U „Narodnim novinama“ broj 66/2026 objavljene su Izmjene i dopune pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima i Izmjene i dopune pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada koji stupaju na snagu 02. srpnja 2026. godine.
Obrazloženje vezano uz provedbu propisa možete pronaći OVDJE .
Okosnica za provedbu Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada (Narodne novine, br. 66/26) su Upute i smjernice nadležnog zavoda za javno zdravstvo u području medicine rada (dalje u tekstu: HZJZ), u odnosu na zaštitu radnika od nepovoljnih vremenskih uvjeta pri radu na niskim i visokim temperaturama na otvorenom prostoru. Stoga je bilo neophodno odrediti da se za provedbu spomenutih smjernica, pa tako i za provedbu mjera zaštite na radu na mjestima rada u nepovoljnim vremenskim okolnostima (ili pri radu na otvorenom i zatvorenom prostoru pri niskim temperaturama), poslodavac savjetuje sa specijalistom medicine rada/medicine rada i sporta.
Sudjelovanje specijalista medicine rada/medicine rada i sporta kod poslodavaca u planiranju i provođenju mjera trebao bi biti u okviru usluga medicine rada temeljem ugovora poslodavca prema odredbi članka 80. stavka 2. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18; u daljnjem tekstu: Zakon), imajući u vidu aktivnosti i poslove medicine rada iz članka 81. stavka 1. Zakona. Ne postoje zapreke da poslodavac, posebno za rizike u nepovoljnim vremenskim i drugim okolnostima, angažira i drugog specijalista medicine rada.
Izmjene i dopune navedenog Pravilnika treba shvatiti kao podršku za što bolju i kvalitetniju provedbu smjernica HZJZ-a, koje su prvi put donesene još 2011. godine (kao priznato pravilo).
Također, treba naglasiti da se Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (Narodne novine, br. 105/20 i 66/26) poziva u članku 22. stavku 5. na upute i smjernice HZJZ- a još od 2020. godine, kao priznato pravilo zaštite na radu – članak 14. Zakona o zaštite na radu (Narodne novine, br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18). Isto tako, treba navesti, da su Prilogom III. Pravilnika o izradi procjene rizika (Narodne novine, br. 112/14 i 129/19), dakle od 2014. godine, u dijelu fizikalnih štetnosti, pored ostalog, prepoznati i utvrđeni kao izvori štetnosti; rad na otvorenom, vrući okoliš, visoka vlažnost, pojačano strujanje zraka, hladan okoliš i drugi nepovoljni parametri. Sve navedeno je već prethodno trebalo utvrditi i proanalizirati procjenom rizika te ih uvrstiti u plan mjera i implementirati ih na mjestu rada u smislu smanjenja spomenutih izvora štetnosti, pa se stoga ne bi trebalo raditi o novim mjerama.
Ukoliko je poslodavac postupio prema prethodno navedenom onda na spomenute okolnosti nije potrebno izrađivati novu procjenu rizika (takvi rizici sagledavaju se sa svim ostalim rizicima kojima su radnici izloženi). Međutim, ukoliko poslodavac nije postupio sukladno prethodno navedenom onda ima mogućnost u svakom trenutku izmijeniti odnosno nadopuniti postojeću procjenu rizika.
Stvarna provedba spomenutih uputa i smjernica HZJZ-a na samom mjestu rada dokazuje se uvidom u činjenično stanje na mjestu rada, o čemu su dužni skrbiti stručnjaci zaštite na radu (kao savjetodavci), a naročito ovlaštenici poslodavca kao osobe zadužene za njihovu provedbu. O provedbi toga utvrđivati će nadležno tijelo inspekcije rada na samom mjestu rada, na način kao što utvrđuje i sve ostale činjenice uz druge izvore opasnosti, štetnosti i napora na mjestima rada.
Uputa za postupanje kod razvijanja toplinskog stresa
Smjernice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Službe za medicinu rada dostupne su na sljedećoj poveznici: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2025/12/Smjernica-Rad-na-otvorenom-u-uvjetima-visokih-temperatura-najnovije-20.06.18.pdf
Prema službenom OSH Pulse istraživanju koje je provela EU-OSHA, Europska agencija za zaštitu na radu, klimatski rizici postali su naša svakodnevica. Ekstremne temperature više nisu teorijski problem, već konkretna opasnost za zdravlje i sigurnost radnika na radnom mjestu. Na razini Europske unije 20% radnika izloženo je ekstremnoj vrućini, dok u Hrvatskoj, Grčkoj i Cipru ta brojka prelazi 33%. Najugroženiji su sektori graditeljstva, poljoprivrede i transporta. Toplinski stres nije samo “stvar nelagode”. On izravno uzrokuje:
▪️ dehidraciju i brži zamor,
▪️ pad koncentracije i povećanje broja ozljeda na radu,
▪️ pogoršanje kroničnih bolesti.
Što poslodavci trebaju učiniti?
Potrebno je hitno prilagoditi se novoj klimatskoj stvarnosti kroz brzu prilagodbu organizacije rada i tehničkih uvjeta na mjestima rada. Poslodavci imaju odgovornost aktivno smanjivati rizik od toplinskog stresa i na taj način zaštititi zdravlje radnika.
EU-OSHA pripremila je smjernice sa 10 ključnih koraka za prilagodbu radnih uvjeta:
Izvor: Nataša Budiša