U Zagrebu je održana 29. tradicionalna, najveća konferencija za proizvođače i trgovce MAGROS 2017., a središnja tema skupa bila je DIGITALIZACIJA U TRGOVINI.
Konferenciju su organizirali poslovni časopis – Suvremena trgovina i Hrvatska gospodarska komora, pod visokim pokroviteljstvom Kolinde Grabar Kitarović, predsjednice Republike Hrvatske.
U ime organizatora sudionicima Konferencije obratio se Srećko Sertić, direktor „Suvremene trgovine“ koji je istaknuo značaj ove najveće, tradicionalne dugogodišnje manifestacije.
Josip Zaher, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za trgovinu ukazao je na značaj i ulogu trgovine u Republici Hrvatskoj za zapošljavanje, turizam i gospodarski rast, te naglasio da su pred trgovinom novi izazovi u procesu digitalizacije.
Hrvoje Šimić, predsjednik Uprave Tekstilpromet d.d., domaćina skupa, podsjetio je na povijest ove tvrtke dugu 68 godina u prodaji svih vrsta tekstila i proizvoda među kojima su najpoznatije vlastite i svjetske marke.
Mladen Mauher, prodekan na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu predstavio je novi studijski specijalistički program „Digitalna ekonomija“ koji će omogućiti mladim ljudima i tvrtkama daljnji i brži razvoj digitalizacije u praksi.
U ime političke njemačke Zaklade Konrad Adenauer, njen predstavnik Jure Augustinović rekao je da ova njemačka institucija potiče gospodarsko-politički dijalog s ciljem razvoja socijalno-tržišnog gospodarstva, pa je iskazao očekivanja da će tema ove konferencije pozitivno utjecati na budući snažniji razvoj gospodarstva, a posebno trgovine. Pri tome se trgovina mora otvoriti digitalnom dobu i obrazovnom sustavu, zaključio je Augustinović.
U ime pokroviteljice skupa Kolinde Grabar Kitarović, predsjednice RH nazočnima se obratio njen izaslanik, Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore i član Vijeća za gospodarska pitanja, koji je i otvorio konferenciju. Podsjetio je da je online poslovanje jeftinije, a da obrtnici, mali i srednji poduzetnici još uvijek premalo koriste digitalizaciju u svakodnevnom osuvremenjivanju poslovanja i smanjivanju troškova. Zato je ovogodišnja konferencija MAGROS prilika za prezentaciju odgovarajućih novih rješenja, istaknuo je Ranogajec.
Uz brojne poduzetnike na konferenciji su sudjelovali predstavnici Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva rada i mirovinskoga sustav, Ministarstva turizma, Zavoda za unapređivanje zaštite na radu Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, HBOR-a, HAMAG-a, Bicro-a, Turističke zajednice grada Zagreba, Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, Zaklade Konrad Adenauer, te Smart partnera IBM-a.
U uvodnim izlaganjima istaknuto je da je najveći izazov kod digitalizacije procesa u trgovini uvođenje i primjena multi-kanalne strategije. Potrošač s pravom očekuje točnu i besprijekornu uslugu na svim kanalima prodaje, a da mu pri tome nije uskraćen užitak kupovine. Istraživanja su pokazala da su najčešće promjene na četiri područja: odnosi s potrošačima, produktivnost, poslovni modeli i IT-informacijska sigurnost te zaštita podataka. Pomoću digitalizacije može se znatno povećati doživljaj kupovine. Naime, digitalizacija omogućava znatno poboljšanje menadžmenta odnosa s potrošačima. Istovremeno ona omogućava neposredan osobni odnos prema potrošaču na svim kanalima i pomoću analize Big-Data, stavlja potrebe potrošača u središte interesa. Sektor turizma na mnoge načine koristi digitalne kanale za unapređivanje poslovanja; predstavljanja destinacija, bukiranja, prijave, itd., a poznato je da su upravo turisti jedni od nositelja potrošnje posebice u tijeku turističke sezone.
Uspjeh online platformi poput Zalando ili Amazon, ali i neuspješni primjeri Karstadta, Quelle ili Schleckera signali su da je došlo vrijeme ozbiljnih promjena koji prisiljavaju stacionarnu trgovinu na dodatne poteze kako bi se osposobila za rentabilno suvremeno poslovanje u budućnosti. To je uvjetovalo digitalizaciju pojedinih procesa u nastojanju da pruže bolji servis kupcima na svim mogućim prodajnim platformama, a ujedno budu produktivniji i konkurentniji. Novi poslovni modeli otvaraju mogućnost proširenja na nova tržišta i privlačenje novih kupaca, osnovni su naglasci ovog skupa.
Nakon uvodnih izlaganja, održana su tri zanimljiva panela: Industrijska i retail revolucija X.0 u uvjetima digitalizacije, Digitalizacija u trgovini i Očuvanje radne sposobnosti zaposlenih u trgovini u eri digitalizacije i zaštita na radu.
Moderator panela „Očuvanje radne sposobnosti zaposlenih u trgovini u eri digitalizacije i zaštita na radu“ bio je Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, a sudionici Jure Radoš, član Uprave Pevec d.d., Josipa Klišanin, načelnica Sektora za zaštitu na radu u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, Sven Bukovski, voditelj Službe za zaštitu na radu u DM, Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske i dr. Martina Elez, ravnateljica Ustanove za medicinu rada Nemetova – Prima.
U okviru ovog panela sudionici su ukazali što digitalizacija znači za radnike, način i uvjete rada, njihovu zdravstvenu sposobnost, što je moguće i potrebno poduzimati na sprječavanju ozljeda, nesreća na radu, zdravstvenih probleme, bolovanja, prijevremenih odlazaka iz svijeta rada i drugo. U 2016. g. u djelatnosti trgovine u kojoj je stopa ozljeda na radu na 1.000 radnika na razini prosječne stope u RH, 83 posto radnika ozlijedilo se na mjestima rada, a 17 posto na putu na posao ili prilikom odlaska s posla. Prema broju ozljeda ravnomjerno su pokriveni svi dani u tjednu dok je nešto manji broj zabilježen nedjeljom, a prema spolu gotovo je identičan broj ozlijeđenih žena i muškaraca u trgovini što se tiče nesreća na mjestima rada dok je kod ozljeda na putu veći udio žena. Prema starosti najveći broj ozlijeđenih zabilježen je u dobi između 31 – 40 godina, a zatim kod radnika u životnoj dobi od 18-30 godina. Najmanji udio ozlijeđenih bilježi se kod radnika starijih od 60 godina kao i kod onih od 51-60 godina. Prema broju ozljeda u djelatnosti trgovine najveći broj registriran je u Gradu Zagrebu, zatim Primorsko-goranskoj županiji i Splitsko- dalmatinskoj županiji. Analize u okviru EU ukazuju da su zdravstveni problemi najučestaliji uzrok izostanaka s radnih mjesta i bolovanja zbog bolova u kralježnici, ramenima, vratu, laktovima, rukama, koljenima, a sve to dovodi do ozbiljnog pogoršanja kvalitete života radnika, te značajnih gubitka radnih dana. Nedavno je objavljeno jedno istraživanje koje je ukazalo da su stalnim gledanjem u računalo glava i vrat u protuakciji i da sve to dovodi do bolova duž cijele kralježnice a njeno dodatno opterećenje uzrokuje njezino prijevremeno trošenje te izaziva bol u vratu i leđima, a to nerijetko završava dugotrajnim bolovanjima, operacijom, smanjenjem ili gubitkom radne sposobnosti. U studiji se kaže da samo čitanje poruka sa zaslona mobitela uz neprirodni položaj tijela stvara pritisak na vratu kao da na leđima nosimo sedmogodišnjaka. Tijekom panela postavljeno je i pitanje, kako motivirati poslodavce na poboljšanju radnog okruženja, zaštite na radu i zdravlja radnika, putem edukacija, informiranja, kampanja, uvođenja sustava OHSAS 18001 te drugih poticaja radi podizanja razine zaštite i sigurnosti.
Nakon zanimljive i dinamične rasprave sudionika moderator Vitomir Begović završio je panel zaključcima :
Digitalizacija, demografsko stanje, starenje stanovništva, a posebno radnog stanovništva, sve veći nedostatak radne snage te potreba produžetka radnog vijeka pred sve ključne čimbenike društva stavlja veliku zadaću; pojačati napore i ulagati u obrazovanje, razvijati kulturu zaštite na radu, a mjerama prevencije osigurati očuvanje radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka.
Digitalizacija donosi veću produktivnost, konkurentnost i bolji servis potrošačima, a istovremeno utječe na tržište rada, na vrstu poslova, na radne uvjete te upućuje i na buduću zaposlenost u sektoru trgovine odnosno gašenje određenog broja radnih mjesta.
Za očuvanje radne sposobnosti radnika od osobite je važnosti primjenjivati mjere prevencije, zaštite na radu, sigurnosti i zaštite zdravlja u najširem smislu.
Potrebno je ukazati da su uz mehaničke ozljede na radu sve više prisutni rizici mišićno-koštanih bolesti koje su jedan od glavnih uzročnika djelomične ili trajne nesposobnosti za rad što upućuje na potrebu jačanja mjera prevencije, ranog otkrivanja, odgovarajućeg liječenja te pravodobne rehabilitacije, kako bi se očuvala radna sposobnost radnika. Zato je posebno važno pitanje ergonomije na mjestu rada, a to podrazumijeva da se rad mora osmisliti i organizirati tako da bude prilagođen radnicima.
Temeljni dokument za utvrđivanje rizika i mjere prevencije je procjena rizika u okviru koje je potrebno odgovarajuće oblikovanje svakog mjesta rada, prilagodba tehničkom napretku, povezivanje tehnologije, organizacije rada, uvjeta rada i radnog okoliša, odgovarajuće osposobljavanje i obavješćivanje radnika kao i kvalitetan institucionalni socijalni dijalog poslodavaca i radnika, odnosno njihovih predstavnika u području zaštite na radu.
Primjere dobre prakse u hrvatskim tvrtkama kojima se podiže svijest o važnosti svakodnevnog ispravnog držanja tijela, kretanja i rada, a sve s ciljem smanjenja vjerojatnosti pojave i razvoja bolnih stanja kralježnice, ali i cijelog sustava za kretanje potrebno je što šire primjenjivati, poticati i stimulirati prevenciju uz konkretnu podršku sustava osiguranja pri HZZO, zaključio je Begović.
U sklopu Konferencije predstavnici Zavoda za unapređivanje zaštite na radu posjetitelje su informirali o europskoj i nacionalnoj kampanji, brojnim aktivnostima ove središnje javne ustanove u području zaštite na radu te različitim oblicima potpore poslodavcima, sindikatima, radnicima, stručnjacima i drugim dionicima u zaštiti na radu kako bi učinkovito unapređivali ovo važno područje koje izravno utječe na gospodarstvo i sva druga područja.