Zakon o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj 71/14.,118/14., 94/18. i 96/18.) propisuje da je poslodavac obvezan, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike koji imaju utjecaj na život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofiziološke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku u određenom vremenu (normirani rad), noćni rad, psihičko radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika.
Pravilnikom o izradi procjene rizika („Narodne novine“, broj 112/14. i 129/19.) propisuju se uvjeti, način i metoda izrade procjene rizika, obvezni sadržaji obuhvaćeni procjenom i podaci na kojima se procjena rizika temelji te klasifikacija opasnosti, štetnosti i napora na radu i u vezi s radom.
Procjena rizika je postupak kojim se utvrđuje razina opasnosti, štetnosti i napora u smislu nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika. Poslodavac je obvezan imati izrađenu procjenu rizika za sve poslove koje za njega obavljaju radnici i osobe na radu.
Nadalje, poslodavac je obvezan izraditi procjenu rizika u pisanom ili elektroničkom obliku koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna radniku na mjestu rada. Također je obvezan radnike i njihove predstavnike uključiti u postupak procjene rizika.
Na temelju procjene rizika poslodavac je obvezan primjenjivati pravila zaštite na radu, preventivne mjere, organizirati i provoditi radne i proizvodne postupke, odnosno metode te poduzimati druge aktivnosti za sprječavanje i smanjenje izloženosti radnika utvrđenim rizicima, kako bi otklonio ili sveo na najmanju moguću mjeru vjerojatnost nastanka ozljede na radu, oboljenja od profesionalne bolesti ili bolesti u vezi s radom te kako bi na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja osigurao bolju razinu zaštite na radu.
Propusti učinjeni u postupku procjene rizika (npr. propust uočavanja vjerojatnosti nastanka opasnog ili štetnog događaja na radu ili u vezi s radom, pogrešna procjena štetnosti događaja, odnosno podcjenjivanje njegove štetne posljedice i sl.) ne oslobađaju poslodavca obveza i odgovornosti u vezi sa zaštitom na radu.
Prilikom izrade procjene rizika moraju se uvažavati i primijeniti svi propisi ovisno o vrsti opasnosti, štetnosti ili napora.
Preuzmite:
METODOLOŠKI MODEL ZA PROCJENU RIZIKA „RISKO“ (.docx)
- U nastavku su smjernice koje dodatno mogu pripomoći u izradi procjene rizika:
- Praktična smjernica za procjenu rizika na radu (.pdf)
- Smjernica o uređivanju radnih mjesta na kojima se dugotrajno sjedi (.pdf)
- Alat “Sigurnost i zdravlje na radu tiče se svakog” (.pdf)
- Dodatne smjernice nalaze se na poveznici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo: http://www.hzzzsr.hr/index.php/edukacija-i-smjernice/smjernice/
