Nastavljajući kontinuirane susrete s predstavnicima poslodavaca, sindikata, radnika i stručnjaka za zaštitu na radu, u cilju neposrednog informiranja i uvida u stanje zaštite na radu, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu Vitomir Begović sa suradnicima Muhidinom Omerdićem, voditeljem Službe za zaštitu na radu, ovlaštenja, nadzor i analize i Antoniom Jaićem, višim stručnim savjetnikom u Zavodu, u pratnji predstavnika Hrvatskih autocesta Nedjeljka Prskala, pomoćnika direktora održavanja, Gorana Puškarića, voditelja Tehničke jedinice održavanja Ogulin, Davora Bičanića, glavnog inženjera prometa, Danijela Hasana, voditelja pravca Ogulin, Ivana Škare, glavnog inženjera sigurnosti tunela, Bojana Bosnića, vozača-strojara i povjerenika radnika za zaštitu na radu te Marija Vukelića, šefa Odjela sigurnosti na radu, posjetio je Tehničku jedinicu održavanja Ogulin i dionicu od čvora Bosiljevo do tunela Mala Kapela, te se upoznao s organizacijom i uvjetima rada radnika zimske službe HAC i provedbom mjera zaštite na radu. U okviru programa radne posjete predstavnici Zavoda za unapređivanje zaštite na radu sudjelovali su u organiziranom pregledu Male Kapele, najdužeg tunela 5.800 metara u Republici Hrvatskoj, te se upoznali sa sigurnosnim i sustavom upravljanja, protupožarnim mjerama, vatrogasnim dežurstvom i drugim tehničkim pitanjima.
S više od 1.300 kilometara mreže autocesta Hrvatska je pri europskom vrhu izgrađenosti cestovne infrastrukture s obzirom na veličinu zemlje i broj stanovnika. Pripreme za zimu počeli smo s prvim danima ljeta pa su nam sada solane i silosi puni, a trenutačno na raspolaganju imamo oko 50 tisuća tona soli. HAC u zimskom razdoblju održava 28 milijuna kvadratnih metara asfaltnih površina, što uključuje 2.211 kilometara kolnika autocesta, 107 odmorišta i 105 čvorišta. Za zimsku službu spremno je oko 800 radnika i 180 teretnih i specijalnih vozila.
Uloga je zimske službe omogućiti prohodnost i osigurati sigurnost svih sudionika u prometu. Autocesta prolazi kroz specifične mikroklimatske zone gdje je uz snijeg i bura te kombinacija tih dviju meteoroloških pojava može paralizirati promet, naročito kamionski. Orkanska bura, snijeg ili ledena kiša nisu nešto čemu bismo se trebali posebno čuditi. I ove godine radnici HAC su potpuno spremni za intervencije u svim vremenskim uvjetima.
Hrvatska je cestovna mreža, prema izvješću Svjetskog ekonomskog foruma, ove godine svrstana među najbolje i najsigurnije europske i svjetske cestovne infrastrukture. U društvu s Danskom, Omanom, Njemačkom, Španjolskom, Katarom, Švedskom i Luksemburgom Hrvatska je na 13. mjestu na listi od 137 zemalja svijeta. Od zemalja u okruženju, Slovenija se nalazi na 51., Mađarska 62., Srbija 100., a BiH na 109. mjestu.
Studija Prometnog fakulteta u Zagrebu o sigurnosti na autocestama pokazala je da 96 posto autocesta u Hrvatskoj ima nisku i srednje nisku stopu prometnih nesreća, dok samo četiri posto dionica ima srednju stopu, a srednje visoku i visoku stopu rizika nema niti jedna dionica. Dakle, nema „crnih“ točaka. Sigurnost nema alternativu i mi smo tome podredili našu poslovnu filozofiju koja glasi – sigurnost i očuvanje infrastrukture uz održivo poslovanje. Upravo zato značajna sredstva ulažemo u izvanredno održavanje autocesta i povećanje sigurnosti, istaknuli su predstavnici HAC.
Složena djelatnost u HAC i visoki stupanj rizika zahtijevaju primjerenu organizaciju, provedbu mjera zaštite na radu i odgovornost svih neposredno zaduženih osoba za sigurnost ukupno 2.744 radnika. Pored 1.122 radna mjesta s posebnim uvjetima rada, posebna značajka je da su mjesta rada dislocirana i to predstavlja veliki izazov u svakodnevnom radu, budući da se uz administrativne urede poslovi obavljaju na 26 dislociranih tehničkih jedinica održavanja na 25 lokacija, 10 tehničkih jedinica naplate cestarine, 77 naplatnih postaja te ukupno 85 odmorišta. Zbog razmještaja organizacijskih jedinica po cijelom teritoriju RH, u slučajevima izvanrednih događaja, nenajavljenih inspekcijskih nadzora i slično, otežana je pravovremena prisutnost stručnjaka zaštite na radu. Kako bi olakšali svakodnevni rad i komunikaciju sa svim radnicima ustrojili smo internu informatičku mrežu sa pristupom dokumentaciji iz područja zaštite na radu, a ovlaštenicima poslodavca i povjerenicima radnika za zaštitu na radu osigurani su službeni mobilni telefoni i direktna komunikacija sa stručnjacima zaštite na radu. Naročitu pozornost posvećujemo kvaliteti osobne zaštitne opreme koja mora zadovoljavati tehničke karakteristike propisane u prilozima Procjene rizika te imati odgovarajuće certifikate, a u odabiru opreme sudjeluju radnici nakon probnog korištenja uzoraka, što se u konačnici pokazalo kao dobra praksa. U prvih devet mjeseci ove godine bilježimo manji broj ozljeda na radu u odnosu na prošlu godinu, a najrizičniji je rad na određenim poslovima u Sektoru za održavanja. Svaki događaj analiziramo u okviru rada Odbora za zaštitu na radu, utvrđujemo razloge ozljede i poduzimamo dodatne mjere prevencije. Ostvarili smo izuzetno dobru suradnju s kolegama iz Slovenije i Austrije s kojima dijelimo iskustva i dobru praksu na organiziranim radnim susretima, rekao je Marijan Vukelić, šef Odjela sigurnosti na radu HAC.
Rad na autocesti uz redovito odvijanje promet nosi velike opasnosti, zbog specifičnosti radnih uvjeta ali i nepoštivanja prometne signalizacije, ograničenja i propisa od strane korisnika. Kontinuirano ulažemo napore na povećanju razine sigurnosti naših zaposlenika i sudionika u prometu. Narednih dana očekujemo isporuku nove opreme i signalizacije u pokretu, što će sasvim sigurno doprinijeti boljoj prevenciji, istaknuo je Nedjeljko Prskalo, pomoćnik direktora održavanja HAC.
Davor Bičanić, glavni inženjer prometa HAC detaljno je upoznao predstavnike Zavoda s tehnologijom nadzora, upravljanja i sigurnosti prometa na auto cesti i u tunelu Mala Kapela, a Ivan Škaro, glavni inženjer sigurnosti tunela i predstavnik sindikata govorio je o programu dodatne edukacije povjerenika radnika za zaštitu putem projekta koji se financira iz Europskog socijalnog fonda.
Sigurnost sudionika na našim auto cestama kao i drugim prometnicama od posebne je važnosti, kao i sigurnost svih radnika koji rade na održavanju tih cesta. U uvjetima snijega i poledice, dobra uvježbanost, opremljenost i učinkovit rad radnika zimske službe HAC, omogućava nesmetano odvijanje poslovnih i životnih aktivnosti, i doprinosi sigurnosti i sprječavanju nezgoda i nesreća, i prilikom odlaska radnika na posao i njihovog povratka s posla. Koliko je to važno potvrđuje i činjenica da se u Hrvatskoj izvan mjesta rada od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na radu godišnje ozljedi oko 3.300 radnika, što čini udjel od 18 posto, rekao je ravnatelj Zavoda Vitomir Begović.
Posljedice takvih ozljeda su dugotrajni izostanci radnika s rada, povećani troškovi zdravstvenog zbrinjavanja, mogući sudski procesi i dr., a moguće su i trajne posljedice po zdravstveno stanje stradalih radnika. Većoj sigurnosti u zimskim uvjetima uz radnike zimske službe trebaju doprinijeti i sami sudionici u prometu pridržavajući se propisa, uvjeta na cesti i dodatnog opreza.
Činjenica je da u Republici Hrvatskoj postoji problem sigurnosti u prometu, nedostatak prometne kulture, tehničke ispravnosti vozila, izostanak uređenih i sigurnih biciklističkih staza i drugo što posljedično uzrokuje teške i smrtne ozljede. Zato držimo potrebnim zajedničkom suradnjom različitih institucija i zainteresiranih dionika ostvariti sinergijski učinak kako bi doprinijeli širem osvješćivanju svih sudionika u prometu i potaknuli pored MUP i HAK i druge nadležne čimbenike na poduzimanje različitih mjera i aktivnosti kojima će se ostvariti pozitivni rezultati u prevenciji. U tom kontekstu Zavod je inicirao odgovarajuće aktivnosti i sudjelovanje što većeg broja tvrtki i ustanova u različitim akcijama informiranja, osvješćivanje i edukacije zaposlenih, polazeći od sličnog koncepta u skandinavskim zemljama, a s ciljem smanjivanja broja stradalih i ozlijeđenih radnika prilikom dolaska ili odlaska s posla, odnosno na putu. Jedna od mogućih mjera je i uključivanje dodatnih sadržaja u programe auto škola prikazom konkretnih primjera ponašanja sudionika prometa na autocestama i drugim prometnicama a što se bilježi nadzornim kamerama, rekao je ravnatelj Zavoda Begović, s čime su se složili nazočni predstavnici HAC.
U prvih devet mjeseci ove godine na našim cestama poginule su 272 osobe, što je više od cilja postavljenog Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa. Lani je na našim cestama poginula 331 osoba. Očito je da dosadašnji sustav mjera prevencije i represije nije polučio očekivane rezultate, pa je nužno uvesti nove mjere. Podržavamo namjeru uvođenja kontinuiranog automatskog nadzora brzina na našim autocestama, jer se na takav način može povećati sigurnost prometa, smanjiti posljedice prometnih nesreća, utjecati na promjenu ponašanja vozača. Nadzor brzine vršit će se mjerenjem prosječne brzine vozila na određenim dionicama autoceste i radarskim kontrolama na točno određenim lokacijama, kao što je zona izvođenja radova gdje je upravo neprilagođena brzina najčešći uzrok prometnih nesreća. Uz druge zakonodavne promjene i razvoj prometne i sigurnosne kulture od najranije životne dobi moguće je dugoročno promijeniti sadašnje stanje, istaknuto je tijekom razgovora.
Predstavnici Zavoda ukazali su i na osnovne pokazatelje ukupnog stanja sigurnosti na radu u Republici Hrvatskoj. Radna snaga sve je starija, dob za odlazak u mirovinu postupno se podiže, duži radni vijek je realnost, a sve to upućuje na nove obveze u osiguranju sigurnih i zdravih mjesta rada tijekom cijelog radnog vijeka ali i potrebu stvaranja sinergije sa zdravljem u najširem smislu, ne samo u radnoj već i životnoj sredini, promociju zdravog načina života te organizaciju rada kojom će se postići ravnoteža radnog i privatnog života.
Kada je u pitanju sigurnost na mjestima rada onda treba reći da samo dobra organizacija i učinkovito upravljanje zaštitom na radu mogu omogućiti visoku razinu sigurnosti i primjerene uvjeta rada, olakšati poslovanje, omogućiti ostvarivanje poslovnih ciljeva, ali i znatno smanjiti troškove. Svaka ozljeda na radu mora se analizirati, utvrditi uzroke i propuste, provesti dodatnu edukaciju svih dionika, te provedbom mjera prevencije i konkretnim postupanjem isključiti ponavljanje.
I ovom prilikom naglašen je značaj i potreba promjene i uvođenja financijskih poticaja, kroz porezne olakšice, onim poslodavcima koji uvode suvremenu tehnologiju, opremu, strojeve i uređaje s višom razinom zaštite i sigurnosti, kao i prijedlog drugačijeg stimulativnog modela doprinosa za zaštitu zdravlja na radu, tj. osiguranja od rizika ozljeda na radu kroz model bonus – malus, na osnovu statističkog praćenja ozljeda na radu, kako bi se poticalo sve čimbenike na kvalitetniji i odgovorniji odnos prema zaštiti na radu. Zavod je u protekom razdoblju pripremio tehničke uvjete za prijenos određenih podataka od strane obveznika u informacijski sustav zaštite na radu, što bi trebalo u narednom razdoblju omogućiti bolji uvid u poštivanje propisa te pravovremeno poduzimanje potrebnih preventivnih i drugih mjera.
Predstavnici Zavoda naglasili su značaj postizanja i održavanja rada bez nezgoda, ozljeda na radu, profesionalnih i drugih bolesti povezanih s radom, što je moguće ostvariti kvalitetnom procjenom rizika i dosljednom provedbom mjera prevencije, osposobljavanjem radnika za rad na siguran način, redovitim unutarnjim nadzorom te suradnjom ključnih dionika.
Za ostvarivanje pozitivnih rezultata u području zaštite na radu ključno je da svi od uprava, rukovoditelja do svakog pojedinog radnika praktično prihvate da je zaštita na radu sastavni dio poslovnog planiranja, organizacije i izvođenja procesa rada, odnosno da je prevencija obvezni dio radne kulture, rekao je ravnatelj Zavoda Begović, naglasivši da je sigurnost na radu ključna za učinkovitost gospodarstva.
Na sastanku se razgovaralo i o značaju socijalnog dijaloga u području zaštite na radu, institucionalnim uvjetima i mogućnostima proširenja i uređenja određenih pitanja kolektivnim ugovorom, sporazumom radničkog vijeća s poslodavcem ili internim aktima. U cilju poticanja svih dionika na djelatno i pojačano sudjelovanje u provedbi mjera zaštite na radu, ravnatelj Zavoda Begović mišljenja je da bi bilo korisno da poslodavci i sindikati u okviru povećanog neoporezivog iznosa naknada sa dosadašnjih 2.500 na 7.500 kuna, predvide i određeni iznos za isplatu radnicima za ostvarene godišnje rezultate na sprječavanju ozljeda na radu a u okviru toga i smanjivanju izostanaka s rada.
Jedna od tema susreta bila je i uloga stručnjaka za zaštitu na radu, njihov značaj i podizanje kvalitete njihovog rada putem obveze stalnog stručnog usavršavanja. Zavod je pripremio model kojim će se osigurati kontinuirano unapređivanje znanja, vještina i kompetencija stručnjaka zaštite na radu kako bi se povećala njihova profesionalnost i učinkovitost u radu, a time i unapređivala zaštita na radu, kao područje od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj, rečeno je na sastanku.
U završenom dijelu radnog posjeta HAC predstavnici Zavoda posjetili su dežurne vatrogasne postaje na tunelu Mala Kapela te se informirali o tehničkim i drugim uvjetima rada vatrogasaca.