Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike zaprimilo je upit o tome može li član obitelji pomagati u obrtu kada se radi o obrtniku koji obavlja taxi prijevoz, te se na isti upućuje sljedeći odgovor.
Članovi obitelji, prema Zakonu o obrtu, mogu pomagati u obavljanju obrta, međutim te osobe ne zasnivaju radni odnos niti bilo kakav drugi ugovorni odnos sa svojim članom obitelji. Dakle, u pitanju je povremena ispomoć, ali bez prijave i bez sklapanja ugovora o radu. Član obitelji koji samo pomaže u obrtu ne ostvaruje temeljem tog rada prava iz radnog odnosa niti po osnovi radnog odnosa, dakle ni prava iz obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Štoviše, te osobe niti ne naplaćuju svoje usluge, jer samo pomažu članu obitelji.
Ne uzlazeći u daljnje tumačenje dozvoljenih oblika i načina na koji se, u skladu s drugim važećim propisima (kao što je Zakon o obrtu) koji nisu u djelokrugu Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, takva pomoć člana obitelji može pružati obrtniku u obavljanju djelatnosti taxi prijevoza, ovlašteni smo dati mišljenje o tome, ali samo u pogledu primjene odredbi Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH) i Pravilnika o evidenciji rada korištenjem digitalnih radnih platformi (Narodne novine, broj 150/23).
Kada je riječ o obavljanju poslova taxi prijevoza kao obavljanja poslova za digitalnu radnu platformu ili agregatora, važno je naglasiti sljedeće.
Fizička osoba koja bi kao član obitelji pomagala obrtniku u obavljanju obrtničke djelatnosti, kao što je djelatnost taxi prijevoza, po prirodi stvari, ne bi mogla biti u ugovornom odnosu izravno s platformom niti s njezinim agregatorom (posrednikom na tržištu), odnosno takva se fizička osoba ne bi mogla smatrati ni radnikom u smislu članka 221.e Zakona o radu, niti fizičkom osobom u smislu članka 221.f Zakona o radu.
Nadalje, u sustavu Jedinstvene elektroničke evidencije rada (sustav JEER) se u skladu sa Zakonom o radu i podzakonskim aktima, na propisani način obvezno vode podaci vezani za evidenciju rada digitalnih radnih platformi i agregatora.
Međutim, fizička osoba koje je u poziciji člana obitelji koji pomaže obrtniku ne može se u skladu s navedenim propisima, voditi u sustavu JEER kao što se to može voditi radnik ili fizička osoba iz citiranih zakonskih odredbi, odnosno kao što se može voditi i sam obrtnik koji obavlja djelatnost taxi prijevoza.
Drugim riječima, da bi fizička osoba koja je ujedno i član obitelji određenog obrtnika mogla izravno obavljati poslove za digitalnu radnu platformu, odnosno od nje dobivati radne zadatke, kao što ih dobiva taj obrtnik, mora imati neku vrstu ugovornog odnosa s platformom ili s tim obrtnikom kao agregatorom. U tom bi se slučaju fizička osoba koja obavlja rad putem digitalne radne platforme na odgovarajući način vodila i u sustavu JEER.
Primjerice, kada obrtnik koji ima ugovorenu poslovnu suradnju s platformom i istodobno s članom obitelji sklopi ugovor o radu ili neki drugi obvezno pravni ugovor, tada taj obrtnik postaje agregator u smislu Zakona o radu, jer na taj način obavlja djelatnost zastupanja ili posredovanja za digitalnu radnu platformu, a član obitelji na zakonit način obavlja posao za digitalnu radnu platformu i vodi se u sustavu JEER.
Posebno skrećemo pažnju i na odredbe Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada koji definira neprijavljeni rad u užem smislu i to, kao rad koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima.
Zaključno napominjemo i to, da je mjerodavno mišljenje o primjeni članka 30. Zakona o obrtu, nadležno dati Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.