U ponedjeljak 29. rujna 2025. godine održana je 14. sjednica Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu. Na sjednici su članovi raspravljali o aktualnim temama i problematici u provedbi mjera zaštite na radu.
Božica Breški Džodan predstavila je Izvješće o radu Državnog inspektorata iz nadležnosti inspekcije rada u dijelu koji se odnosi na inspektore zaštite na radu. Između ostalog izvijestila je članove NV ZNR o izazovima u obavljanju inspekcijskih nadzora povodom ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti koje su u vezi s radom i radnim okolišem, kao i novim izazovima poput novih oblika rada (putem digitalnih radnih platformi), rada stranaca i razvoja novih tehnologija kod poslodavca. Od ukupno 731 inspekcijskih nadzora obavljenih povodom ozljeda u 2024., obavljeno je 60 nadzora povodom prijavljenih smrtnih događaja na prostorima poslodavca i 560 nadzora povodom ozljeda zbog kojih je radniku pružena hitna medicinska pomoć i zbog kojih je zadržan na liječenju u zdravstvenoj ustanovi, zaključila je Breški Džodan.
Tamara Radošević Kutičić ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo predstavila je analizu ozljeda na radu u 2024. naglašavajući da se brojke razlikuju u odnosu na DIRH zbog vremenskog odmaka u rokovima izvještavanja i različitih izvora. Tijekom 2024. ukupno je prijavljeno 17.765 ozljeda (15.151 na mjestu rada i 2.614 komutativnih) od kojih je 20 smrtnih prijavljenih od strane DIRH-a. Najviše prijavljenih ozljeda ima u Gradu Zagrebu, najveća stopa ozljede je u Osječko-baranjskoj županiji, dok najmanje prijava ima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U obradi statističkih podataka veliki problem predstavljaju nepreciznosti u prijavama ozljeda na radu koje rezultiraju netočnim statističkim podacima istaknula je Radošević Kutičić te naglasila ključnu važnost edukacije poslodavaca i liječnika.
Ispred Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o analizi podataka o obavljenim pregledima specijalista medicine rada govorio je Dražen Kapusta. Između ostalog izložio je podatke o mreži javne zdravstvene službe u djelatnosti medicine rada i troškovima specifične zdravstvene zaštite u periodu 2022. – 2024., specifičnoj zdravstvenoj zaštiti, opsegu pregleda i troškova te broju prethodnih i periodičnih pregleda i najučestalijim postupcima u djelatnosti medicine rada u tom razdoblju. Prema podacima HZZO-a, godišnje kroz sustav specijalista medicine rada prođe oko 220.000 radnika te da su troškovi pregleda u porastu, jer je HZZO posljednjih godina povećao cijene usluga specifične zaštite na radu naglasio je Kapusta.
O izmjenama i dopunama propisa iz područja zaštite na radu govorila je Anta Zirdum te je istaknula da je sukladno najavama na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća u planu donošenje izmjena Zakona o zaštiti na radu tijekom 2027. godine, pri čemu će se posebna pozornost dati radu u uvjetima visokih temperaturama te je najavila članovima NV ZNR da se je već započeo proces izmjene dva pravilnika kojima će se regulirat rad u uvjetima visokih temperatura, a čiju primjenu očekujemo do početka sljedeće ljetne sezone.
O izmjenama i dopunama dodatnih pet pravilnika govorila je Marina Borić te najavila njihove izmjene i dopune tijekom 2026. godine. Kako bi se unaprijedio sustav zaštite na radu i primjene mjera zaštite na radu pristupiti ćemo izmjenama i dopunama Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada, Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima, Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita, Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu, Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu, Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme te Pravilnika o ispitivanju radnog okoliša, zaključila je Borić.
Tema ove sjednice bio je i zahtjev fizičke osobe za postupanje Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu.
Članovi NV ZNR nakon aktivne rasprave donijeli su zaključak o održavanju sljedeće tematske sjednice na kojoj će biti predstavljena tri pravilnika koja temeljem Zakona o zaštiti na radu donosi Ministarstvo zdravstva uz suglasnost ministra nadležnog za rad.
