U Zagrebačkom električnom tramvaju (ZET), podružnici Zagrebačkog holdinga d.o.o., Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu razgovarao je o problematici zaštite na radu s Josipom Barićem, voditeljem Službe sigurnost ii zaštite, Ivicom Marićem, voditeljem Odjela zaštite na radu, Jasminkom Pleić, rukovoditeljicom održavanja tramvaja i predsjednicom Odbora za zaštitu na radu, Ljubicom Somborac, voditeljicom pravnih poslova i ljudskih resursa i Sanjom Pehar, predstojnicom ureda Uprave ZET-a. Sastanku je bio nazočan i Neven Obradović, viši stručni savjetnik u Zavodu.
S oko 3600 zaposlenih ZET je jedna od najvećih podružnica Zagrebačkog holdinga d.o.o., a na poslovima s posebnim uvjetima rada radi više od 70 posto radnika, među kojima su najbrojniji vozači tramvaja i autobusa, njih oko 2000. Pored toga, na poslovima s posebnim uvjetima rada angažirani su radnici na pumpnim stanicama i održavanju, zatim na mjestima rada na kojima se rukuje opasnim kemikalijama, gdje se radi u buci, prašini i drugim složenim i rizičnim radnim uvjetima.
Vozni park je značajno obnovljen, u većem broju vozila ugrađena je odgovarajuća zaštita vozača od fizičkog ugrožavanja, međutim stanje drugih pratećih objekata i zastarjela tehnologija razlozi su zbog kojih su radnici ZET-a izloženiji rizicima, rekao je Ivica Marić, voditelj Odjela za zaštitu na radu u ZET-u ističući kako su ulaganja u infrastrukturu podjednako važna kao i kvalitetni autobusi i tramvaji.
Ulaganje u održavanje strojeva, u radne prostore i objekte smanjilo bi broj i vrstu poslova, odnosno mjesta rada s posebnim uvjetima rada, ali i povećalo sigurnost radnika, istaknuli su predstavnici ZET-a. Kao jedna od poteškoća u radu prisutna je dugotrajnost provođenja postupaka javne nabave što bi trebalo maksimalno pojednostavniti za robe i usluge koje se odnose na zaštitu života i zdravlja radnika, predložili su predstavnici ove tvrtke.
Uz napore na smanjivanju ozljeda na mjestima rada, godišnje se u prosjeku evidentira i oko 20 posto ozljeda na radu koje se odnose na dolazak i odlazak radnika na posao i s posla.
Posebna pozornost usmjerava se na izradu i primjenu internih akata u području zaštite na radu kao i na provedbu unutarnjeg nadzora uz potrebne korekcije. Prilikom analize ozljeda na radu čiji broj bilježi blagi pad i usporavanje, detaljno se utvrđuju okolnosti ali i mjere kojima će se otkloniti ponavljanje nezgoda, prema potrebi obavlja se revizija procjene rizika, provode dodatne edukacije, uz obradu podataka o broju izgubljenih sati i dana zbog spriječenosti radnika za rad uzrokovanog ozljedom, istaknuo je Ivica Marić, voditelj Odjela za zaštitu na radu u ZET-u.
U ZET-u djeluje 11 sindikata, radničko vijeće nije izabrano, a nisu izabrani ni povjerenici radnika za zaštitu na radu, kao i njihovi koordinatori. Interes je poslodavca, ali i radnika u ZET-u da mogućnost i potrebu izbora svojih predstavnika koji će ih zastupati i surađivati s predstavnicima poslodavca sukladno zakonskim odredbama žurno iskoriste, zaključeno je tijekom sastanka.
Stručnjacima zaštite na radu opseg poslova i odgovornosti su povećani, a kako u potpunosti sve poslove rade samostalno, bez angažiranje vanjskih kuća, važno je da budu visoko obrazovani i sa specijalističkim znanjima pa kontinuirano sudjeluju u edukativnim programima, rekao je Josip Barić, voditelj Službe sigurnosti i zaštite. Na poslovima zaštite na radu zaposleno je šest stručnjaka, a u ZET-u djeluju i dva psihologa. Na području zaštite zdravlja na radu kvalitetnije rješenje bilo je kada je ordinacija medicine rada bila u sastavu tvrtke, a nakon premještaja te usluge u Domove zdravlja osjećaju se teškoće, kao i izostanak podzakonskog akta kojim se regulira minimalno vrijeme angažmana specijaliste medicine rada u radnoj sredini, ističu u ZET-u.
Predstavnici ZET-a pozdravili su zainteresiranost Zavoda za unapređivanje zaštite na radu za njihov rad i probleme te zatražili pomoć u vezi s izmjenom propisa koji reguliraju zdravstvene preglede vozača, kako bi se dinamika istih uskladila.
Pri obavljanju radova na održavanju vozila radnici su izloženi mnogim opasnostima koje mogu izazvati različite nezgode, često s vrlo ozbiljnim posljedicama. Značajan broj tih opasnosti može se spriječiti poduzimanjem tehničkih mjera zaštite, uporabom osobnih zaštitnih sredstava i sigurnim radnim postupcima. Provedba osposobljavanja radnika za rad na siguran način, suradnja ovlaštenika poslodavca s radničkim predstavnicima te provedba unutarnjeg nadzora u velikoj mjeri može doprinijeti ostvarivanju poželjnog cilja „nula“ ozljeda na radu u svakoj radnoj sredini. Sudionici u prometu svakodnevno su izloženi mnogim opasnostima koje mogu izazvati nezgodu, često i s ozbiljnim posljedicama. Najčešće opasnosti mogu biti neispravno vozilo, neispravne ili nesigurne prometnice kojima se vozila kreću te opasni postupci vozača i ostalih dionika u prometu. Veliki broj navedenih opasnosti moguće je preventivno ukloniti primjenom odgovarajućih mjera zaštite i sigurnim postupcima, kako zaposlenika, tako i ostalih dionika u prometu, rekao je ravnatelj Begović.
Radnici ZET-a u dvojakoj su ulozi, kao sudionici u prometu mogu uzrokovati nesreće, a s druge strane i sami mogu biti nastradati nepažnjom ili pogrešnim postupanjem drugih sudionika.
Pored poznavanja svih propisa iz područja zaštite na radu, vozači u javnom prometu moraju poznavati i niz drugih propisa vezanih za područje prometa te moraju zadovoljavati i posebne uvjete rada, biti stalno zdravstveno sposobni te redovito obnavljati i usavršavati svoja znanja i vještine. Autobusi i tramvaji moraju biti tehnički potpuno ispravni uz redovite stručne preglede. Briga o ispravnosti vozila podijeljena je podjednako na radionicu za održavanje vozila i na vozača. Iako vozilo napušta radionicu ispravno, i ispitano, vozač je upravo ona osoba koja će odlučiti o tome može li vozilom sigurno upravljati. O ponašanju vozača , njegovim postupcima za vrijeme vožnje u svim vremenskim uvjetima te o načinu njegova reagiranja , ovisi velikim dijelom sigurnost putnika. Zato se od vozača zahtjeva najveća moguća stručna i psihofizička spremnost za obavljanje ovog odgovornog, visoko rizičnog i stresnog posla. Naravno izuzetno je važno i ponašanje putnika za vrijeme vožnje, prilikom ulaza u vozilo i izlaska iz vozila jer o tome ovisi sigurnost prijevoza putnika i drugih dionika u prometu, naglasili su predstavnici Zavoda.
Za radnike, poslodavce i društvenu zajednicu važno je djelovanje i na smanjivanje uzroka i ozljeda koje se događaju prilikom dolaska i odlaska s posla, odnosno na službenom putovanju, a isto je povezano s prometom, pri čemu radnici sudjeluju kao sudionici u ulozi vozača motornih vozila, bicikala ili pješaci, odnosno putnici u sredstvima javnog prometa.
Unapređivanje uvjeta rada važno je pitanje Europske unije od 80-tih godina prošlog stoljeća. Uvođenjem zakonodavstva na europskoj razini postavljeni su minimalni standardi zaštite radnika, što ne sprječava državne članice da zadrže ili uvedu povoljnije više standarde u svoje propise. Poboljšanja koja je EU postigla u području zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu u posljednjih 25 godina u velikoj se mjeri mogu pripisati sveobuhvatnim zakonodavnim i političkim aktivnostima koje su pokrenuli i proveli Unija, države članice i dionici poput socijalnih partnera. Međutim, i dalje su potrebna poboljšanja u ovom području, jer uvijek sve može biti bolje. Na razini pojedinih poslovnih subjekata u Hrvatskoj praksa pokazuje da se primjenjuje viša razina mjera zaštite na radu od minimalno propisanih zakonom i podzakonskim aktima, jer je prisutna svijest da su dobru uvjeti rada zaposlenih pretpostavka produktivnosti i konkurentnosti na tržištu, ispunjavanja jednog od ključnih uvjeta u natječajima javne nabave ili prilikom sklapanja poslovnih ugovora, ali i potvrda društvene odgovornosti u poslovanju.
Neprijeporno je da je sudjelovanje u prometu profesionalnih vozača izuzetno stresno. Stres na radu ili u vezi s radom prvi puta se u Republici Hrvatskoj definira važećim Zakonom o zaštiti na radu gdje su navedene obveze poslodavca u vezi s prevencijom stresa uzrokovanog na radu ili u svezi s radom. Poslodavac je obvezan posebnu pozornost usmjeriti na organizaciju rada i radnih postupaka, radne uvjete i okolinu, komunikaciju te subjektivne čimbenike.
Prema istraživanju Eurobarometra radnici smatraju da je stres jedan od glavnih profesionalnih rizika (53 posto), slijede ergonomski rizici tj. ponavljajuće kretanje ili zamorni, odnosno bolni položaji (28 posto) te svakodnevno podizanje ili premještanje ljudi ili teških tereta (24 posto).
Učinkovito upravljanje stresom nije samo obveza već je to dobro ulaganje u zdravlje radnika i njegovu radnu sposobnost. U Okvirnoj direktivi 89/391/EEZ kao i okvirnim ugovorima socijalnih partnera o stresu povezanim s radom te uznemiravanju i nasilju na radnom mjestu problematika i prevencija stresa zauzima važno mjesto.
Cilj provedbe kvalitetnih mjera prevencije je otklanjanje mogućnosti da se umanji radna sposobnost i učinkovitost radnika te pogorša njegovo zdravstvenog stanje zbog stresa uzrokovanog na radu ili u svezi s radom. Prevencija stresa na radu u Republici Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno prepoznata kao aktivnost koja može unaprijediti stanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radu.
Veliki utjecaj na utvrđivanje rizika a time i potrebnih mjera prevencije stresa ima izrada procjene rizika koja je propisana Pravilnikom o procjeni rizika. Procjena rizika je postupak kojim se utvrđuje razina opasnosti, štetnosti i napora u smislu nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika. Pri procjeni rizika obvezno trebaju sudjelovati radnici, odnosno njihovi predstavnici, ovlaštenici i stručnjaci zaštite na radu, a poslodavac po potrebi može, što je korisno uključiti i stručnjake iz pojedinih drugih područja polazeći od djelatnosti i rizika. Procjenjivanje rizika nužno je provoditi uz aktivno sudjelovanje radnika koji obavljaju određene poslove radi uvažavanja njihovih stavova. U procjeni rizika potrebno je uzeti u obzir radne zahtjeve u odnosu na sposobnosti i zdravstveno stanje pojedinca. Ključni čimbenici koji utječu na radnu sposobnost radnika su zdravlje i funkcionalne sposobnosti, obrazovanje i kompetencije, vrijednosti, stajališta i motivacija, radno okruženje i zajednica te sadržaji, zahtjevi i organizacija rada, istaknuo je ravnatelj Begović.
Predstavnici ZET-a prezentirali su način izrade procjene rizika pri čemu je formiran interdisciplinarni tim, a radnici su aktivno sudjelovali popunjavanjem odgovarajućeg upitnika kao podlogom za sveobuhvatno oblikovanje toga ključnog dokumenta. Prema ukazanoj potrebi procjena se redovito ažurira sukladno utvrđenim razlozima.
Stres na mjestima rada jedan je od vodećih uzroka profesionalnih bolesti i bolovanja u svijetu te je glavni uzrok za 50 – 60 posto svih izostanaka s posla. Procjenjuje se da su ukupni troškovi poremećaja mentalnog zdravlja radnika oko 240 milijardi eura godišnje, od toga 136 milijardi eura posljedica su smanjene produktivnosti, uključujući izostanke zbog bolovanja, dok ostali dio tog iznosa čine izravni troškovi liječenja.
Razlog troškova i obolijevanja od stresa na radu ili u vezi s radom relativno je slabo provođenje mjera prevencije za upravljanje psihosocijalnim rizicima te nedovoljna osviještenost toga problema pa je provođenjem različitih preventivnih aktivnosti potrebno djelovati na uzroke.
Izuzetno je važno u svakoj radnoj sredini, a posebno u tvrtkama poput ZET-a analizirati utjecaj različitih čimbenika na zdravlje i sigurnost radnika, a pitanje stresa i ergonomski rizici moraju biti u fokusu te analize kroz procjenu rizika i donošenje akcijskog plana, kao i drugih mjera kojima će se ti rizici smanjiti ili ukloniti. Na takav način moguće je poboljšati radno okruženje i učiniti ga sigurnijim za rad. Preventivni programirani odmori mogu značajno pomoći u prevenciji rizika kod radnika koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, kao što je to slučaj u ZET-u, naglasili su predstavnici Zavoda.
Na tom tragu Zavod u suradnji s drugim čimbenicima nastavlja odgovarajuće aktivnosti kako ovo važno pitanje ne bi završilo s provedbom kampanje EU „Upravljanje stresom i psihosocijalnim rizicima “ koja je trajala 2014.-2015. g. već kako bi ova tema postala kontinuirani, nezaobilazni i dio svih aktivnosti na unapređivanju zaštite na radu.
Vrijeme je da se s obzirom na zakonsko produženje uvjeta za ostvarivanje prava na punu starosnu mirovinu u Hrvatskoj, počne razvijati i model cjeloživotne zapošljivosti kako bi se u obzir uzele promjene sposobnosti radnika zbog starenja. Uz kvalitetnu prevenciju, dobre uvjete rada i primjenu kulture zaštite na radu potrebno je radnu snagu prilagođavati radnim sposobnostima putem programa cjeloživotnog učenja. Predstavnici ZET-a upoznali su predstavnike Zavoda s namjerom da se u okviru organizacijske jedinice ljudskih resursa realizira cjeloviti program usmjeren ka cjeloživotnom učenju zaposlenika.
Aktualne kampanje EU OSHA „Zdrava mjesta rada za sve uzraste“ 2016.-2017. i „STOP ozljedama na radu“ 2016.-2018. prilika su za šire djelovanje u svakoj radnoj sredini s ciljem informiranja, savjetovanja, osvješćivanja i edukacije svih dionika od radnika do menadžmenta o mjerama koje je potrebno poduzimati kako bi se osigurali sigurniji i zdraviji uvjeti rada te posljedično ostvarile značajne koristi, rekao je ravnatelj Begović.
Inicijative koje poduzima ovaj Zavod sigurno će pridonijeti jačanju kulture sprječavanja rizika, smanjenju ozljeda na radu, ali i izvan mjesta rada, očuvanju radne sposobnosti radnika i uštedama u izdacima za saniranje posljedica nesreća na radu i onih vezanih uz rad.
– Posebno želimo pomoći osnaživanju mikro i malih poduzeća kako bi ona uspostavila učinkovite mjere zaštite na radu , pa smo organizirali Savjetovalište ZNR 3 u 1 u okviru kojeg pružamo besplatne usluge informiranja, savjetovanja i edukacije zainteresiranim novim ili poduzetnicima koji već posluju- naglasio je ravnatelj Begović.
U kratkom razdoblju od početka rada u jesen prošle godine Zavod za unapređivanje zaštite na radu aplicirao je za pružanje financijske i tehničke pomoći pri provedbi OiRA alata za procjenu rizika za male poslodavce u okviru Europske agencije za zaštitu na radu, te za uspostavu prikupljanja statističkih podataka i razvoj baze podataka u području zaštite na radu putem financiranja iz Europskog socijalnog fonda, istaknuli su predstavnici Zavoda.
Polazeći od potrebe osvješćivanja i informiranja najšire javnosti o ključnim aktivnostima na promicanju zaštite na radu, tijekom razgovora predstavnici Zavoda inicirali su mogućnost partnerske suradnje Zavoda i ZET-a koja bi uključivala promidžbu kampanja „Zdrava mjesta rada za sve uzraste“ i „STOP ozljedama na radu“ u vozilima javnog prijevoza.