U sklopu EU-OSHA Europske poduzetničke mreže, uz potporu Europske agencije za zaštitu na radu, a u organizaciji Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, 5. listopada 2018. u Županijskoj komori Karlovac održan je seminar „Upravljanje stresom i izazovi procjene rizika“ pred punom dvoranom poslodavaca i radnika iz grada Karlovca i okolice.
Uvodno je sudionike pozdravio i dobrodošlicu na seminar im poželio Damir Furdek, direktor Županijske komore Karlovac.
U ime Zavoda za unapređivanje zaštite na radu prisutne je pozdravila Snježana Štefok, voditeljica Službe za edukaciju, informiranje i međunarodnu suradnju, te poslije uvodne riječi o Europskoj agenciji i njenim ciljevima, predstavila rezultate europskog istraživanja ESENER-2 provedenog 2014. godine o novim rizicima u hrvatskim i europskim poduzećima. U sklopu istraživanja ESENER-2 obrađeno je ukupno 11 tema, a odnose se na starenje i zaštitu na radu, prednosti dobre zaštite na radu, opasne supstance, upravljanje zaštitom na radu i sudjelovanje radnika, zaštitu na radu i obrazovni sustav, mikro i mala poduzeća, poremećaje mišićno-koštanog sustava, te teme vezane uz područje nanomaterijala, stresa i psihosocijalnih rizika te žene, mlade i zaštitu na radu. Istraživanjem je obuhvaćeno 49320 poduzeća (uključujući mikro-poduzeća s 5 zaposlenih naviše) u 28 zemalja EU, te u Albaniji, Islandu, Makedoniji i Crnoj Gori. Na temelju dobivenih rezultata provode se kampanje i poboljšavaju mjere zaštite na radu. Trenutno je aktualna kampanja Zdrava mjesta rada upravljaju opasnim tvarima, a od 2020. godine EU-OSHA pokreće novu kampanju o mišićno-koštanim poremećajima, za koje se pokazalo da su jedna od najčešćih bolesti koje prate radnike.
Nakon predstavljanja metodologije i rezultata prikupljanja podataka, Štefok je predstavila i izdvojene rezultate ESENER-2 za Hrvatsku koje je pripremio menadžer EU-OSHA-e Xabier Irastorza. U Hrvatskoj je istraživanjem provedenim 2014. godine bilo obuhvaćeno 33 tisuće poduzeća s ukupno oko milijun zaposlenika. Uspoređeni su dobiveni rezultati ispitivanja o sudjelovanju radnika u upravljanju zaštitom na radu u Hrvatskoj i ostatku EU, te rizici s kojima se radnici susreću. Prema dobivenim rezultatima ustanovljeno je da u Hrvatskoj među najveće rizike spadaju: rizik od nesreća uzrokovanih vozilima, ponavljajući pokreti ruku (trgovine, blagajne, švelje), te naporan ili bolan položaj.
Štefok je najavila novo istraživanje koje će se provoditi 2019. godine preko nacionalne središnjice EU-OSHA-e, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, te pozvala prisutne poslodavce i radnike da se odazovu.
O stresu i psihosocijalnim rizicima govorila je Ana Akrap, viša stručna savjetnica u Zavodu za unapređivanje zaštite na radu. Osvrnula se na nacionalnu i EU regulativu kojom je regulirano ovo područje, te na mehanizme nastanka stresa, psihosocijalne rizike, simptome i utjecaje na zdravlje, kao i brojne rizike koji se pojavljuju na poslu. Naglasila je kako stres sam po sebi nije bolest, ali mijenja rad našeg tijela, te uslijed dugotrajne izloženosti može dovesti do nastanka bolesti ili pogoršanja već postojećih problema.
Najvažniji čimbenici koji dovode do stresa na poslu su strah od gubitka posla, zapošljavanje na određeno vrijeme, promjenjivi uvjeti za zaposlenje radnika, nesigurni ugovori ili neredovita plaća. Psihosocijalni rizici odnose se na negativne psihološke, fizičke i društvene rezultate koji proizlaze iz nepovoljne organizacije i upravljanja na radnome mjestu poput pretjeranih zahtjeva, prekratkih rokova, prevelike odgovornosti ili dodjeljivanja zadataka ispod razine sposobnosti radnika. Akrap je istaknula kako stres i psihosocijalni rizici na mjestu rada mogu biti jednako važni kao i fizikalne opasnosti, te da poslodavci moraju upravljati takvim rizicima.
U nastavku je Ana Akrap uz pomoć simpatičnog filma o razlikama između muškaraca i žena, pažnju skrenula na postojanje razlika i u pogledu mjera zaštite na radu. Razlike često nisu prepoznate u okviru praksi u području sigurnosti i zdravlja na radu, zbog čega je EU-OSHA usmjerena na naglašavanje tih razlika i pomoć u poboljšanju sigurnosti i zdravlja na radu u područjima koja najviše utječu na žene.
Zvonko Kardum, stalni sudski vještak u HD uslugama d.o.o. predstavio je sudsku praksu u vezanu uz procjenu rizika i zaštitu na radu. Istaknuo je kako u protekle četiri godine od 37 sudskih sporova koji su neposredno ili posredno vezani uz procjenu rizika, 25 sporova je još u tijeku jer su postupci dokazivanja komplicirani. U praksi prilikom inspekcijskog nadzora često bude utvrđen raskorak između izrađene procjene rizika i stvarnog stanja na mjestima rada, tj. jednom izrađene procjene rizika kod poslodavca ne prate promjene koje se protokom vremena događaju u poduzećima s povećanim obimom posla i nastankom novih štetnosti i rizika. Kardum je naglasio potrebu redovitog ažuriranja i nadopuna procjene rizika prilikom svake radne promjene kako bi se izbjegle inspekcijske kazne i sudski sporovi po tom pitanju između izvođača i krajnjih korisnika procjene rizika.
U panel raspravi o izazovima procjene rizika, uz Zvonka Karduma, sudjelovali su stručnjaci zaštite na radu: Goran Stanković iz Zaštite projekta, Alen Cekurić iz KIM mljekare Karlovac, Sebira Ramić iz IMT-a j.d.o.o. i Ivana Lesar iz AB montaže, te Neven Obradović, viši stručni savjetnik u Zavodu za unapređivanje zaštite na radu.
Stručnjaci su iznijeli svoja iskustva u izradi procjene rizika. Primjere iz prakse podijelili su i sudionici seminara u pogledu organizacije mjera zaštite na radu u njihovim poduzećima, te dali svoje osvrte na pitanje dostupnosti procjene rizika kod radnika na mjestima rada. Istaknuli su potrebu prilagodbe procjene rizika radnicima i aktivnog sudjelovanja radnika u njenoj izradi.
Panelisti i sudionici su se složili kako je važno razvijati kulturu sigurnosti na radu kod poslodavca i radnika, te obrazovati i osposobljavati radnike za rad na siguran način, ne samo zbog zadovoljavanja zakonske regulative već i zbog potreba samog poslovanja i sprečavanja ozljeda na radu. Zaštita na radu vezana na premiju osiguranja kroz sustav bonusa simulirala bi poslodavce na poslovanje bez ozljeda na radu, složili su se sudionici.
Seminar je zaključio Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu naglasivši kako je zaštita na radu područje od posebnog interesa zbog čega je važno odgovorno pristupiti sigurnosti radnika, istaknuo je potrebu ulaganja u nove tehnologije i kvalitetne mjere zaštite na radu, te važnost suradnje poslodavaca i predstavnika radnika u pogledu unapređivanja ovog područja.
Predavači i sudionici nastavili su druženje i razmjenu mišljenja i iskustava uz zalogajčiće i osvježenja.