Zavod za unapređivanje zaštite na radu u suradnji s tvrtkama PROSCO, Layher i AGRAM organizirao je 15. ožujka o.g. savjetovanje na temu „Uporaba skele u građevinarstvu“, na kojem je sudjelovalo stotinjak zainteresiranih dionika. Savjetovanju su prisustvovali stručnjaci zaštite na radu, koordinatori, predstavnici tvrtki ovlaštenih za poslove zaštite na radu, državnih i javnih institucija, Inspektorata rada, te poslodavaca i sindikata, a moderirao je Muhidin Omerdić, voditelj Službe za zaštitu na radu, ovlaštenja, nadzor i analizu.
Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, uvodno je istaknuo kako je građevinarstvo jedna od najrizičnijih djelatnosti kada je riječ o nesrećama, ozljedama na radu, te profesionalnim i drugim bolestima povezanim s radom. Prema dostupnim podacima visoka je stopa ozljeda i smrtnih ozljeda u građevinarstvu pa je tako u zadnjih 12 godina u ovoj djelatnosti smrtno stradalo 87 radnika. Ulazak na tržište rada nedovoljno stručno osposobljenih i iskusnih radnika, kratki ugovoreni rokovi za izvođenje ili završetak radova, nedostatak odgovarajuće kvalitetne opreme, ljudski faktor i mogući propusti u organizaciji i provedbi mjera zaštite na radu, neki su rizici s kojima se danas suočavamo. Ovo savjetovanje doprinos je naporima za poštivanje pravila sigurnog rada na našim gradilištima. Zaštita na radu mora biti na prvome mjestu, a svaki poslodavac, ovlaštenik, koordinator, projektant, povjerenik radnika za zaštitu na radu i radnik treba primjenjivati mjere sigurnosti na radu na način da to čini ne samo zbog sebe nego i zbog svoje obitelji, prijatelja, kolega i kolegica u radnoj sredini. Sigurnost na radu, dakle, odgovornost je svih.
Kada se govori o skelama u građevinarstvu, one s jedne strane olakšavaju obavljanje određenih zahtjevnih poslova, ali istovremeno nose rizike i zahtijevaju poštivanje odgovarajućih pravila bez improvizacija. Propisano je da se skele moraju graditi i postavljati prema planu koji sadržava sigurnosne elemente u pogledu sastavljanja, načina pričvršćenja, dopuštenih opterećenja, statičkog proračuna nosivih elemenata, uputa za montažu i demontažu, a taj se plan ovjerava projektant skele i odgovorna osoba na gradilištu. Skele se moraju izvoditi sa svim propisanim elementima u pogledu zaštitnih ograda, rubnih zaštita od pada alata i materijala, propisane širine poda skele, pristupa na pojedine katove skele i s drugim sigurnosnim elementima.
Poslovi postavljanja i demontaže skela moraju se odvijati isključivo pod nadzorom određene stručne osobe na radilištu, a zaposlenici moraju biti stručno osposobljeni i imati zdravstvenu i psihofizičku sposobnost za rukovatelja i postavljača skele. Provjera ispravnosti skele obavlja se ovjerom koju potvrđuje određena osoba na gradilištu putem kontrolne knjige skele, a važna je i redovita kontrola, jer svaka skela mora omogućavati potpunu sigurnost na radu.
Navedenim odgovornim i stručnim pristupom, uz poštivanje svih drugih mjera zaštite na radu, mogu se spriječiti rizici pri radu na skelama, kao što su, primjerice, opasnost od rušenja neispravno izvedene skele, pada s visine u slučaju uspinjanja po skeli ili uspinjanja po neosiguranim ljestvama kao i kretanja po neosiguranim pristupima etaži skele, pada s etaže skele koja nije zaštićena propisanom zaštitnom ogradom, poskliznuća na podu skele, zapinjanja na odložene predmete i slično.
Ravnatelj Begović istaknuo je da raditi na siguran način znači u svakom trenutku razmišljati o opasnostima koje nas okružuju na mjestu rada, kao i odvojiti uvijek dovoljno vremena da radne zadatke obavimo kvalitetno i sigurno. Zaštita na radu zahtjeva disciplinu, odgovornost i poštivanje pravila bez odstupanja i pogrešaka. Ovo savjetovanje prilika je da se ukaže na rizike i mjere sigurnosti prilikom uporabe skela u građevinarstvu, uz edukaciju i savjetovanje. Poruka je to radnicima u ovoj važnoj djelatnosti i želja da se oni i njihove obitelji osjećaju sigurni da će svakog dana mjesto rada napustiti zdravi i neozlijeđeni!
Matej Krajinović, direktor tvrtke PROSCO d.o.o. u čijem je prostoru organiziran ovaj skup, pozdravivši sudionike, naglasio je da je sadržaj ovog savjetovanja vrlo koristan i edukativan. Istaknuo je da tvrtka PROSCO želi udruženim snagama, znanjem i iskustvom zajedno sa Zavodom za unapređivanje zaštite na radu dalje promicati zaštitu na radu, te potaknuti poslodavce da svojim djelatnicima osiguraju kvalitetna zaštitna sredstva i educiraju ih o kvalitetnoj i pravilnoj upotrebi. Mario Selak iz istoimene tvrtke održao je prezentaciju o zaštitnoj opremi demonstrirajući kako se pravilno koristi zaštitna opreme za rad na na visini.
Željko Prister iz tvrtke Kontrol biro – Prister d.o.o. govorio je o zakonskoj regulativi u području korištenja skela, kao i o tome gdje je primjena regulativa u Hrvatskoj u odnosu na europsku praksu. Spomenuo je zakonske propise važne u području skela, od Zakona o zaštiti na radu, zatim podzakonskih propisa, kao što su pravilnici o zaštiti na radu na privremenim gradilištima, zaštiti na radu pri uporabi radne opreme, pregledu i ispitivanju radne opreme te poslovima s posebnim uvjetima rada. Kao stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u ovom području, naglasio je važnost hrvatske norme o skelama. Istaknuo je i probleme koji se javljaju u tom području: od zanemarivanja označavanja skela na dobar način, terminologije koja bi nužno u tom dijelu trebala biti prevedena, do potrebe prihvaćanja nove „check-liste“ o pregledu skela, jer je ona koja se danas koristi stara 50-ak godina. Istaknuo je da je zaštita na radu sastavni dio tehnološkog procesa, te nema ni jednog procesa da u njemu nije ukonponirana zaštita na radu.
Nedjeljko Ćular, statičar i projektant skela iz tvrtke AGRAM d.o.o., koja je zastupnik njemačke tvrtke Wilhelm Layher Gmbh@CoKG, govorio je o tehničkoj dokumentaciji i projektiranju skele. Budući da se 15 godina bavio skelama, iznio je svoje bogato iskustvo u radu s različitim vrstama skela. Navevši najprije europske norme koje se koriste u projektiranju skela, detaljno je govorio o vrstama skela prema korištenome materijalu, tipovima metalnih skela, kao i vrstama skela prema izvedbi. Govoreći o vrstama skela, kao primjere istaknuo je fasadne skele od H elemenata i modularne skele. Također je govorio o izvedbi skele prema EN 12811, radnom opterećenju skele i opterećenja vjetrom, zatim primjeni opterećenja na skelu, horizontalnom opterećenju i kombinaciji opterećenja.
Aleksandar Ignjatović, građevinski inženjer, međunarodni trener i instruktor međunarodne tvrtke Layher, prezentirao je izvođenje i uporabu skela, koji su dio Layherova programa edukacije – Treniraj trenera, a za koji su sami zaposlenici obrazovani da ga provode. Među ostalim, predstavio je i teleskopski rukohvat sa specijalnom vertikalom koji se može montirati na nivou ispod ili iznad skele, kako bi se smanjila opasnost od pada, a naveo je i proizvode tvrtke prilagođene francuskom i britanskom tržištu.
Sunčana Fatović, koordinator u tvrtki ABG PROJEKT d.o.o., govorila je o nadzoru i kontroli. Na početku je istaknula osnovne informacije vezano uz korištenje skela: o tome kojih sve vrste skela imamo, zatim o posebnim odredbama o uporabi radnih skela, montaži i mjestu montaže, smještaju, sigurnoj upotrebi skela na kotačima, lošim skelama, te obaveznoj upotrebu osobnih zaštitnih sredstava pri montaži i demontaži skele. Kod uporaba skela, osim uputa proizvođača bilo bi nužno podučiti radnika na gradilištu o pravilnoj uporabi skela. Kako bi izbjegle nezgode pri korištenju skele važno je napomenuti da nije dopušteno neovlašteno uklanjanje ograde i dijelove skela, zatim da treba redovito zatvarati oklopne podnice nakon uspinjanja ili silaženja, izbjegavati istovremeni rad više struka radnika i više radnika na skeli, ne smije se dozvoliti pristup maloljetnicima i djeci na skelu, te je potrebno voditi brigu o ukupnom opterećenju na skeli i dr. Sunčana Fatović navela je primjer grada Zagreba, gdje je u 2018. godini predviđena obnova fasada na 300 objekata kroz nekoliko programa spomeničke rente i energetske učinkovitosti, no pitanje je što će se u tom smislu i kako raditi u ovoj godini, jer danas kada da prošećete gradom, situacija je takva da bi gotovo svaku drugu skelu trebalo presložiti.
Krešmir Kaćunko, voditelj Službe za nadzor zaštite na radu u Inspektoratu rada, govorio je o inspekcijskom nadzoru pri montaži i korištenju skela te primjerima iz prakse. Istaknuo je da je zbog većeg broja ozljeda i smrtno stradalih na gradilištima u 2017. godini (88 teških ozljeda i 10 smrtno stradalih na gradilištu), udvostručen broj inspekcijskih nadzora u 2017. godini (na 325 nadzora). Kao najčešće razloge zbog kojih su se ozljede događale, naveo je izvođenje radnih postupaka protivno propisima, neispravnost sredstava rada, neispravnost površina s kojih se obavlja rad, te lošu organizaciju rada. Vezano uz inspekcijski nadzor na gradilištu i inspekcijske mjere, nakon utvrđivanja činjenica i sastavljanja zapisnika, Krešimir Kaćunko podsjetio je na ovlaštenja inspektora u nadzoru na gradilištu: od toga da može dati savjet poslodavcu, zatim izvijestiti drugo tijelo nadležno za postupanje, donijeti rješenja o upravnim mjerama, kao i prekršajno kazniti te podnijeti prijedloge kaznenih prijave za pokretanje kaznenog postupka. Tako su u 2017. godini u Područnom uredu Zagreb izdana 33 rješenja o otklanjanju nepravilnosti, odnosno 413 rješenja o zabranama i udaljavanjima s gradilišta. Najčešće utvrđeni prekršaji na gradilištima jesu ne prijavljivanje radova i ozljeda na radu nadležnom tijelu, te planovi izvođenja bez propisanog sadržaja.
Vezano uz radove na montiranju skele, inspektor rada trebao bi utvrditi način izvođenja radnih postupaka, zatim ispravnost radne opreme koja se koristi, korištenje propisane osobne zaštitne opreme, koji izvođač obavlja montažu skele, odnosno je li imenovana odgovorna osoba i ispunjava li uvjete, postoji li statički proračun skele ako je potreban, postoji li plan montaže skele i postoje li upute za montažu skele, ispunjavaju li radnici koji montiraju skelu uvjete. Kod obavljanja radova sa skele, inspektor pak treba utvrditi, među ostalim, je li skela učvršćena, da li je osiguran ispravan pristup s jedne etaže na drugu i zaštitna ograda na svim etažama, je li pod skele izveden na propisani način te rubna zaštita na podu skele, a tu su i različiti dokazi o ispravnosti skele koje treba priložiti. Kaćunko je pokazao i primjere različitih loše postavljenih skela na gradilištu, te konstatirao kako je na žalost situacija danas takva da od 100 skela čak njih 95 nije postavljeno na dobar način.
Nakon toga uslijedila je rasprava s brojnim pitanjima iz prakse o korištenju skela u građevinarstvu, a zaključke skupa sumirao je Vitomir Begović u deset točaka. Kao prvo, polazeći od podataka o teškim i smrtnim ozljedama na radu u djelatnosti graditeljstva, istaknuo je da je neprijeporna obveza poslodavca osigurati poštivanja pravila organizacije i provedbe mjera zaštite na radu na gradilištu. Prilikom postavljanja, korištenja i rastavljanja skele poslodavac bi trebao biti obvezan pridržavati se svih uputa, te koristiti odgovarajuće elemente i osobna zaštitna sredstva. Redovitim unutarnjim nadzorom na gradilištu trebalo bi kontrolirati, među ostalim, ispravnost i sigurnost skele kao i radne postupke radnika sprečavajući rizike. Primjenom svakodnevne edukacije – deset minuta za sigurnost – trebalo bi podsjetiti radnike na siguran način rada tog dana, te provjeriti opremu i njezinu ispravnost. Imajući u vidu velik broj subjekata koji sudjeluju u pripremi i izvođenju radova na privremenim gradilištima, bilo bi potrebno ostvariti sinhronizirano i sinergijsko djelovanje svih dionika u planiranju i provedbi mjera zaštite na radu. Također bi se trebalo trajno isticati korištenje profesionalne opreme koja pruža višu razinu sigurnosti na radu.
Begović je također naglasio da bi trebalo uvesti porezne olakšice i razne poticaje poslodavcima koji investiraju u takvu opremu, jer je to jedan od mogućih čimbenika unapređivanja zaštite na radu. Život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti radnika, vrednote su od posebnog društvenog interesa pa bi na toj razini trebao biti svakodnevni rad, odgovornost i stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu, kako onih zaposlenih kod poslodavaca, tako i onih koji rade u ovlaštenim tvrtkama za poslove zaštite na radu, koordinatora i svih drugih osoba vezanih uz poslove na gradilištu. Ustanove za obrazovanje odraslih trebale bi biti ključni čimbenik osposobljavanja za rad na siguran način, a naručitelji u postupcima javne nabave trebali bi ponuđačima postavljati visoke zahtjeve i norme vezano uz područje zaštite na radu, jer je to isto tako važan faktor unapređivanja ovog područja. I na kraju, spomenuto je da se Ministarstvu rada i mirovinskog sustava predloži prijevod odgovarajućih europskih normi na hrvatski te izmjenama propisa utvrdi obvezu ispitivanja skela.
Zbog velikog interesa, najavljena je mogućnost još jednog savjetovanja o skelama u skorije vrijeme u jednom od gradova Hrvatske. Također, najavljeno je savjetovanje u povodu obilježavanja Svjetskog i Nacionalnog dana zaštite na radu koje će se održati u Murskom Središću 26. travnja 2018., a u suorganizaciji Zavoda za unapređivanje zaštite na radu s gradom Murskim Središćem i Međimurskom županijom. Bit će predstavljeni brojni sadržaji, uz ostalo, i primjeri dobre prakse iz područja zaštite na radu, te dodijeljene novinarske nagrade za najbolji novinarski rad, kao i priznanja medijima koje izdaju tvrtke i sindikati, a promiču područje zaštite na radu.