Tvrtku Mirna d.d. u Rovinju koja posluje od 1877. godine, posjetili su Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i Antonio Jaić, viši stručni savjetnik u Zavodu, te su se tom prilikom u razgovoru s Neviem Tompićem, direktorom službe Lanac opskrbe, Evelinom Marićem, predstavnikom radnika i članom Nadzornog odbora te Josipom Vidolinom, pravnikom, upoznali s proizvodnim programom ove tvrtke i uvjetima rada, razgovarali o organizaciji i provedbi mjera zaštite na radu, kao i o širem kontekstu prevencije i kampanjama kojima se jača svijest o važnosti zdravlja i sigurnosti na radu.
Mirna d.d. Rovinj dio je povijesti Rovinja, osnovana 1877. godine i dio je povijesti svjetske industrije ribljih konzervi te jedna od prvih takve namjene u svijetu. Početak razvoja riboprerađivačke djelatnosti u Rovinju vezuje se uz parišku tvrtku “Societe Generale Francaise de Conserves alimentaires” i 1877. godinu kada su proizvedene prve konzerve sterilizirane toplinom.
Tvornica danas zapošljava oko 230 radnika u djelatnosti proizvodnje i prerade ribe i ribljih prerađevina. Cijeli kompleks tvornice smješten je na 60.000 m2, neposredno uz more, što osigurava kvalitetan prihvat osnovne sirovine za proizvodnju; plave ribe. Godišnje količine ulova plave ribe iz Jadranskog mora iznose cca 3.500 tona. Tvornicu je krajem 2014. godine preuzela Podravka d.d. i danas je tvrtka lider u ovom području poslovanja sa značajnim izvozom proizvoda na strana tržišta.
Proizvodni program Mirne temelji se na konzerviranim proizvodima sardina, skuša, tuna, ribljih pašteta, ribljih salata i ribljih namaza. Potencijali u razvoju novih proizvodnih programa tvornice imaju dobru osnovu u dugogodišnjoj tradiciji, proizvodnji i preradi ribe te stručnosti osoblja i blizini izvora osnovne sirovine.
Mirna d.d. Rovinj prošle godine obilježila je 140 godina poslovanja. Upravo u godini velikog jubileja, dovršen je investicijski ciklus vrijedan 50 milijuna kuna u novu liniju za preradu i proizvodnju sardine, skuše i tune. Time je u jednoj tvornici, objedinjena proizvodnja Podravkinih ribljih brandova Eva i Mirna. To značajno utječe na strateški razvoj kategorije ribljih konzervi, omogućuje efikasnije upravljanje troškovima, rast profitabilnosti te bolju konkurentnost na postojećim tržištima, kao i ulazak na nova tržišta. Mnogi su strojevi zamijenjeni, a bili su i 40 godina stari, čime su značajno poboljšani uvjeti rada. Dio proizvodnje je robotiziran, konkretno pakiranje konzervi u kartonske kutije, ali još uvijek je nezamjenjiv rad čovjeka, što upućuje na potrebu učinkovite organizacije i provedbe mjera zaštite na radu, koja je sastavni dio naše ukupne poslovne politike, istaknuo je direktor Nevio Tompić.
Zbog potreba proizvodnje osjeća se nedostatak radne snage pa se poduzima niz mjera kako bi se to stanje ublažilo. Radnici koji dolaze iz unutrašnjosti i iz susjednih zemalja imaju osiguran smještaj, a svi zaposleni topli obrok i niz drugih prava temeljem kolektivnog ugovora. Provode se sve propisane mjera zaštite na radu, suradnja neposrednih rukovoditelja i ovlaštenika poslodavca za zaštitu na radu s radničkim predstavnicima je izuzetno dobra i usmjerena na prevenciju i sprječavanje nezgoda i ozljeda na radu, rekao je Evelino Marić.
U okviru radnog boravka u Mirni d.d. predstavnici Zavoda u pratnji domaćina obišli su proizvodne pogone, upoznali se s organizacijom rada, uvjetima i mjerama zaštite na radu te razgovarali s rukovoditeljima i radnicima.
Zalaganje za sprječavanje ozljeda na radu može uspjeti jedino promicanjem pristupa koji u središte proizvodnog procesa stavlja čovjeka i zaštitu na radu kao osnovno ljudsko pravo, rekao je ravnatelje Zavoda Vitomir Begović. Nesreće na mjestima rada i bolesti povezane radom najveće su opterećenje za društvo, pa je neprijeporno da poboljšanja u području zaštite zdravlja i zaštite na radu mogu doprinijeti produktivnosti, konkurentnosti i gospodarskom rastu. Održivost sustava socijalne sigurnosti i zadovoljavanje potreba tržišta rada moguće je u uvjetima očuvanja zdravstvene i radne sposobnosti kako bi svaki radnik bio radno aktivan do zakonom propisane starosne mirovine.
U okviru EU posebno se ukazuje na zdravstvene probleme vezane uz mišićno-koštana oboljenja i ergonomiju, što uzrokuje izostanke s rada te može ograničiti radnu sposobnost radnika, pa je potrebno preventivnim mjerama djelovati na sprječavanje tih pojava. Mišićno-koštani poremećaji mogu se spriječiti ili smanjiti na niz praktičnih načina; ergonomskom prilagodbom radnog mjesta, odgovarajućom radnom opremom, edukacijom radnika i organizacijom rada koja uključuje izbjegavanje ponavljajućih radnji ili duljeg rada u neprikladnom položaju tijela, uvođenjem kratkih i češćih pauza u najrizičnijim aktivnostima, rotacijom poslova i preraspodjelom rada. Pri svemu je važno nastojati osigurati i potrebnu ravnotežu između privatnog života i posla koja u mnogome utječe na radnu sposobnost, sigurnost i zadovoljstvo radnika a time i njihovu učinkovitost u radu.
Za uspjeh je uz predanost upravljačkog tima potrebna sveobuhvatna uključenost radnika, kvalitetan socijalni dijalog i partnerstvo uz angažiranost stručnjaka i svih ključnih dionika. Zavod za unapređivanje zaštite na radu djeluje kao „servis“, i u punoj mjeri je na raspolaganju svim dionicima kako bi dobrom zaštitom na radu stvarali dodanu vrijednost za tvrtke, radnike i društvo u cjelini, naglasio je ravnatelj Zavoda Begović.
Kampanje u području zaštite na radu važne su za jačanje svijesti među poslodavcima i radnicima na temelju njihovih prava i obveza u vezi sa zdravljem na radu i sigurnim radnim okruženjem. Prva Nacionalna kampanja „STOP ozljedama na radu“ je ovog listopada nakon dvije godine završena dodjelom priznanja i plaketa najuspješnijima, a slijedeća 2.Nacionalna kampanja „Zaštita na radu je prva !“ 2019. -2021., treba također doprinijeti jačanju prevencije, sprječavanju ozljeda na radu, profesionalnih i drugih bolesti povezanih s radom.
Činjenica je da se sve nesreće mogu spriječiti, jer ljudi su skloni pogreškama, ali one ne bi smjele dovesti do ozljeda, a pojačano djelovanje na prevenciji treba rezultirati pozitivnim učincima.
Opasne tvari i dalje su veliki sigurnosni i zdravstveni problem na mjestima rada diljem Europe. One mogu uzrokovati različite vrste štete, pri čemu su neke od njih potencijalno vrlo ozbiljne. Šteta od opasnih tvari može nastati zbog kratkoročne izloženosti, dugoročne izloženosti ili dugoročnog nakupljanja tvari u tijelu. Učinkovito upravljanje izloženosti opasnim tvarima povezanih s radom moguće je samo ako su svi na mjestu rada dobro informirani o rizicima i mjerama koje se mogu poduzeti kako bi se oni spriječili.
Upravo iz tih razloga Kampanja EU „Zdrava mjesta rada upravljaju opasnim tvarima„ ima sljedeće ciljeve: podizanje razine osviještenosti o važnosti upravljanja opasnim tvarima, pružanje jasnih smjernica o zakonodavnom okviru, promicanje kulture procjene rizika i sprečavanja rizika, pružanje praktičnih alata i primjera dobre prakse za podršku poduzećima, podizanje razine osviještenosti o rizicima povezanima s izloženošću karcinogenim tvarima na rad i utvrđivanje skupina radnika s posebnim potrebama i većom izloženošću riziku.
Naši propisi utvrđuju osnovne obveze u području zaštite na radu, što podrazumijeva da je u pojedinim tvrtkama i ustanovama moguće slobodno primijeniti više standarde od minimalnih zahtjeva, odnosno težiti višoj razini zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.
Tijekom razgovora naglašeno je da je primjena vertikalne organizacije i ustroja zaštite na radu od nacionalne do mikro razine, presudna za pozitivne učinke u ovom području i konkretna potvrda da je sigurnost na radu područje od posebnog društvenog interesa i osnovno ljudsko pravo.
U Zavodu za unapređivanje zaštite na radu zalažemo se za visoke standarde zaštite i stajališta smo da poslodavce treba dodatno motivirati da uz odgovorni pristup organizaciji i provedbi propisanih mjera zaštite na radu, uvide i osjete prednosti uvođenja norme ISO 45001, financijske poticaje primjenom novog stimulativnog modela doprinosa za zdravstveno osiguranje ( dijela doprinosa za zaštitu zdravlja na radu tj. osiguranja od rizika ozljeda na radu), kroz model bonus – malus, te da koriste porezne olakšice kod uvođenja novih tehnologija, alata i opreme koja sadrži višu razinu zaštite i sigurnosti, u odnosu na prethodnu, zaključio je ravnatelj Zavoda Vitomir Begović.