UPUĆEN POZIV NA AKCIJU I SURADNJU
Zavod za unapređivanje zaštite na radu kao javna ustanova nadležna za praćenje stanja u zaštiti na radu, suradnju i pružanje stručne pomoći udruženjima i udrugama poslodavaca i sindikata, uputio je pismo predsjednicima Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Matice hrvatskih sindikata i Hrvatske udruge radničkih sindikata, u kojem ukazuje na određene zabrinjavajuće pokazatelje vezane za ozljede na radu a posebno one teške i smrtne, te poziva sve ključne dionike na poduzimanje žurnih mjera i aktivnosti u cilju zaštite života, zdravlja i očuvanja radne sposobnosti radnika kao vrednota od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj.
Zaštita na radu zahtijeva koordinirano i aktivno djelovanje svih dionika sustava na kontinuiranom unapređivanju kako bi se svi rizici od mogućnosti nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti te bolesti povezanih s radom uklonili ili smanjili na prihvatljivu razinu.
Zaštita na radu, odnosno veći ili manji stupanj sigurnosti na radu postiže se provedbom zaštite na radu koja je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa, a čija je svrha sprječavanje svih štetnih događaja na radu, ponajprije za samog čovjeka – radnika, te osiguranje sigurnih uvjeta rada svim osobama na radu, bez opasnosti po život i zdravlje, ističe se u pismu. Od osobite je važnosti učinkovito djelovanje na prevenciji rizika i promicanju sigurnijih i zdravijih uvjeta na radnome mjestu, jer se time štiti radnik i poslodavac, te postiže pozitivan učinak na produktivnost, konkurentnost i održivost sustava socijalne sigurnosti.
Zaštita na radu ne znači samo poštovanje prava i puno je više od administrativne zadaće. To je ključan dio dobrog poslovnog planiranja i upravljanja te društvene odgovornosti. Danas se više nego ikad prije nameće imperativ ulaganja u ljudske resurse, a dio tog ulaganja je zaštita na radu i zaštita zdravlja radnika.
Prema europskoj statistici o nesrećama na radnom mjestu svake godine više od 3.300 radnika umre uslijed nesreća na radu. U europskim se poduzećima godišnje izgubi najmanje 300 milijuna radnih dana zbog nezgoda na radu i zdravstvenih problema povezanih s radom. Mišićno-koštani poremećaji najčešća su oboljenja povezana s radom ali i u kombinaciji s drugim čimbenicima u privatnom životu, dovode do ozbiljnog pogoršanja kvalitete života radnika, te gubitaka milijuna radnih dana i eura. Jedan od strateških ciljeva Europske komisije je sigurno i zdravo radno okruženje za više od 217 milijuna radnika u Europskoj uniji a taj cilj obvezuje i nas u Hrvatskoj u provođenju učinkovite zaštite naših radnica i radnika.
Prema podacima Europske agencije za zaštitu na radu (EU OSHA) procjenjuje se da na svaki euro uložen u zaštitu na radu dolazi povrat od 2,2 eura. Daljnji pozitivni rezultati mogući su primjenom određenih gospodarskih poticaja poslodavcima kojima se stimuliraju za provedbu mjera kojima se povećava razina sigurnosti na radu od zakonom minimalno propisanih. I prije donošenja Akcijskog plana za rasterećenje gospodarstva Zavod je organizirao pružanje potpore poslodavcima kako bi im olakšao provedbu mjera i optimizirao organizaciju zaštite na radu, uz istovremeno očuvanje sigurnosnih standarda na mjestima rada.
Prema odredbama Zakona o zaštiti na radu poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima, podsjeća se u pismu.
U 2016.godini u Republici Hrvatskoj prijavljeno je ukupno 16.529 ozljeda na radu, od čega je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje do kraja ožujka ove godine priznao 13.700 ozljeda. Prema višegodišnjim podacima oko 17 posto ozljeda na radu događa se prilikom dolaska i odlaska na posao odnosno na putu. Od 197 prijavljenih profesionalnih bolesti u 2016.godini priznato je njih 146, a prošle godine zabilježeno je i 18 ozljeda sa smrtnim posljedicama na mjestima rada. Zabrinjavajući je podatak da je u 2016.g. u odnosu na prethodnu 2015.g. za 15 posto povećan broj teških ozljeda na radu pa je ukupno registrirano 1.583 takvih ozljeda. Stopa prijavljenih ozljeda na radu na 1.000 radnika na razini Hrvatske u prošloj godini bila je 11,5 pa je tek zaustavljen prethodni višegodišnji trend rasta.
U 2017.godini već u prvom tjednu zabilježili smo dvije smrtne ozljede na radu u Rijeci i Zagrebu, zatim u ožujku na gradilištu u Dubrovniku, slijedile su proteklog mjeseca teške ozljede petorice radnika u silosu u Vranjicu, stradavanje trojice radnika na gradilištu u Čakovcu, jednog radnika u Našicama. Ovog mjeseca dogodio se novi tragični događaj, smrtna ozljeda na radu kod Sinja.
Osnovni uzroci određenih pojava i propusta u području zaštite na radu su neadekvatno djelovanje ljudskog faktora i neodgovarajući odnos prema izvršavanju propisanih obveza; nepridržavanje posebnih pravila zaštite na radu koja se odnose na izvođenje radova i radne postupke, nepridržavanje osnovnih pravila zaštite na radu tj. neodgovarajuće održavanje sredstava rada te nepridržavanje drugih pravila zaštite na radu.
Navedeni podaci upućuju na alarm i potrebu poduzimanja pojačanih aktivnosti na osvješćivanju poslodavaca, jer ulaganje u zaštitu na radu i primjenu sigurnosnih standarda nije trošak već investicija. Zlatno je pravilo; bolje je djelovati prije nego se nešto loše dogodi, predvidjeti rizik te ga spriječiti. Zato je glavni cilj u području zaštite na radu i zaštite zdravlja u radnim sredinama, prevencija. Pri tome je važno osigurati uvjete za stručni rad stručnjaka zaštite na radu ( oni su stručna pomoć poslodavcu i radnicima ), dnevnu provedbu unutarnjeg nadzora nad primjenom pravila zaštite na radu te njihovu redovitu i neposrednu komunikaciju s Upravom tvrtke, naglašava se u pismu Zavoda za unapređivanje zaštite na radu.
Krajem 2016.godine Zavod je pokrenuo prvu nacionalnu kampanju „STOP ozljedama na radu“ 2016 – 2018. kako bi u svakoj radnoj sredini dosljednom provedbom aktivnosti ostvarili smanjenje broja i stope ozljeda na radu, bolesti povezanih s radom, dana bolovanja i troškova uzrokovanih tim posljedicama te isključili teške i smrtne ozljede. Današnje aktualno stanje poziva na neodložno provođenje ciljeva kampanje u svakoj radnoj sredini.
Otvoren pristup Zavoda kao javne ustanove prema svim dionicima, različiti edukativni programi diljem zemlje od uključivanja djece predškolske dobi, preko učenika i studenata, do poduzetnika početnika, mikro, malih, srednjih i velikih poslodavaca te predstavnika radnika, organizacija Otvorenih vrata, info dana, rad savjetovališta ZNR 3u1, akcija usmjerena na sigurnost rada u slobodno vrijeme „Uradi sam, ali sigurno“ kao i promocija preventivnih opće zdravstvenih akcija, europske i nacionalne kampanje samo su dio svakodnevnih napora Zavoda na osvješćivanju, poboljšanju rezultata, uključivanju što šireg kruga dionika i njihove energije u bolju zaštitu na radu.
Prevencija rizika i promicanje sigurnijih i zdravijih uvjeta na mjestima rada ključni su za očuvanje radne sposobnosti radnika, zadovoljavanje potreba tržišta rada, održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava, ostvarivanje poslovnih planova, postizanje produktivnosti, konkurentnosti, gospodarskog rasta te za materijalnu sigurnost pojedinca i njegove obitelji, kaže se u pismu.
Logično je zaključiti da u zaštiti na radu manje znači više, a to je moguće postići ukoliko zaštita na radu zauzima primjereno mjesto u strateškim i operativnim planovima poslovanja. Učinkovita organizacija i upravljanje zaštitom na radu dobra je za radnike, dobra je za poslodavce i društvenu zajednicu, jer pridonosi radnoj učinkovitosti, produktivnosti i konkurentnosti, a time i gospodarskom rastu i razvoju.
Zaključujući svoje obraćanje Zavod poziva sve poslodavce i njihove ovlaštenike, sindikate i njihove povjerenike, povjerenike radnika za zaštitu na radu, stručnjake zaštite na radu zaposlene kod poslodavaca, ovlaštene osobe za poslove zaštite na radu i sve radnike, na pojačano djelovanje u svakoj radnoj sredini kako bi podigli razinu sigurnosti i zaštite na radu te spriječili teške posljedice nesreća i ozljeda na radu.