Cjelodnevni boravak u Primorsko-goranskoj županiji Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, završio je radnim posjetom Brodogradilištu „Viktor Lenac“ u Rijeci, u pratnji direktora Regionalnog ureda HUP-a Nenada Seiferta. U razgovoru s Aljošom Pavelinom, predsjednikom Uprave i glavnim izvršnim direktorom, Zlatkom Marovićem, direktorom proizvodnje, Draženom Bevandom, rukovoditeljem sigurnosti i zaštite okoliša OJ Sigurnost i zaštita na radu i Božom Balenom, zamjenikom glavnog sindikalnog povjerenika brodogradilišta upoznao se s poslovanjem tvrtke, organizacijom i provedbom mjera zaštite na radu.
Brodogradilište „Viktor Lenac“, u kojem je danas zaposleno 480 ljudi, jedno je od najvećih brodogradilišta u djelatnosti remonta, preinaka i offshora na Sredozemlju. Osnovano 1896. godine, brodogradilište ima dugu tradiciju u remontu i preinakama, a među prvima u svijetu započinje s produljenjima brodova.
Brodogradilište raspolaže s tri doka, od kojih jedan može udokovati brodove veličine Aframax i Suezmax, do 160.000 tona nosivosti, s više od tisuću metara veza unutar zaljeva i velikim radilištem za izgradnju i popravke offshore platformi, kao i specijaliziranom radionicom za popravke pogonskih i električnih uređaja. „Viktor Lenac“ moderno je brodogradilište koje može izvršiti sve, od standardnih dokovanja do zahtjevnih i složenih preinaka, prema svjetskim standardima.
Predstavnici „Viktora Lenca“ naglasili su da se stalnim ulaganjem u ljude i tehničke mogućnosti, žele prilagoditi potrebama klijenata na tržištu koje se danas stalno mijenja. Kontinuirano unaprjeđuju znanja, procese i organizaciju te planski grade resurse u smislu razvoja ljudi te podizanja tehnoloških mogućnosti i proizvodnih kapaciteta. Stalni napori u smjeru stvaranja sigurnog radnog okružja rezultiraju rastom svih pozitivnih pokazatelja sigurnosti na radu. Predstavnici brodogradilišta iskazali su tijekom sastanka i zabrinutost zbog prosječne starosti zaposlenih u brodogradilištu, čiji prosjek danas iznosi oko 50 godina, te iznimno malog interesa mladih za strukovne škole i zanimanja u brodogradnji.
Ravnatelj Begović je istaknuo da zaštita na radu ne znači samo poštovanje prava i puno je više od administrativne zadaće. To je ključan dio dobrog poslovnog planiranja i upravljanja, te društvene odgovornosti. Danas se više nego ikad ranije nameće imperativ ulaganja u ljudske resurse, a dio tog ulaganja je zaštita na radu i zaštita zdravlja radnika. Zato je od osobite važnosti učinkovito djelovanje na prevenciji rizika i promicanju sigurnijih i zdravijih uvjeta na radnome mjestu, jer se time štiti radnik i poslodavac, te postiže pozitivan učinak na produktivnost, konkurentnost i održivost sustava socijalne sigurnosti.
Naša je zemlja članica velike europske obitelji i zato nam je važno ukupno stanje. Prema europskoj statistici o nesrećama na radnom mjestu, svake godine više od 3.300 radnika umre uslijed nesreća na radu. U europskim se poduzećima godišnje izgubi najmanje 300 milijuna radnih dana zbog nezgoda na radu i zdravstvenih problema povezanih s radom. Mišićno-koštani poremećaji najčešća su oboljenja povezana s radom, a u kombinaciji s drugim čimbenicima u privatnom životu, dovode do ozbiljnog pogoršanja kvalitete života radnika, te gubitaka milijuna radnih dana i eura. Jedan od strateških ciljeva Europske komisije je sigurno i zdravo radno okruženje za više od 217 milijuna radnika u Europskoj uniji, a taj cilj obvezuje i nas u Hrvatskoj u provođenju učinkovite zaštite naših radnika.
Opasne tvari na radnom mjestu mogu uzrokovati širok raspon zdravstvenih problema i bolesti, te predstavljaju sigurnosne rizike. Opasnosti često nisu vidljive ili ih se ne razumije dovoljno dobro, mogu biti uzrokovane dimom ili prašinom, ili izloženost može biti slučajna te izostaje poduzimanje potrebnih mjera. Cilj nove europske kampanje „Zdrava mjesta rada upravljaju opasnim tvarima“ podizanje je razine osviještenosti o rizicima koje predstavljaju opasne tvari na radnom mjestu te promicanje kulture sprječavanja rizika.
Prema odredbama Zakona o zaštiti na radu poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima.
Osnovni uzroci određenih pojava i propusta u području zaštite na radu su neadekvatno djelovanje ljudskog faktora i neodgovarajući odnos prema izvršavanju propisanih obveza, nepridržavanje posebnih pravila zaštite na radu koja se odnose na izvođenje radova i radne postupke, nepridržavanje osnovnih pravila zaštite na radu tj. neodgovarajuće održavanje sredstava rada te nepridržavanje drugih pravila zaštite na radu.
Navedeni pokazatelji upućuju na nužnost poduzimanja pojačanih aktivnosti na osvješćivanju poslodavaca, jer ulaganje u zaštitu na radu i primjenu sigurnosnih standarda nije trošak već investicija. Zlatno je pravilo da je bolje djelovati prije nego se nešto loše dogodi, te predvidjeti i spriječiti rizik. Zato je glavni cilj u području zaštite na radu i zaštite zdravlja u radnim sredinama, prevencija. Pri tome je važno osigurati uvjete za stručni rad stručnjaka zaštite na radu, kao stručnu pomoć poslodavcu i radnicima, dnevnu provedbu unutarnjeg nadzora nad primjenom pravila zaštite na radu te njihovu redovitu i neposrednu komunikaciju s Upravom tvrtke, podsjetio je ravnatelj Begović.
Po prvi puta od samostalnosti Hrvatske, Zavod za unapređivanje zaštite na radu pokrenuo je prvu nacionalnu kampanju „STOP ozljedama na radu“ kako bi u svakoj radnoj sredini dosljednom provedbom aktivnosti ostvarilo smanjenje broja i stope ozljeda na radu, bolesti povezanih s radom, dana bolovanja i troškova uzrokovanih tim posljedicama te isključili teške i smrtne ozljede. Svaka tvrtka, ustanova, poslodavac, sindikati, radnici i njihovi predstavnici mogu doprinijeti tom cilju. Putem HUP-a, HGK-a i HOK-a pozvali smo sve Uprave tvrtki na dodatno djelovanje u svakoj radnoj sredini kako bi podigli razinu sigurnosti i zaštite na radu te otklonili teške posljedice nesreća i ozljeda na radu. I na tom području očekujemo poseban angažman navedenih organizacija poslodavaca.
Oni poslovni subjekti koji primjenjuju više standarde zaštite na radu uspješniji su i održiviji. Za poduzetnike i radnike zaštita na radu je alat za sigurna i zdrava radna mjesta, a to je i jedna od bitnih pretpostavki postizanja produktivnosti, konkurentnosti, gospodarskog rasta i razvoja. U boljoj zaštiti na radu interes mogu pronaći svi, poslodavci, sindikati, radnici i država. Izuzetno je važno težište socijalnog dijaloga prenijeti na razinu udruga sindikata i udruga poslodavaca jačajući kolektivno pregovaranje, kao i dijalog, partnerstvo i suodlučivanje na razini trgovačkih društava i ustanova, a sukladno ovlastima partnera, koje proizlaze iz odredbi Zakona o radu, Zakona o zaštiti na radu i samih kolektivnih ugovora. Socijalni dijalog i partnerstvo na području zaštite na radu, od mikro do nacionalne razine, može pridonijeti stalnom poboljšanju i unapređivanju mjera i aktivnosti kojima se pozitivno utječe na sprječavanje nesreća, ozljeda na radu, profesionalnih i bolesti povezanih s radom, a time i očuvanje radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka.
Unatoč uspostavljenom širokom institucionalnom okviru, socijalni dijalog još uvijek nije u funkciji ostvarivanja odgovarajućeg sadržaja, kvalitete i učinaka na gospodarsku i socijalnu politiku, a u tom okviru i područje zaštite na radu nije izuzetak, ukazao je ravnatelj Begović.
Kako bi pridonio smanjenju stopa ozljeda na radu, te pomogao u otklanjanju nepravilnosti i propusta, Zavod za unapređivanje zaštite na radu tijekom cijele godine kontinuirano provodi programe i aktivnosti usmjerene na edukaciju poslodavaca, radnika i stručnjaka za zaštitu na radu, te drugih dionika kako bi ostvarili pozitivan sinergijski učinak.