Mirenje za stranke predstavlja najpogodniji način rješavanja njihovog spora jer tijekom mirenja stranke zadržavaju kontrolu nad postupkom i provodi se u interesu svih stanaka u najkraćem roku i s minimalnim troškovima, a uz podršku stručnog izmiritelja s ciljem postizanja nagodbe od zajedničkog interesa.
Budući da u ovom trenutku pri redovnim sudovima postoji značajan broj radnih sporova koji se odnose na tužbene zahtjeve vezane za naknadu štete zbog ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i mobinga, Zavod za unapređivanje zaštite na radu predlaže strankama u navedenim sporovima kao i svakoj budućoj situaciji da dobrovoljno pokreću postupke mirnog rješavanja tih sporova kako bi se smanjili troškovi stranaka, skratilo vrijeme njihovog rješavanja, rasteretili sudovi, postigao sporazum stranaka o nagodbi na njihovo obostrano zadovoljstvo i održali korektni odnosi samih stranaka.
Zavod za unapređivanje zaštite na radu promiče mirenje informiranjem zainteresiranih stranaka o mogućnostima i prednostima pokretanja postupka mirenja u svrhu postizanja nagodbe u radnim sporovima zbog naknade štete nastalih radi ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i mobinga.
U Republici Hrvatskoj mirenje je uređeno Zakonom o mirenju („Narodne novine“, broj 18/11.) i drugim propisima te je čl.3.st.1.podst.1. navedenog Zakona propisano da je mirenje svaki postupak, bez obzira na to provodi li se u sudu, instituciji za mirenje ili izvan njih, u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor uz pomoć jednog ili više izmiritelja koji strankama pomažu postići nagodbu, bez ovlasti da im nametnu obvezujuće rješenje.
U postupku mirenja sudjeluju izmiritelj, stranke te njihovi punomoćnici i /ili savjetnici. Ukoliko se ukaže potreba, mogu sudjelovati još i vještaci, a kao potpora strankama mogu se pridružiti i druge osobe od njihovog povjerenja, osobe koje imaju interes u sporu ili imaju utjecaj na stranke oko njihovog rješavanja.
Izmiritelj je osoba koja na temelju sporazuma stranaka stručno, svrhovito i nepristrano provodi postupak mirenja. Imenovanje izmiritelja obavlja se prema pravilima o kojima su se stranke sporazumjele, a predlaže iz registra izmiritelja, npr.: Lista izmiritelja Centra za mirenje Hrvatske udruge za mirenje.
Podoban je za mirenje svaki spor o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati i kada postoji spremnost i volja stranaka riješiti spor nagodbom, a naročito rješavanje radnih sporova iz područja zaštite na radu.
Stranke mogu odlučiti svoj spor, poslovni ili drugi odnos riješiti mirenjem prije ili tijekom sudskog postupka, pa čak i nakon njegovog okončanja.
Mirenje počinje prihvatom prijedloga za provođenje postupka mirenja, osim ako je za sporove u kojima postoji obveza pokretanja postupka mirenja propisano ili ugovoreno drugačije. Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele, druga se stranka o prijedlogu za provođenje mirenja mora izjasniti u roku od 15 dana od dana kada je primila prijedlog za provođenje mirenja, ili u drugom roku za odgovor naznačenom u prijedlogu. Postupak mirenja pokreće se na prijedlog jedne stranke koji je prihvatila suprotna stranka, na zajednički prijedlog stranka ili na prijedlog suda s kojim su stranke suglasne.
Mirenje je dovršeno:
– ako je jedna stranka uputila drugim strankama i izmiritelju pisanu izjavu o odustajanju od postupka mirenja, osim ako u postupku nakon odustajanja jedne stranke sudjeluju dvije ili više stranaka koje su voljne mirenje nastaviti,
– ako su stranke uputile izmiritelju pisanu izjavu o dovršetku postupka,
– odlukom izmiritelja da se postupak mirenja obustavlja, donesenom u pravilu nakon što je o tome strankama bila dana mogućnost da se izjasne, a zbog toga što daljnje nastojanje da se postigne mirno rješenje spora više nije svrhovito,
– ako se nagodba ne sklopi u roku od 60 dana od početka mirenja, odnosno u drugom roku u skladu sa sporazumom stranaka,
– sklapanjem nagodbe.
Nagodba sklopljena u postupku mirenja obvezuje stranke koje su ju sklopile. Ako su nagodbom stranke preuzele određene obveze, one su ih dužne pravodobno izvršiti. Nagodba koja je sklopljena u postupku mirenja je ovršna isprava ako je u njoj utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi te ako sadrži izjavu obvezanika o neposrednom dopuštenju ovrhe (klauzulu ovršnosti).
Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele, svaka snosi svoje troškove, a troškove postupka mirenja stranke snose na jednake dijelove, odnosno u skladu s posebnim zakonom ili pravilima institucija za mirenje.
Pokretanjem postupka mirenja prije pokretanja radnog spora iz područja zaštite na radu ostvaruju se znatne uštede na sudskim pristojbama te na brojnim drugim troškovima povezanim s vođenjem sudskih postupaka. Ukupni troškovi mirenja su značajno manji od onih troškova i utrošenog vremena koje iziskuje rješavanje radnih sporova iz područja zaštite na radu u sudskom postupku.
Ministarstvo pravosuđa RH je akreditiralo Hrvatsku udrugu za mirenje, kao instituciju za mirenje i/ili obučavanje izmiritelja koja imaju dugogodišnje iskustvo i dobru praksu u provođenju postupka mirenja kao jeftinijeg i bržeg načina rješavanja sporova u odnosu na parnični postupak. Postupak mirnog rješenja spora uz nadležne institucije za mirenje, moguće je provesti i pri nadležnim redovnim sudovima.