Obračun povećanja plaće prema Zakonu o minimalnoj plaći

Zakonom o minimalnoj plaći (Narodne novine, br. 118/18 i 120/21) taksativno je nabrojano koja povećanja plaće se ne ubrajaju u iznos minimalne plaće. To su povećanja s osnove prekovremenog rada, otežanih uvjeta rada, noćnog rada, rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

Navedeni zakon, kao ni Zakon o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17 i 98/19), ne uređuju način obračuna povećanja plaće, već drugi izvori prava koji poslodavca obvezuju, a kojim su povećanja ugovorena, utvrđena ili propisana (npr. kolektivni ugovor, ugovor o radu, pravilnik o radu).

Stoga, poslodavac može ugovoriti odnosno utvrditi da se dodatak za prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi obračunava na osnovicu koja je manja od iznosa minimalne plaće, ali tako obračunato povećanje plaće ne ubraja se u iznos minimalne plaće.

Napominjemo kako članak 3.a stavak 4. Zakona o minimalnoj plaći, koji je dodan zadnjim izmjenama i dopunom, uređuje način obračuna povećanja plaće, ali samo ako se ista obračunavaju temeljem stavka 1. istog članka u visini utvrđenoj kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena sukladno općem propisu o radu. U tom slučaju, povećanja se izračunavaju za sate rada ostvarene u pojedinim uvjetima tako da se svaki dodatak obračunava na ugovorenu odnosno osnovnu plaću, iskazuje u apsolutnom iznosu te se tako utvrđeni dodaci zbrajaju i dodaju na ugovorenu odnosno osnovnu plaću.