Međunarodni dan osoba s invaliditetom do 1992. godine obilježavao se 21. ožujka, kao spomen na tešku rudarsku nesreću koja je 1956. zadesila Belgiju. Tada je u ugljenokopu na dubini od 975 metara buknuo požar i stradala su 262 rudara. Razlozi nesreće bili su zastarjela oprema i slaba osposobljenost za rad osoblja, nakon čega su uvedeni postroženi sigurnosni propisi. Rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda 1992. godine Međunarodnim danom osoba s invaliditetom proglašen je 3. prosinca. Na prijedlog Hrvatskog saveza udruga invalida rada, Hrvatski je Sabor 2007. godine 21. ožujak proglasio Nacionalnim danom invalida rada. Smisao obilježavanja Nacionalnog dana invalida rada je skretanje pozornosti na potrebu stvaranja pozitivne klime za sprečavanje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, te solidariziranje javnosti za potrebe unapređivanja društvenog položaja invalida rada, osiguranja njihove socijalne integracije i jednakopravnog sudjelovanja u životnoj zajednici, te razvijanja inovativnih oblika zapošljavanja kako bi osobe koje su zadobile invaliditet na radu mogle i dalje raditi i pridonositi društvu.
Ruža je zaštitni znak obilježavanja Nacionalnog dana invalida rada Hrvatske – njome se želi upozoriti na (ne)korištenje zaštitnih sredstava na radu, te skrenuti pozornost na nužnost preventivnog djelovanja i primjene zaštitnih mjera u svrhu sprečavanja nastanka invaliditeta na radnome mjestu.
U Hrvatskoj danas živi oko 512 tisuća osoba s invaliditetom, što je 12% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Prema podacima Hrvatskog saveza udruga invalida rada, broj invalida rada iznosi 258 tisuća i time čine polovicu populacije osoba s invaliditetom.
Iako su određena prava osoba s invaliditetom regulirana nacionalnim propisima i međunarodnim konvencijama – primjerice, Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, Konvencijom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – u svakodnevnoj je praksi potrebno ulagati nužne napore da invalidi rada ne budu diskriminirani i da se mogu uključiti u zajednicu kao ravnopravni članovi.
Poduzimanje odgovarajućih mjera prevencije i očuvanje radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka treba biti prioritet svakog pojedinca, poslodavca i društva u cjelini, jer štete koje mogu nastati nepoštivanjem mjera zaštite na radu su dalekosežne, nisu samo materijalne, već i psihološke i socijalne, a posljedice ne nastaju samo za pojedinca već i za obitelj, zajednicu i društvo u cjelini.
Zavod za unapređivanje zaštite na radu, kao središnja javna ustanova zalaže se za provedbu odgovarajućih aktivnosti radi očuvanja radne sposobnosti radnika, kao i provedbu učinkovitih mjera povratka na posao onih radnika kojima je smanjena radna sposobnost ili je nastupila invalidnost. Osiguranje stimulativne, sigurne i zdrave radne okoline, podizanje svijesti o značaju prevencije potencijalnih rizika, razvoj kulture u provedbi mjera zaštite na radu, informiranje, edukacija i motiviranje svih dionika su prioriteti na kojima je nužno svakodnevno proaktivno djelovati.
Zakonom o radu propisano je da radnik koji doživi nesreću na radu ili oboli od profesionalne bolesti ima prednost pri osposobljavanju i obrazovanju povezanim s radom koje omogućuje poslodavac. U cilju stvaranja uvjeta za praktičnu provedbu ove odredbe nužna je zajednička i učinkovita suradnja poslodavaca, sindikata i nadležnih institucija, kao i propisima primjereno reguliranje visine naknade za vrijeme profesionalne rehabilitacije radnika.
Kako bi se poslodavce potaknulo na zapošljavanje osoba s invaliditetom, 2014. godine na snagu je stupio Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Prema tom Zakonu, poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika dužni su zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom ovisno o ukupnom broju radnika, a poslodavci koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, obvezni su uplatiti novčanu naknadu u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Fond služi za poboljšanje statusa osoba s invaliditetom, a poslodavci se mogu prijaviti za korištenje sredstava iz Fonda kao financijske potpore za zapošljavanje osoba s invaliditetom u cilju njihove radne reintegracije.
Nacionalna kampanja „STOP ozljedama na radu“ i kampanja EU-OSHA „Upravljanje opasnim tvarima “ 2018.-2019., prilika je da se provedbom niza aktivnosti i primjenom dobre prakse u svakoj radnoj sredini unapređuju uvjeti i organizacija rada, zaštita na radu i zaštita zdravlja u radnoj i životnoj sredini. Dobra zaštita na radu na svim mjestima rada nema alternative, jer se njome štiti i čuva život, zdravlje i radna sposobnost radnika od početka do završetka radnog vijeka. Zaštita na radu je osnovno ljudsko pravo, a time je obveza i odgovornost svakog poslodavca, radnika i zajednice da to pravo štiti.
Zavod će pružati potporu Hrvatskom savezu udruga invalida rada u zauzimanju za primjereno normativno uređenje i ostvarivanje prava članova ove organizacije, a svojim djelovanjem će intenzivno promicati stalno unapređivanje uvjeta rada i mjera zaštite na radu, djelujući s drugim nadležnim dionicima na učinkovitom sprječavanju nastanka nesreća i invalidnosti na mjestima rada.