Povodom obilježavanja Europskog tjedna za sigurnost i zdravlje na radu 23. listopada 2026. godine u Zagrebu održan je stručni skup „Kampanja za zdrava mjesta rada – Zajedno za mentalno zdravlje na radu“.
Sudionike skupa uvodno je pozdravila Anita Zirdum, v. d. ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, naglasivši da se Europski tjedan za sigurnost i zdravlje na radu obilježava radi podizanja svijesti o važnosti sigurnosti i zdravlja na radu među poslodavcima, radnicima i širom javnošću. Glavni je cilj sprječavanje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te stvaranje sigurnijih i zdravijih radnih mjesta u cijeloj Europskoj uniji, naglasila je Zirdum.
Ovogodišnji stručni skup bio je posvećen mentalnom zdravlju na radu te prepoznavanju, prevenciji i upravljanju psihosocijalnim rizicima u okviru kampanje „Zajedno za mentalno zdravlje na radu“ za razdoblje 2026. – 2028.
U svojem je izlaganju Marina Prelec iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike predstavila ciljeve i prioritetna područja kampanje „Zajedno za mentalno zdravlje na radu“, istaknuvši važnost stvaranja radnog okruženja koje pridonosi očuvanju mentalnog zdravlja i dobrobiti radnika. Naglasila je potrebu pravodobnog prepoznavanja, procjene i sustavnog upravljanja psihosocijalnim rizicima, uz uključivanje poslodavaca, rukovoditelja, radnika i njihovih predstavnika, stručnjaka te nadležnih tijela. Posebno je istaknula da se fizičko i mentalno zdravlje ne mogu promatrati odvojeno te da preventivno djelovanje treba prvenstveno usmjeriti na uzroke rizika u organizaciji rada i radnom okruženju. Ukazala je i na važnost kvalitetne komunikacije, suradnje i podržavajućeg rukovođenja u stvaranju zdravog i sigurnog radnog okruženja.
Upozorila je i na razmjere psihosocijalnih rizika u suvremenom svijetu rada. Prema istraživanju OSH Pulse 2025, više od četiri od deset radnika u Europskoj uniji izloženo je velikom vremenskom pritisku ili prekomjernom radnom opterećenju, dok je 29 posto radnika navelo da se suočava sa stresom, depresijom ili tjeskobom povezanima s radom.
Helena Koren iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održala je izlaganje „Kad stres boli: odnos psihosocijalnih rizika i koštano-mišićnih poremećaja“, u kojem je istaknula da na pojavu bolova u leđima, vratu i ramenima ne utječu samo fizička opterećenja i ergonomija, nego i način organizacije rada. Posebno je upozorila da vremenski pritisak, visoki radni zahtjevi, nedostatak stanki i podrške mogu povećati mišićnu napetost, pojačati osjećaj boli i otežati oporavak. Pojasnila je kako fizički čimbenici na radnom mjestu mogu izravno utjecati na razvoj mišićno-koštanih poremećaja povezanih s radom, dok psihosocijalni čimbenici mogu povećati rizik od njihova razvoja i pridonijeti pogoršanju postojećih tegoba. Kao ključ prevencije izdvojila je integrirani pristup koji povezuje ergonomske mjere, dobru organizaciju rada, prevenciju psihosocijalnih rizika, podršku zaposlenicima, rano prepoznavanje tegoba i njihovo praćenje te pravodobnu prilagodbu rada.
Tea Friščić iz tvrtke Bugatti Rimac d.o.o. govorila je o praktičnim rješenjima za učinkovito upravljanje sustavom zaštite na radu kod poslodavca, s naglaskom na mentalno zdravlje. Na primjerima iz prakse prikazala je širok raspon svakodnevnih zadaća stručnjaka zaštite na radu te istaknula važnost kvalitetne komunikacije, suradnje i podrške radnicima. Predstavila je i mogućnosti digitalizacije pojedinih procesa, uključujući vođenje evidencija, praćenja rokova, prijave i otklanjanja nedostataka te provođenja dnevnih nadzora.
Doc. dr. sc. Senka Repovečki iz Klinike za psihijatriju Vrapče u svom je izlaganju „Mentalno i psihičko zdravlje u sestrinstvu – ugroze, izazovi i prilike svakodnevnice“ istaknula kako sestrinski posao, uz fizičke napore, donosi i specifične emocionalne pritiske koji svakodnevno zahtijevaju prilagodbu i otpornost. Senka Repovečki osvrnula se na emocionalna opterećenja koja prate rad u sestrinstvu, posebice na emocionalni umor i zamor empatije. Istaknula je važnost prepoznavanja vlastitih emocionalnih potreba te razvoja emocionalne pismenosti i otpornosti kao važnih čimbenika očuvanja mentalnog zdravlja.
Josip Novak iz tvrtke Crosco d.o.o. predstavio je rezultate istraživanja psihosocijalnih rizika na radnom mjestu provedenog među 74 radnika. Kao važne izvore stresa izdvojio je zahtjeve rada, međuljudske odnose, nedostatak podrške nadređenih i suradnika, nedovoljnu informiranost o promjenama te nesigurnost radnog mjesta. Posebno je naglasio da stres može dovesti do umora, smanjene koncentracije i motivacije, što negativno utječe na dobrobit radnika, ali i na sigurnost i učinkovitost rada.
U sklopu stručnog skupa mr. sc. Andreja Kostelić Martić iz Centra za kognitivno bihevioralnu terapiju govorila je o mobingu, odnosno psihološkom maltretiranju na radnom mjestu, njegovu prepoznavanju i mogućnostima prevencije. Posebno je istaknula kako se postupci mobinga dijele na nekoliko kategorija: napad na mogućnost adekvatnog komuniciranja, napad na mogućnost održavanja socijalnih odnosa, napad na reputaciju, napad na kvalitetu rada i napad na zdravlje žrtve. Naglasila je da posljedice ne pogađaju samo pojedinca, nego i organizaciju kroz izostanke, smanjenu učinkovitost, fluktuaciju zaposlenika i narušavanje radne klime. Poseban naglasak stavila je na prevenciju, odnosno stvaranje radne kulture utemeljene na poštovanju ljudskog dostojanstva, otvorenoj komunikaciji, jasnim pravilima protiv mobinga te pravodobnom prepoznavanju i rješavanju konfliktnih situacija.
Dr. sc. Boris Tot iz Ministarstva unutarnjih poslova predstavio je psihosocijalne rizike i stres kod policijskih službenika, čiji posao zbog specifične organizacije i uvjeta rada, zahtjevnih zadaća te izloženosti kriznim i traumatskim događajima pripada među visoko zahtjevna i stresna zanimanja. Predstavio je i rezultate istraživanja provedenog na 1124 policijska službenika, koji su potvrdili povezanost psihosocijalnih rizika s percipiranim stresom te ukazali na važnost njihova sustavnog praćenja. Naglasio je važnost poduzimanja mjera za uklanjanje izvora stresa, stvaranje zdravog radnog okruženja te osnaživanje policijskih službenika kroz nova znanja i vještine, uz razvoj preventivnih programa u svrhu pružanja psihosocijalne pomoći i podrške.
Barbara Raguž Pečur iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govorila je o putu od svakodnevnog stresa do burnouta te načinima njegova prepoznavanja i prevencije. Pojasnila je kako dugotrajna izloženost stresorima bez odgovarajućeg oporavka može dovesti do tjelesnih, kognitivnih, emocionalnih i ponašajnih simptoma kroničnog stresa, a potom i do izražene iscrpljenosti i psihološke distanciranosti od posla. Posebno se osvrnula na psihosocijalne rizike na radnom mjestu, poput visokih zahtjeva i intenziteta rada, niske razine kontrole i podrške, nejasnih uloga i narušenih međuljudskih odnosa.
Istaknula je da prevencija burnouta zahtijeva djelovanje i na individualnoj i na organizacijskoj razini. Osobne vještine, postavljanje granica, odmor i strategije suočavanja sa stresom važni su, ali ne mogu biti zamjena za potrebne promjene u radnom okruženju. Stoga mjere trebaju biti prvenstveno usmjerene na izvore problema, uz primjereno radno opterećenje, jasno definirane uloge, pravodobno prepoznavanje teškoća i pružanje podrške radnicima.
Stručni skup bio je prilika za razmjenu znanja, iskustava i primjera dobre prakse te za dodatno osvješćivanje o važnosti mentalnog zdravlja kao sastavnog dijela sigurnosti i zdravlja na radu.
Stvaranje zdravog radnog mjesta pritom ne podrazumijeva samo sprječavanje ozljeda i zaštitu fizičkog zdravlja radnika, već i sustavno prepoznavanje i sprječavanje psihosocijalnih rizika te stvaranje radnog okruženja koje pridonosi mentalnom zdravlju, dobrobiti i sigurnosti radnika.