Nakon održanih radnih susreta i dogovorene suradnje s odgovornim osobama Ministarstva pravosuđa i Uprave za zatvorski sustav i probaciju, u suvremeno opremljenom Centru za izobrazbu Uprave za zatvorski sustav i probaciju Ministarstva pravosuđa, Zavod za unapređivanje zaštite na radu održao je radionicu o osnovnim obvezama u području zaštite na radu. Na radionici su sudjelovali upravitelji svih zatvora, kaznionica i odgojnih zavoda, koji su tijekom pripreme za održavanje radionice ispunili anketu na osnovu koje je dizajniran program ove edukacije.
U zatvorskom sustavu radi i velik broj službenika i namještenika, i to na različitim poslovima – od poslova osiguranja, tretmana i zdravstvene zaštite zatvorenika, do poslova vezanih uz rad i strukovnu izobrazbu zatvorenika, te upravnih i financijsko-knjigovodstvenih poslova, zbog čega je vrlo važno organizirati i provoditi sve propisane mjere zaštite na radu na svim mjestima rada, od kvalitetne procjene rizika, osposobljavanja za rad na siguran način, ispitivanja radne opreme do redovitog unutarnjeg nadzora.
Pored toga, organizacija rada zatvorenika u zatvorskom sustavu vrlo je specifična i zbog toga je nužno posebnu pozornost usmjeriti na organizaciju i mjere sigurnosti na radu kako bi se spriječile nesreće, ozljede na radu, profesionalne i druge bolesti povezane s radom. Rad zatvorenika i strukovno osposobljavanje predstavlja jedan od najvažnijih tretmanskih postupaka u ostvarivanju svrhe izvršavanja kazne zatvora, odnosno rehabilitacije zatvorenika i smanjenja recidivizma. Rad zatvorenika pokriva širok raspon poslova koje obavljaju zatvorenici u kaznionicama i zatvorima, od pomoćno-tehničkih poslova poput održavanja čistoće i urednosti prostorija, pranja vozila, ličenja, pomoćnih poslova u praonici rublja, kuhinji, skladištu, zatvorskoj radionici, do poslova u poljoprivredi, ugostiteljstvu, poslova na obradi drva i metala, šljunčarenju, eksploataciji kamena i slično. Kriterij po kojem se zatvorenici raspoređuju na pojedine poslove tiče se, između ostalog, njihove zdravstvene sposobnosti, njihovih znanja i vještina, uspješnosti ostvarivanja pojedinačnog programa, sigurnosne procjene te iskazanog interesa za radnim angažmanom, dakako, sukladno mogućnostima određenog zatvora ili kaznionice.
Uvodno se obraćajući nazočnima na radionici, Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, naglasio je da brze tehnološke i druge promjene, kao i potreba razvoja kulture zaštite na radu, zahtijevaju stjecanje, ali i kontinuiranu obnovu znanja. U zaštiti na radu kao interdisciplinarnom i području od posebnog društvenog interesa potrebna su znanja iz različitih područja. Zavod za unapređivanje zaštite na radu kao središnja nacionalna javna ustanova u razdoblju od 2015 do 2018.godine osmislio je niz besplatnih edukativnih programa namijenjenih različitim dionicima koji su objedinjeni pod prepoznatljivim nazivom „Zaštiti se znanjem!“. Istovremeno smo se kao Zavod za unapređivanje zaštite na radu založili da u novim obrazovnim kurikulumima, na svim razinama redovnog obrazovanja, područje zaštite na radu bude primjereno zastupljeno, kako bi kulturu sigurnosti i temeljna znanja iz ovog važnog područja, učenici i studenti stjecali na vrijeme, prije ulaska u svijet rada.
Cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih je proces u koji se uključuju pojedinci neovisno o životnoj dobi i razini obrazovanja s ciljem stjecanja novih znanja koja će im omogućiti zadovoljenje određenih potreba u njihovoj karijeri i životnom vijeku. Obavljanje određenih poslova uvjetuje posjedovanje potrebnih znanja i vještina, a osposobljavanje i usavršavanje je nadogradnja na ranije stečena znanja. Razinu našeg znanja možemo povećavati kroz različite oblike formalnog, neformalnog i informalnog učenja. U današnje vrijeme, a tako će biti i ubuduće, neograničene su mogućnosti stjecanja novih spoznaja, iskustava, prakse i primjene najboljih rješenja u području sigurnosti na radu.
Ravnatelj Begović je napomenuo da je Zakonom o zaštiti na radu, odnosno Pravilnikom o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita, utvrđena obveza osposobljavanja i usavršavanja poslodavca iz zaštite na radu, ovlaštenika poslodavca i povjerenika radnika za zaštitu na radu, zatim osposobljavanje radnika za rad na siguran način, te druge vrste osposobljavanja radnika, kao npr. za pružanje prve pomoći. Sastavni dio navedenog Pravilnika je program osposobljavanja ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu kao i obrazac zapisnika o osposobljenosti. Naravnom vrlo je važno i kontinuirano stručno usavršavanje stručnjaka za zaštitu na radu, kako bi bili u mogućnosti pružati kvalitetnu stručnu pomoć poslodavcima i radničkim predstavnicima u organizaciji i provedbi mjera zaštite na radu. Posebno mjesto zauzimaju stručna osposobljavanja za poslove s posebnim uvjetima rada zbog opasnosti koja proizlaze iz samih sredstava rada.
S razlogom se tvrdi da je „znanje moć“, a kada je u pitanju zaštita na radu, onda to znači da nam znanje omogućava da prepoznamo rizike, primijenimo odgovarajuće mjere zaštite i prevencije i time očuvamo život, zdravlje i radnu sposobnost sebe i drugih radnika ili osoba na radu. Budući da zaštita na radu treba biti integralni dio svih procesa i ukupne poslovne strategije svake tvrtke i ustanove, jedan od prihvaćenih i nezaobilaznih standarda, treba biti cjeloviti program osposobljavanja iz područja zaštite na radu. Na takav način moguće je ostvariti osnovni cilj, kontinuirano unapređivanje zaštite na radu u svrhu osiguranja sigurnih i zdravih uvjeta rada, sprječavanja ozljeda na radu, nastanka profesionalnih i drugih bolesti povezanih s radom te stvaranja takvog radnog okružja u kojem će se radnik osjećati sigurnim, zadovoljnim a time i produktivnim, zaključio je ravnatelj Zavoda Vitomir Begović.
Konkretne primjere iz svakodnevne prakse o organizaciji i provedbi mjera zaštite na radu predstavili su Igor Kovačević, upravitelj Kaznionice u Lipovici-Popovači i Dražen Posavec, upravitelj Kaznionice u Lepoglavi.
Temeljem odgovora na anketna pitanja o organizaciji i provedbi mjera zaštite na radu, te trenutnom stanju u ustanovama zatvorskog sustava, s rezultatima ankete nazočne je upoznao Muhidin Omerdić, voditelj Službe za zaštitu na radu, ovlaštenja, nadzor i analize.
U nastavku Josip Škreblin i Neven Obradović, viši stručni savjetnici u Zavodu, upoznali su sudionike radionice s osnovnim obvezama poslodavaca u području zaštite na radu i procjenom rizika kao temeljnim dokumentom prevencije i sigurnosti na radu.
Tijekom radionice u interaktivnom dijalogu pojašnjena su različita otvorena pitanja i specifičnosti vezane za organizaciju i provedbu mjera zaštite na radu u ustanovama zatvorskog sustava.
Učinkovita priprema za nastavak života na slobodi kroz radne aktivnosti, stjecanje novih znanja i vještina za određene poslove, uključuje i primjenu mjera zaštite na radu. Istovremeno dobra zaštita na radu i upravljanje rizicima doprinosi očuvanju radne sposobnosti zaposlenih i u zatvorskom sustavu tijekom cijelog radnog vijeka čime se ostvaruje pozitivan učinak i na drugim područjima, od gospodarstva do demografskih kretanja i prihoda proračuna te kvalitete života, zdravstvenog stanja i izdataka za zdravstvenu skrb i u trećoj životnoj dobi.
Dogovoren je nastavak suradnje Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i Centra za izobrazbu Uprave za zatvorski sustav i probaciju Ministarstva pravosuđa, u realizaciji edukativnih programa iz područja zaštite na radu za ovlaštenike poslodavca i povjerenike radnika za zaštitu na radu, s ciljem unapređivanja sigurnosti na radu zaposlenih službenika i namještenika, kao i osoba koje se nalaze na izdržavanju kazne zatvora, a za to vrijeme sudjeluju u različitim radnim aktivnostima.