U organizaciji Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, a u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom udrugom za mirenje, održana je radionica „Rad i život u ravnoteži“ namijenjena menadžerima ljudskih potencijala u hrvatskim tvrtkama.
Nakon uvodne riječi Vali Marszalek iz Hrvatske udruge poslodavaca, u ime ravnatelja Zavoda za unapređivanje zaštite na radu Vitomira Begovića, koji zbog sudjelovanja na konferenciji „Bolji propisi kao dio reformske agende“ nije mogao prisustvovati radionici, prisutnima se obratio Muhidin Omerdić, voditelj Službe za zaštitu na radu, ovlaštenja, nadzor i analizu. Naglasio je da danas živimo u vremenu u kojem su dinamika i zahtjevi na tržištu takvi da je stres neminovan i zbog toga treba naučiti kako se nositi s njim i kontrolirati ga. Zbog toga bi trebala biti čvršća veza između poslodavaca, odnosno ljudskih resursa i radnika. Upravljanje konfliktima na radnome mjestu, prevencija stresa i psihosocijalnih rizika te unapređenje međuljudskih odnosa, ključni su čimbenici dobre zaštite na radu, očuvanja zdravlja i radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka, te je u tom smislu važna uloga Zavoda za unapređivanje zaštitu na radu kao središnje javne ustanova nadležne za praćenje i unapređivanje zaštite na radu.
O stresu i psihosocijalnim rizicima, kao i rezultatima istraživanja Europske agencije za zaštitu na radu govorila je Ana Akrap, viša stručna savjetnica u Zavodu za unapređivanje zaštite na radu. Osvrnula se na nacionalnu i EU regulativu kojom je regulirano ovo područje, te na mehanizme nastanka stresa, psihosocijalne rizike, simptome i utjecaje na zdravlje, kao i brojne rizike koji se pojavljuju na poslu. Naglasila je da je strah od gubitka posla, važan čimbenik koji dovodi do stresa na poslu, a tu je i zapošljavanje na određeno vrijeme, zatim promjenjivi uvjeti za zaposlenje radnika, nesigurni ugovori ili neredovita plaća. Predstavljeni su i rezultati europskog ispitivanja javnog mišljenja o sigurnosti i zdravlju na radu koje je provela EU-OSHA (ESENER 1 i 2), a u kojem su prikupljeni podaci s područja cijele Europe. Cilj istraživanja bilo je podizanje svijesti o pitanjima sigurnosti i zaštite zdravlja, a prema predstavljenim rezultatima, Cipar, Grčka i Slovenija zemlje su u kojima se ispitanici najčešće susreću sa stresom na radnome mjestu, a najmanje u Danskoj i Finskoj. Zaključak je da stres i psihosocijalni rizici na mjestu rada mogu biti jednako važni kao i fizikalne opasnosti te da je važno da poslodavci znaju upravljati takvim rizikom.
O tome kako upravljati konfliktima, prevenirati stres, mobbing i psihosocijalne rizike na radu, govorio je Ivan Antić iz Hrvatske udruge za mirenje. Upozorio je da su europski socijalni partneri potpisali dva važna dokumenta – Okvirni sporazum o stresu prouzročenom na radu 2004. godine i Okvirni sporazum o uznemiravanju i nasilju na radnom mjestu 2007. godine, gdje se prvi put mobbing nadovezuje na problematiku stresa. Upozorio je da je naš Zakon o zaštiti na radu, prvi put, u lipnju 2014., uveo pojam stresa, kao novi pojam i propisao obavezu suradnje radnika i njihovih predstavnika s poslodavcem u vezi sprečavanja, uklanjanja i smanjivanja stresa na radu i u vezi s radom. Upozorio je i na to da je u fazi donošenja Pravilnik o mjerama, pravilima, postupcima i aktivnostima zaštite na radu radnika koji su izloženi statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima, u kojem se stavlja naglasak na struku koja bi trebala sudjelovati u procjeni psihosocijalnih rizika kao što su specijalisti medicine rada, sporta i psiholozi rada. Prema tom pravilniku, poslodavac bi trebao odrediti osobu koja bi bila odgovorna za provođenje prevencije od stresa, a to je stručnjak zaštite na radu ili povjerenik zaštite na radu.
O sudskoj praksi u području mobbinga govorio je Vanja Bilić iz Hrvatske udruge za mirenje. Istaknuo da na sukob treba gledati kao na priliku, a ne samo kao problem. Treba se znati dobro posvađati, jer svi od toga mogu imati koristiti, no uglavnom to nije baš tako. Prema procjenama u SAD-u, šteta po jednom uznemirenom radniku, koji je mobbingiran, ide između 30.000 i 100.000 dolara na godišnjoj razini, dok su procjene u Njemačkoj između 25.000 i 75.000 eura. Sudski procesi u tom području vrlo su dugotrajni i skupi, a naknade za povrede psihofizičkog stanja iznose, primjerice, kod nas i oko 100.000 kuna. Također je naglasio da zlostavljanja u praksi ne moraju samo biti isključivo vertikalna, tj. odozgo prema dolje (50 posto slučajeva), nego mogu biti i horizontalna (45 posto slučajeva), kao i ona koja se događaju odozdo prema gore (5 posto).
Danica Lisičar iz Hrvatske udruge za mirenje predstavila je pak program edukacije „Rad i život u ravnoteži“, kao rezultat višegodišnjeg rada i iskustva u ovom području kao miritelj, medijator i trener. Naglasila je da su mirenje i vještine koje pridonose mirnom rješavanju sporova ključne vještine koje bi trebali imati moderni menadžeri, ali i predstavnici radnika u tvrtkama. Program edukacije „Rad i život u ravnoteži“ predviđen je u sklopu četiri modula, u trajanju od šesnaest sati za, s jedne strane, predstavnike radnika (povjerenike za zaštitu na radu, članove radničkih vijeća, sindikalne povjerenike) te, s druge strane, predstavnike poslodavaca. Teme obuhvaćene ovom edukacijom obuhvaćaju, među ostalim, sadržaje koji se tiču prepoznavanja konflikta na radnome mjestu, utvrđivanja stilova i tehnika ovladavanja konfliktom, osvješćivanja i razvoja konfliktne situacije bez konflikta, uspostave unutarnje stabilnosti, usvajanja tehnika za razvoj tolerancije na konflikt, te izradu akcijskog plana za uspostavu unutarnje stabilnosti. Naučene vještine trebale bi omogućiti stvaranje „psihološkog okvira“ za otklanjanje i prevenciju konflikta u ranoj fazi, dakle, prije eskalacije.