temu prevencije utjecaja čimbenika radnog okoliša na zdravlje. U Zavodu dr. A. Štampar, među ostalim, provode ispitivanja fizikalnih, kemijskih i bioloških čimbenika u radnom okolišu, te na temelju rezultata naručiteljima daju preporuke za daljnje preventivne i korektivne mjere. Dr. sc. Jergović je sudionicima pokazala Ekološku kartu grada Zagreba, alat koji je izradio Zavod u partnerstvu s DHMZ-om, Agronomskim fakultetom i Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada. Na karti su prikazani rezultati i vrijeme svih obavljenih mjerenja okolišnih čimbenika u Gradu Zagrebu. Dr. sc. Jergović predlaže poslodavcima implementaciju sličnih modela praćenja u poduzećima, koji bi služili kao alat za izradu procjene rizika i određivanje daljnjih mjera. U izradi zdravstvene procjene rizika najvažnija je procjena izloženosti. Izloženost je najbolje procijeniti ako postoje rezultati mjerenja, jer rezultati mjerenja opravdavaju uvođenje određene korektivne ili preventivne mjere.  Dr. sc. Jergović naglasila je kako je u procjenu izloženosti radnika opasnim tvarima, osim rezultata mjerenja radnog okoliša bitno integrirati i rezultate mjerenja životnog okoliša koja provode županije jer, na primjer, neki radnik osim na mjestu rada može nekom opasnom metalu biti izložen i putem vode.

Znanstvene aspekte rada s opasnim tvarima predstavile su primarius dr. sc. Jelena Macan, dr. med. i  specijalistica medicine rada i sporta, i mr. sc. Rajka Turk, magistra farmacije, iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, te Ivana Kerner, dr. med., specijalist medicine rada i sporta, iz Hrvatskog društva za medicinu rada.
Prim. Macan prezentirala je zdravstvene poremećaje povezane s radom: ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti vezane uz rad i bolesti koje se pogoršavaju na radu. Ozljede na radu i profesionalne bolesti su pravno definirane kategorije, te su pravna odgovornost poslodavca, a radnici s ovim poremećajima ostvaruju pravo na beneficije kroz sustave mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Bolesti vezane uz rad su samo dio uzroka poremećaja kod radnika, zbog čega su i beneficije kroz sustav ograničene, dok bolesti koje se pogoršavaju na radu nisu pravno definirane. To su bolesti nastale prije zapošljavanja, a radni uvjeti pogoršavaju tijek bolesti i simptome. Prim. Macan je istaknula kako ova kategorija poremećaja u praksi zadaje velike probleme poslodavcima, radnicima i medicini rada, a beneficije kroz sustav mirovinskog i zdravstvenog rada su veoma ograničene.
Mr. sc. Rajka Turk, voditeljica Centra za istraživanje i kontrolu otrovanja, pobliže je opisala mehanizme kontrole izloženosti kemikalijama – granične vrijednosti izloženosti i biološke vrijednosti izloženosti, te je naglasila kako obje metode imaju svoje prednosti i nedostatke. Granične vrijednosti izloženosti, da bi bile relevantne kao zakonska postavka, moraju biti temeljene na znanstvenim podacima ili epidemiološkim studijama o štetnim učincima pojedine kemikalije u korelaciji s koncentracijom u zraku. Nedostaci GVI metode jest da je često temeljena na lokalnim učincima, ne uzima u obzir oscilacije izloženosti tijekom radnog procesa, mjeri samo inhalacijsku izloženost, odnosno koncentraciju u zraku, a ne uzima u obzir individualne razlike u apsorpciji u metabolizmu kod pojedinih radnika.  Druga metoda –  biološko praćenje kemikalija (BGV-biološke granične vrijednosti) i njihovih štetnih učinaka izloženih radnika provodi se kroz duže vremensko razdoblje i uzima u obzir različite čimbenike utjecaja (dob, spol, genetske razlike), ali također ima svoja ograničenja, npr. dostupna je za mali broj kemikalija, može se koristiti samo za kemikalije koje se brzo apsorbiraju i drugo.
Doktorica Kerner naglasila je važnost suradnje specijalista medicine rada i inženjera zaštite na radu u prevenciji zdravstvenih učinaka opasnih tvari. Opisala je važnost primarne prevencije koja obuhvaća prethodni pregled prije zapošljavanja radi utvrđivanja je li zdravstveno stanje radnika sukladno zdravstvenim zahtjevima za određeni posao. Tijekom sekundarne prevencije, nakon zaposlenja prate se znakovi prekomjerne izloženosti i nepovoljnih zdravstvenih učinaka, gdje su bitni periodički pregledi i zdravstveni nadzor radnika, a specijalist medicine rada prati zdravstveno stanje radnika i utvrđuje eventualni razvoj profesionalne bolesti. U slučaju razvoja profesionalne bolesti, tercijarna prevencija obuhvaća  reviziju mjera zaštite na radu, te utvrđivanje potrebe profesionalne rehabilitacije. Doktorica Kerner naglasila je važnost obilaska mjesta rada od strane specijalista medicine rada, te obvezu poslodavaca da poštuju mišljenje specijalista medicine rada u pogledu mjera prevencije štetnih učinaka na zdravlje radnika.

Primjer dobre prakse u izradi kalupa koji je nastao suradnjom LUSH manufakture, tj. voditelja odjela zaštite okoliša, sigurnosti i zdravlja radnika Vinka Šarića i Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, predstavila je prim. Macan, a ova inovacija u proizvodnji i poboljšica u zaštiti zdravlja radnika objavljena je i na stranicama EU-OSHA-e kao primjer dobre prakse. Zbog povećane proizvodnje i potrebe korištenja kalupa u LUSH manufakturi uveden je 2016. godine Odjel kalupa za oblikovanje finalnih proizvoda. Kalupi su se proizvodili iz epoksidne smole i pet-plastike jer epoksidna smola, osim što je trajna, omogućava izradu finih detalja kalupa. Međutim, sama epoksidna smola je izuzetno opasna tvar, umjereni je nadražljivac i jaki alergen, kod izloženih radnika može uzrokovati profesionalni ekcem kože – kontaktni dermatitis ili profesionalnu astmu. Poslovi koji obuhvaćaju uporabu epoksi-smole su poslovi s posebnim uvjetima rada, zahtijevaju zdravstveni nadzor, te uporabu posebne zaštitne opreme (maske s filtrima, nitrilne rukavice), provedbu ciljanih edukacija i poseban režim za trudnice. U LUSH manufakturi su prilikom izrade negativa kalupa iz epoksi-smole sve mjere zaštite na radu bile zadovoljene, ali uzimajući u obzir štetnost tvari, epoksidnu smolu pokušalo se zamijeniti manje opasnom tvari. Osnovana je radna skupina, koja je došla do rješenja da se epoksi-smola zamijeni ABS plastikom i 3d printerom.  U novom procesu se sav otpad reciklira, za razliku od epoksi-smole koja se ne može reciklirati i spada u opasni otpad. Razina sigurnosti novog proizvodnog procesa je veća, a postignuta je timskim radom poslodavaca, radnika i specijalista medicine rada.

U panel raspravi predavačima su se priključili prim. dr. sc. Azra Huršidić-Radulović iz Hrvatskog društva za medicinu rada, i Mario Klaus, viši samostalni inženjer zaštite na radu i zaštite od požara u Petrokemiji Kutina. Panelisti su predstavili svoj rad i profesionalno iskustvo u radu s opasnim tvarima.  Sudionici su pokazali velik interes za temu seminara, te su panelistima postavili više pitanja, među ostalim, vezana uz novi pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti opasnim kemikalijama, govorili o mjerama i sredstvima zaštite na radu koji (ne)postoje u njihovim poduzećima, te otvorili više zdravstvenih tema.

Seminar je zaključio ravnatelj Begović naglasivši kako nema nijednog sektora u kojem opasne tvari nisu u potpunosti isključene, a posljedice izloženosti mogu imati negativan učinak na kvalitetu života radnika. Stoga je važan timski rad poslodavaca, sindikata, stručnjaka zaštite na radu i drugih dionika u organiziranju i provedbi učinkovitih mjera zaštite na radu, a u cilju sprečavanja šteta po zdravlje radnika, izostanaka s rada zbog bolovanja, te prijevremenog umirovljenja.

Druženje i razmjenu iskustava predavači i sudionici seminara nastavili su u predvorju dvorane uz osvježenja i zalogajčiće.