Kod osoba koje dulje sjede i rade za računalom najučestaliji su bolni sindromi kralježnice, a to može uzrokovati i privremenu nesposobnost za rad.
Civilizacijski razvoj i pojava prijenosnih računala omogućili su zaposlenom čovjeku slobodu kretanja i udaljili ga iz zatvorenih i klimatiziranih ureda. Sve se više priča o uredu na otvorenom ili kod kuće te individualnoj prilagodbi radnog mjesta. Naravno, to su samo krilatice za šačicu privilegiranih zanimanja, slobodnih djelatnika, o kojima mi ostali možemo samo sanjati. Štoviše, većina današnjih radno aktivnih ljudi ponavlja isti raspored svaki radni dan, pet dana u tjednu, poneki i svih sedam: odlazak na posao, osmosatno ili dulje sjedenje/ili stajanje za radnim stolom/ili pultom i rad za računalom, te odlazak kući. Ne treba zaboraviti ni one koji kod kuće nastavljaju raditi za računalom do kasnih noćnih sati, pišući, surfajući…
Vježbe istezanja u uredu
Dizajnerska rješenja za optimalan rad
Koliko je razvoj novih tehnologija pomogao u produktivnosti radnika, toliko je povećao sklonost razvoju tegoba vezanih uz produljeno sjedenje i uzastopno ponavljanje istih kretnji. Stoga se u liječničkim ordinacijama povećava broj posjeta, a raste i stopa bolovanja, zbog sindroma prenaprezanja udova i bolne kralježnice, vezanih uz radno okruženje, odnosno radni stol i stolac.
Prevencijom oštećenja na radnome mjestu i smanjenjem razvoja komplikacija bavi se ergonomija, koja pronalazi dizajnerski optimalna rješenja za rad, radnu opremu i radni okoliš po mjeri zaposlenika, što je ključ u prevenciji ozljeda prenaprezanja, koje mogu dovesti do dugoročne onesposobljenosti. Svrha dizajnerskih rješenja je olakšati rad, otkloniti ili smanjiti umor, iscrpljenost i bol, zatim poboljšati sigurnost radnog mjesta i potaknuti radnu učinkovitost. Načela kojim se dizajneri vode su siguran namještaj (koji je neškodljiv i ne potiče oštećenja) i jednostavnost rukovanja opremom.
Kako bi ergonomija ispunila svoj zadatak, to jest bila poveznica između zaposlenika i njihovih radnih mjesta, odnosno zanimanja, uzima u obzir sposobnosti i nedostatke svakog radnika kako bi se osmislio radni okoliš koji mu najbolje odgovara. Naravno, ne možemo reći da u praksi svaki poslodavac ima razumijevanja za tegobe vezane uz dotrajali ili preniski stolac, koji ne odgovara vašim dugim nogama. Opis radnog mjesta i zahtjevi radnika, oprema za rad (veličina, oblik, pogodnost za izvršenje zadatka) i informacije radnika uklapaju se u konačno ergonomsko rješenje radne okoline. Stoga je ergonomija interdisciplinarna struka koja obuhvaća znanja iz antropometrije, biomehanike, tehničkog i industrijskog inženjerstva, kineziologije, fiziologije i psihologije.
Polaznici studija iz ergonomije u razvijenim zemljama školuju se na razini sveučilišta, a u Hrvatskoj postoje studiji na Tehničkom veleučilištu. U rehabilitacijskoj medicini, područje koje uključuje poznavanje ergonomije je radna terapija. Radni terapeuti otkrili su važnost i potrebu primjene ergonomskih rješenja u svakodnevnom životu na poslu i kod kuće.
Najčešća oštećenja
Najučestalija oštećenja na radnome mjestu kod osoba koje dulje sjede i rade za računalom, a uzrokuju privremenu nesposobnost za rad, su bolni sindromi kralježnice, koji se mogu očitovati bolovima u vratu, grudnom dijelu kralježnice (među lopaticama) ili križima. Pacijenti navode senzacije tipa pečenja, žarenja mišića, tvrdih nakupina u mišićima i bolnih pokreta. U većini slučajeva u podlozi je mišićna preopterećnost zbog prenaprezanja mišića uz kralježnicu. U duljem sjedećem položaju, najčešće se opustimo, pogrbimo, spustimo ramena, opustimo trbuh i još prekrižimo noge, čime smanjujemo protok krvi u nogama. Pasivno se prepustimo sili teže i opustimo mišiće uz kralježnicu, koji se inače stalo odupiru sili teži, omogućujući uspravno držanje. Oštećenje će se javiti i ranije ako radna okolina nije ergonomski prilagođena. Zato bi trebalo obratiti pozornost na visinu stola i stolca, položaj zaslona, tipkovnice, računalnog miša i pisača ili na smještaj dominante ruke (najčešći položaj ruku)…
U manjem broju slučajeva, uz mišićna oštećenja pojavljuju se i oštećenja na kralježnici na razini malih zglobova koji povezuju dva kralješka. Tu grupu tegoba nazivamo statički poremećaji ili posturalni sindromi, koji se vežu uz nepravilno držanje pri stajanju i sjedenju.
Uz navedena oštećenja kralježnice, drugi najčešći razlog bolovanja i odsutnosti s posla kod osoba koje dulje sjede i rade za računalom i učestalo se koriste rukama na poslu je teniski lakat. Iako je termin dobio ime još 1883. i dolazi iz sporta, mehanizam nastanka bolova je isti – bol u laktu nastaje zbog uzastopnih ponavljanja istih kretnji u laktu tijekom radnog vremena. Ako pritom ni radni okoliš nije ergonomski prilagođen, proces oštećenja će se ubrzati, a bol nastupiti puno ranije nego što se očekuje.
Dijagnostika tog sindroma prenaprezanja mišića vanjske strane podlaktice, koji su odgovorni za gibanje prstiju, hvatanje predmeta i okretanje šake, odnosno kad tipkamo na tipkovnici, pijemo prvu jutarnju kavu ili otključavamo ulazna vrata stana, jednostavna je. Bol je najviše izražena u jednoj točki s vanjske strane lakta, katkad toliko da osoba ne želi to mjesto ni dotaknuti, nego na njega upućuje prstom. Bol se pojačava pri pokušaju izvođenja kretnji u smislu dizanja prstiju prema gore, dok su dlanovi usmjereni prema dolje. Oštećenje može biti toliko jako da se javlja i noćna bol ili su bolovi prisutni i kad ne izvodimo kretnju koja je dovela do oštećenja.
Kad je oštećenje evidentno…
Kod akutnih i jednostavnih slučajeva oštećenja kralježnice i teniskog lakta, liječenje uključuje poštedu od radnje koja je izazvala bol oko tri tjedna, edukaciju radnog terapeuta o prilagodbi radnog okoliša te primjenu lijekova protiv bolova i lokalnih pripravaka koji se umasiraju na mjesto boli. Treba provesti i kineziterapiju – vježbe istezanja i snaženja zahvaćenih mišića. Ako nastupi kronično oštećenje i pojavi se trajnija nesposobnost za rad, liječenje je složenije i katkad zahtijeva operativni tretman.
Vježbe istezanja
U nastavku su prikazane vježbe istezanja uz koje ćete rasteretiti kralježnicu i istegnuti mišiće. Ne iziskuju puno vremena i prostora, pa ih možete izvoditi i u uredu.
U početku vježbe treba izvoditi tri do pet puta i postupno povećavati broj ponavljanja za jedan, dok se ne dostigne 10 ponavljanja. Može se ponoviti nekoliko ciklusa sa stankama. Svaki položaj treba zadržati tri sekunde, a zatim odmoriti pet sekundi. Prilikom izvođenja pokreta udahnuti na nos, a kod opuštanja izdahnuti na usta. Prije uključivanja u program vježbanja preporučuje se fizijatrijski pregled. Preporučuje se izvoditi vježbe pred ogledalom, i to u laganoj i prozračnoj odjeći. Vježbati treba s mjerom, polagano povećavajući broj ponavljanja, ovisno o općoj kondiciji i zdravstvenom stanju. Vježba ne smije biti bolna. Vježbanje treba uključiti u dnevni raspored i uživati u njemu!
SAVJET! Vježbe su namijenjene svima koji puno vremena provode sjedeći za uredskim stolom ili radeći za računalom, kao i nakon svih drugih aktivnosti koje iziskuju dulje sjedenje. Izvode li se nekoliko puta dnevno, primjerice u stanci, otklanjaju umor i tegobe povezane s duljim zadržavanjem u istom položaju. Pripazite na to da su kotačići na stolcu zakočeni, te osigurajte dovoljno prostora za vježbanje. (Izvor: http://www.vasezdravlje.com/)
Autorica teksta: Vedrana Mužić, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, Klinički zavod za rehabilitaciju i ortopedska pomagala KBC-a Zagreb, Zagreb, Božidarevićeva 11
Autorice vježbi: doc. dr. sc. prim. Ida Kovač, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije; dr. sc. Vedrana Mužić, dr. med., FEBPRM, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije; Martina Rilović, bacc. physioth.