U organizaciji Zavoda za istraživanje i razvoj sigurnosti d.o.o. (ZIRS) i časopisa Sigurnost u nazočnosti velikog broja stručnjaka za zaštitu na radu i drugih sudionika u Zagrebu je održan tradicionalni godišnji stručni skup zaštite na radu.
Sudionike je uvodno pozdravio Mile Žunić, dipl.ing.prom., predstavnik ZIRS-a, a Željko Sven Bukovski je povodom obilježavanja 60. obljetnice časopisa Sigurnost, predstavio povijest njegovog kontinuiranog izlaženja.
Upućujući čestitke na vrijednom jubileju i iskazujući želju za daljnji nastavak izlaženja časopisa, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu (ZUZNR) Vitomir Begović, uručio je predstavniku izdavača Željku Svenu Bukovskom licitarsko srce s porukom „Zaštita na radu je prva!“, rekavši da je sigurnost vječna, pa neka tako bude i s časopisom Sigurnost.
U nastavku programa o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu te planu donošenja ostalih propisa govorio je Jere Gašperov, voditelj Službe za zaštitu na radu u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava.
O analizi propisa u području zaštite na radu i prijedlozima promjena govorio je Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu.
Podsjetio je da su u razdoblju od 1996. do 2018. godine donijeta dva nova Zakona o zaštiti na radu, prvi 1996. godine a drugi 2014. godine. Pored toga, u razdoblju od 22 godine donijeto je pet izmjena i dopuna Zakona, dvije Uredbe i tri ispravke Zakona, ili u prosjeku svake tri godine interveniralo se u ovaj temeljni Zakon u području zaštite na radu. Istovremeno je izostalo donošenje pratećih podzakonskih akata ili njihovo usklađivanje, što upućuje na niz problema u primjeni propisa za sve dionike; poslodavce, radnike, stručnjake, inspektore i pravosuđe.
U daljnjem izlaganju dao je pregled stanja normativnih akata važnih za zaštitu na radu, te iznio prijedloge za izmjene i dopune određenih propisa: Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu, Pravilnika o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita, Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu, Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme, Pravilnika o ispitivanju radnog okoliša, Pravilnika o izradi procjene rizika te za donošenje novog propisa Pravilnika o Informacijskom sustavu zaštite na radu.
U nastavku izlaganja ukazao je na obveze i značaj radničke participacije u području zaštite na radu, uputio na Direktivu o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu 89/391/EEZ koja propisuje suradnju poslodavaca s radničkim predstavnicima i savjetovanje o mjerama vezanim uz zaštitu zdravlja i sigurnost na radu radnika.
U pogledu institucionalnih uvjeta za socijalni dijalog, odnosno informiranje, savjetovanje i suodlučivanje u području zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, suradnja poslodavaca i radnika omogućena je kroz utemeljenje radničkih vijeća, izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu, te predstavnika radnika u nadzornom odboru ili upravnom vijeću a omogućeno je i održavanje skupova radnika. Međutim, u praksi sve te mogućnosti nisu dovoljno iskorištene.
Podsjetio je da se viša tj. odgovarajuća razina prava i obveza u području zaštite na radu može ugovoriti kolektivnim ugovorima na sektorskoj ili na razini tvrtki i ustanova, zatim putem sporazuma poslodavca s radničkim vijećima ili internim aktima, što bi u praksi trebalo činiti.
U slučajevima sporova između poslodavaca i radnika iz područja zaštite na radu, posebno zbog odštetnih zahtjeva uslijed nesreća i ozljeda na radu ravnatelj Zavoda Begović uputio je na primjenu instituta mirenja kao jeftinijeg, učinkovitijeg i bržeg načina njihova rješavanja, čime bi se smanjio priljev novih sudskih predmeta koji opterećuju sudstvo i često završavaju na nezadovoljstvo jedne ili obje strane u sporu.
Na kraju izlaganja ravnatelj Zavoda, Vitomir Begović je ukratko predstavio rezultate dvogodišnje nacionalne kampanje „Stop ozljedama na radu“ i najavio potrebu nastavka kampanje za razdoblje od 2019. do 2021. godine „Zaštita na radu je prva!“, zaključivši da posla u području daljnjeg unapređivanja zaštite na radu ima puno, ali da isto tako ima i puno stručnjaka zaštite na radu i drugih dionika koji imaju interesa i mogućnosti to ostvariti.
O suradnji Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSNR) i Inspektorata rada govorila je dr. sc. Marija Bubaš, ravnateljica Zavoda, a o nadzoru buke u radnom i okolišnom okruženju vezano uz pravnu regulativu Sanela Paskaš Dlugoš, dipl. ing.stroj. iz HZZZSR-a.
U panel diskusiji koju je moderirao Željko Sven Bukovski, dipl.ing.el., sudionici su bili Josipa Klišanin, načelnica Sektora za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava (MRMS), Jere Gašperov, dipl.ing. stroj., voditelj Službe za zaštitu na radu u MRMS-a, Krešimir Telebec, prof. psih., predsjednik Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, dr. sc. Marija Bubaš, dr. med. rada i sporta, ravnateljica HZZZSR-a, Nenad Puljić, dipl. ing. stroj., načelnik Sektora u Inspektoratu rada u MRMS-u, Admira Ribičić, dipl. iur., direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a, mr. sig. Vitomir Begović, ravnatelj ZUZNR-a i Zlatica Štulić, dipl. iur., predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske.
Sudionici panela uz sudjelovanje nazočnih u dinamičnoj raspravi iznijeli su stajališta u pogledu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu i niza drugih pitanja iz svakodnevne prakse, predlažući i određena rješenja.
Ravnatelj Zavoda, Vitomir Begović istaknuo je kako je Zavod za unapređivanje zaštite na radu u razdoblju od osnutka 2015. godine do kraja 2018. godine postao prepoznatljiv i prihvaćen brend u području zaštite na radu i zato je važno da se u narednom razdoblju nastavi dostignuta programska orijentacija i učinkovitost u radu.
U drugom dijelu stručnog skupa izlaganja su nastavljena na temu Vizija nulanesreća (Zero Accident Vision – ZAV) o visokim standardima kulture sigurnosti sprimjerima iz prakse.
Mr.sig. Zlatko Perić iz tvrtke Saipem S.p.A., podružnice u RH, održao jeizlaganje na temu „Mi želimo nula nesreća u sigurnosti“.
Krešimir Harapin, dipl.ing.stroj., u izlaganju „Rad bez ozljeda – utopija ilistvarnost“ predstavio je rad tvrtke Pliva i Teva Grupe, te iznio mjere koje sepoduzimaju u svrhu postizanja rada bez ozljeda.
O „Zero Harm“ kulturi u tvrtki Siemens d.d. govorio je Tomislav Šeketa,struč.spec.ing.sec.
O zaštiti na radu na gradilištima u Hrvatskoj i Europi govorili su Slobodan Časl dipl. ing. stroj. iz tvrtke ZIRS d.o.o. (Iskustva iz zaštite na radu na gradilištu termoelektrane na biomasu), Dražan Lukavac, struč. spec. ing. el. iz tvrtke Zanos d.o.o. (Iskustva iz zaštite na radu na gradilištu trgovačkog centra), Jure Nižetić, dipl. ing. stroj., iz Zagrebačke pivovare (Sustav upravljanja vanjskim izvođačima radova u Zagrebačkoj pivovari),a o uočenim popustima na gradilištima govorio je Krešimir Kaćunko, dipl.ing.stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu u Inspektoratu rada, Područnom uredu Zagreb.
U drugoj panel diskusiji sudjelovali su Jere Gašperov, dipl.ing. stroj, voditelj Službe za zaštitu na radu MRMS-a, Krešimir Kaćunko, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu PU Zagreb, Mirko Habijanec, dipl. ing. građ. predsjednik HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva i predsjednik Uprave Radnik d.d. Križevci, i mr. sig. Muhidin Omerdić, voditelj Službe za zaštitu na radu, ovlaštenja, nadzor i analize u ZUZNR-a.
Tijekom rasprave ukazano je na niz problema u djelatnosti graditeljstva, lošoj organizaciji i provedbi mjera zaštite na radu posebno kod mikro i malih poslodavaca, nepoštivanje odredbi granskog kolektivnog ugovora, izostanak specifikacije troškovnika za zaštitu na radu u elaboratima, propustima u radu koordinatora na gradilištima, problemima s izvođačima radova i kooperantima, a što rezultira povećanim brojem teških ozljeda na radu kao i onih sa smrtnim posljedicama. Iz rasprave se može zaključiti da je potrebno organizirati radni sastanak na najvišoj razini na temu stanja u ovoj djelatnosti uz sudjelovanje predstavnika odgovarajućih ministarstava i drugih ključnih dionika, kako bi se utvrdile mjere koje je potrebno žurno poduzeti na otklanjanju uočenih problema, koji se odražavaju i na stanje u području zaštite na radu.