Sukladno članku 20. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17) maloljetnik s petnaest godina i stariji od petnaest godina, osim onoga koji pohađa obvezno osnovno obrazovanje, može se zaposliti uz ovlaštenje zakonskog zastupnika, dakle roditelja ili skrbnika.
Nakon što zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika za sklapanje određenog ugovora o radu, maloljetnik je poslovno sposoban za poduzimanje svih pravnih radnji u vezi ispunjenja prava i obveza iz toga ugovora. Tada ugovor o radu može sam sklopiti i raskinuti, kao i poduzimati sve ostale radnje koje su povezane s tim ugovorom. Međutim, maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj.
Pravilnik o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i o aktivnostima u kojima smije sudjelovati („Narodne novine“, broj 62/2010) propisuje kako poslodavac ne smije zaposliti maloljetnika prije prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti maloljetnika na odgovarajućim poslovima. Zdravstveni pregled maloljetnika obavlja se na temelju uputnice za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti maloljetnika koju izdaje poslodavac (Obrazac MA-1, u prilogu Pravilnika), koja uputnica naročito sadrži podatke o poslu na kojemu će maloljetnik raditi ili radi, trajanju posla te opasnostima i štetnostima kojima tijekom posla maloljetnik može biti izložen. Nakon obavljenog zdravstvenog pregleda u ustanovi koja obavlja poslove medicine rada, ista izdaje uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti maloljetnika za obavljanje određenih poslova (Obrazac MA-2).
Mišljenja smo kako mogućnost zasnivanja radnog odnosa srednjoškolskog učenika koji obrazovanje pohađa u drugoj državi, konkretno Bosni i Hercegovini, ne predstavlja prepreku u pogledu mogućnosti zapošljavanja takve osobe u Republici Hrvatskoj uz obvezu uvažavanja pozitivnih propisa radno pravnog područja kao što je prethodno opisano. Međutim, skrećemo pažnju kako okolnost zasnivanja radnog odnosa u Republici Hrvatskoj, odnosno stjecanje dohotka iz nesamostalnog rada osobe koja je u sustavu obrazovanja druge države može biti protivna pravima povezanim s takvim statusom sukladno propisima Bosne i Hercegovine. Primjerice pravo na osobni odbitak roditelja učenika u pogledu poreznih propisa, subvencionirano školovanje, pravo na stanovanje i slično.
Ujedno bismo Vam željeli skrenuti pozornost kako državljani zemalja izvan Europske unije koji žele raditi u Republici Hrvatskoj, moraju imati dozvolu boravka i rada. Navedenu dozvolu izdaju policijske postaje/uprave sukladno uvjetima propisanim Zakonom o strancima (Narodne novine, br. 130/11, 74/13, 69/17 i 46/18) te ukoliko je zanimanje u kojem će strani državljanin raditi navedeno u Odluci o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2019. Kako je boravak i rad stranih državljana u Republici Hrvatskoj, odnosno izdavanje dozvole boravka i rada, regulirano Zakonom o strancima, a koji je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, za sve potrebne informacije možete se obratiti na e-mail: pitanja@mup.hr ili izravno u policijsku postaju/upravu.
Pravno je moguće sklapanje ugovora o radu s ugovaranjem više predviđenih mjesta rada, uključujući u različitim državama, osim ukoliko bi navedeno bilo zabranjeno sukladno prisilnim propisima određene države.
Pojašnjavamo, namjerom ugovornih strana, radnika i poslodavca, za određivanjem mjesta rada na način tri dana u tjednu u Republici Hrvatskoj, dva dana u Republici Sloveniji, ne ispunjavaju se pretpostavke tzv. upućivanja radnika prema članak 18. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14 i 127/17). Navedena odredba zahtijeva upućivanje radnika na rad u inozemstvo u neprekidnom trajanju dužem od trideset dana.
Uvjeti i način obavljanja studentskih poslova uređeni su Zakonom o obavljanju studentskih poslova. Navedeni Zakon predviđa mogućnosti obavljanja poslova studenata sklapanjem ugovora za obavljanje studentskog posla za vrijeme studiranja od dana upisa na visoko učilište posredovanjem studenskih centara. Donositelj Zakona je Ministarstvo znanosti i obrazovanja te je navedeno javnopravno tijelo ovlašteno za tumačenje njegovih odredbi.
Slijedom navedenog, detaljnije informacije možete zatražiti od Ministarstva znanosti i obrazovanja, Donje Svetice 38, 1000 Zagreb, telefonskim putem: 01 4569 000, odnosno putem elektroničke pošte: pravniposlovi@mzo.hr. Također, slobodni smo uputiti Vas da konkretne informacije možete dobiti od studentskih servisa kao ustrojbenih jedinica studentskih centara koji posreduju u zapošljavanju studenata.
Zakon o radu kao opći izvor radnog prava u članku 34. stavku 1. propisuje zabranu otkaza za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava.
Neovisno o eventualnom nastanku razloga za otkazivanjem ugovora o radu, uključujući nezadovoljavanje radnika na probnom radu, odluka poslodavca kojom bi otkazao ugovor o radu trudnici, odnosno osobi koja se koristi nekim od gore preciziranih prava bila bi nedopuštena.
Radnica koja koristi pravo na rodiljni dopust može otkazati ugovor o radu, a može i sporazumno raskinuti ugovor o radu. Zakon o radu (Narodne novine, br. 93/14 i 127/17) ne zabranjuje radniku koji koristi pravo na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, da otkaže ugovor o radu.
Zabrana otkaza regulirana člankom 34. Zakona o radu, propisana je u korist te kategorije radnika, na način da ih štiti od otkaza koji bi mogao dati poslodavac, ali pri tome ne ograničava radnika da tijekom korištenja rodiljnih i roditeljskih prava, kao i odmah po prestanku korištenja tih prava, otkaže ugovor o radu.
Člankom 35. Zakona o radu propisana je mogućnost da se radniku koji koristi pravo na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopust trudnice ili majke koja doji dijete, te dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta sa težim smetnjama u razvoju ili kojem ugovor o radu miruje do treće godine života djeteta u skladu s posebnim propisom, može otkazati najkasnije petnaest dana prije dana na koji je radnik dužan vratiti se na rad.
Radnik može otkazati ugovor o radu i na redoviti način, uz otkazni rok koji ne može biti duži od mjesec dana, ako za to radnik ima osobito važan razlog, i to izjavom u pisanom obliku (u kojoj je naveden osobito važan razlog) koju mora dostaviti poslodavcu.
Također, sukladno odredbi članka 112. i 113. Zakona o radu, radnik i poslodavac mogu zaključiti pisani sporazum o prestanku ugovora o radu.
Sukladno odredbi članka 41. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14 i 127/17) ako ovlašteno tijelo prema posebnom propisu utvrdi da kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, tada je poslodavac dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, koji moraju, što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. Radi osiguranja tih poslova, poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da radniku osigura odgovarajuće poslove.
Ukoliko je poslodavac poduzeo sve prethodno navedene mjere, a ne može radniku osigurati odgovarajuće poslove, odnosno ako je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštenog tijela, poslodavac može radniku otkazati ugovor o radu uz suglasnost radničkog vijeća. U sporu između poslodavca i radnika, samo je doktor specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li ponuđeni poslovi odgovarajući