Panel rasprava u SSSH: Zaštita na radu – investicija, a ne trošak!

Obilježavajući Nacionalni dan zaštite na radu i Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu – 28. travnja, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Koordinacija SSSH za zaštitu na radu organizirali su panel raspravu pod nazivom „Zaštita na radu – investicija, a ne trošak!“. Panel raspravi uz socijalne partnere – predstavnike sindikata i Hrvatske udruge poslodavaca – prisustvovali su predstavnici Hrvatskog sabora, Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. U raspravi se  pokušalo dati odgovore na mnogobrojna pitanja iz područja zaštite na radu, a posebno na pitanje vezano uz doprinos za ozljede na radu od 0,5% koji poslodavci uplaćuju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Predsjednik SSSH Mladen Novosel istaknuo je kako uštede koje se poslodavcima nastoje omogućiti kroz smanjenje troškova zaštite na radu nisu dobro rješenje, jer radnicima treba osigurati sigurna i zdrava radna mjesta, kako bi se smanjio broj izgubljenih radnih dana kao i  troškovi sudskih sporova i odšteta.

Predstavnica Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, Marina Borić, prisutne je upoznala s radom ove središnje javne ustanove u Republici Hrvatskoj nadležne za praćenje i unapređivanje stanja u području zaštite na radu. Inicijative koje poduzima ovaj Zavod sigurno će pridonijeti jačanju kulture sprječavanja rizika, smanjenju ozljeda na radu, ali i izvan mjesta rada, očuvanju radne sposobnosti radnika i uštedama u izdacima za saniranje posljedica nesreća na radu i onih vezanih uz rad, istaknula je Borić. Navela je brojne aktivnosti Zavoda – od rada na uspostavi Informacijskog sustava zaštite na radu Zavoda, provođenja europske kampanje „Zdrava mjesta rada za sve uzraste“ i prve nacionalne kampanje  „STOP ozljedama na radu“, koju je inicirao ovaj Zavod, zatim aktivnosti informiranja, savjetovanja, osvješćivanja i edukacije različitih  dionika  o mjerama koje je potrebno poduzimati kako bi se osigurali sigurniji i zdraviji uvjeti rada te posljedično ostvarile značajne koristi. Primjerice, aktualna je akcija Zavoda „Uradi sam, ali sigurno!“ kojoj je cilj promicati sigurnost pri radu s različitim alatima, strojevima i uređajima kako u radnoj sredini tako i u slobodno vrijeme, prilikom rada u domu, vrtu i hoby aktivnostima. Zavod  se zalaže da se sredstva iz 0,5% doprinosa za ozljede na radu učine transparentnim, jasnim, stimulativnim i poticajnim za poslodavce, istaknula je Borić.

Primjer dobre prakse provođenja zaštite na radu u tvrtki Colas Hrvatska d.d. prezentirao je Ljubomir Pintarić (Koordinacija  SSSH za zaštitu na radu) istaknuvši kako se u njihovoj tvrtci razmišlja da se sve radnike osposobi za pružanje prve pomoći jer se može dogoditi da netko od osposobljenih radnika nije u potrebnom trenutku prisutan na radnom mjestu. Jasenka Vukšić (Sindikat graditeljstva Hrvatske) upoznala je prisutne s paritetnim socijalnim fondovima koji su prisutni u građevinskoj industriji zapadnoeuropskih zemalja kao modelom socijalnog partnerstva u sklopu kojega sindikati i poslodavci zajednički rade na aktivnostima vezanim uz strukovno obrazovanje, zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, socijalnu sigurnost radnika i sl. Marija Zavalić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, istaknula je kako bi prevencija trebala biti za sve radnike, posebice iz razloga što analize ozljeda na radu i pojava profesionalnih bolesti pokazuju kako je 4% profesionalnih bolesti (najčešće su izazvane azbestom) zabilježeno kod radnika koji uopće ne rade na poslovima s posebnim uvjetima rada. Potrebno je osnovati novi Zavod koji bi bio nadležan za ozljede na radu i za doprinos 0,5% za ozljede na radu i koji bi transparentno i namjenski  raspolagao sa sredstvima koja uplaćuju poslodavci na to ime, istaknula je Zavalić.

Jere Gašperov (Ministarstvo rada i mirovinskog sustava) rekao je kao je važno pratiti i analizirati poremećaje u radnom procesu te mjeriti parametre zaštite na radu, odnosno kako pojedine ozljede u pojedinim djelatnostima generiraju troškove, jer ako ih pokriva zajednica, odnosno ako je prisutna opća solidarnost poduzetnika, oni neće biti zainteresirani za unaprjeđenje mjera zaštite na radu. Svakako je potrebno razmisliti i o uvođenju sustava bonus / malus prilikom plaćanja doprinosa za ozljede na radu. Mirando Mrsić (Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskog sabora) ukazao je kako je pola novca prikupljenog od tog doprinosa utrošeno na ono što HZZO prizna kao ozljede na radu, a pola prihoda  je utrošeno za pokrivanje deficita u lijekovima ili negdje drugdje, što nije korektno. Ta sredstva nemaju što raditi na računu HZZO-a, već moraju biti u jednom posebnom fondu koji će osiguravati da se sredstva isključivo namjenski troše za zaštitu na radu. Dio sredstava treba koristiti za zdravstvenu zaštitu, a dio za prevenciju. Tada bi se mogao uspostaviti sustav “bonus / malus“.

Nenad Seifert (Hrvatska udruga poslodavaca) konstatirao je kako novca ima, ali da se ne troši na pravi način, te da se ulaganje jednog eura u zaštitu na radu vraća kao dva eura kroz smanjenje bolovanja, naknada i odšteta. Istaknuo je kako su poslodavci toga i te kako svjesni, te im je  cilj da radnici budu zdravi i zadovoljni.

Vinka Login Peš istaknula je kako je HZZO provodi niz projekata koji se odnose na prevenciju psihosocijalnih rizika te je ukazala kako se najveći broj ozljeda na radu događa upravo zbog nepoštivanja pravila zaštite na radu. Ne postoji višak sredstava već samo nedostatak u evidentiranju sredstava utrošenih na ozljede na radu, naglasila je Peš, te navela da su najveći troškovi zabilježeni u prvim danima kada se sanira ozljeda na radu, a upravo ti troškovi se podmiruju iz obveznog zdravstvenog doprinosa, a ne ovog posebnog doprinosa. Problem nemogućnosti praćenja tih troškova vidi u nedostatnoj informatičkoj podršci u HZZO-u. Upravo zbog tehničke nemogućnosti vođenja podataka nije niti osnovan poslovni fond za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti propisan Zakonom, zaključila je Peš.

Sudionici panela suglasni su: Zaštita na radu je investicija, a ne trošak poslodavca, i isključivo je kao takvu i treba promatrati!