Ustanovu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO u Zagrebu posjetili su Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, Muhidin Omerdić, voditelj Službe za zaštitu na radu, nadzor, ovlaštenja i analize te Antonio Jaić, viši stručni savjetnik. Tijekom susreta s Josipom Držaićem, ravnateljem URIHO-a i njegovim suradnicima Romanom Živkovićem, rukovoditeljem Službe za pravne, kadrovske i opće poslove te stručnjacima zaštite na radu Krešom Sirovcem i Ivanom Orečom razgovaralo se o aktivnostima Ustanove URIHO, značaju mjera prevencije u zaštiti na radu, procjeni rizika kao temeljnom dokumentu za sigurna i zdrava mjesta rada, zaštiti osoba s invaliditetom, stvaranju uvjeta za njihovo osposobljavanje, radnu rehabilitaciju i radnu reintegraciju.
Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO, koje je osnivač Grad Zagreb, posluje od 1996. godine i pravni je slijednik najstarije zaštitne radionice u Hrvatskoj, koja je djelovala pod nazivom „Ivančica“ od 1946. godine. Djelatnost URIHO-a od općeg je značaja za socijalni, zdravstveni, gospodarski i društveni razvoj zajednice, potvrdu njene skrbi i odgovornosti za svakog pojedinca. Zapošljavanje osoba s invaliditetom ostvaruje se u okviru gospodarskih programa za tekstil, keramiku, metal, kožu, kitničarstvo, ortopediju, kartonažu i tisak. U okviru navedenih djelatnosti Ustanova proizvodi i kvalitetnu zaštitnu radnu odjeću. Od ukupnog broja zaposlenika u ustanovi URIHO, 60 posto čine osobe s invaliditetom različitih kategorija i profila. Na otvorenom tržištu ustanove koje zapošljavaju osobe s invaliditetom trebaju imati ravnopravne uvjete i priliku za poslovanje, budući da mogu pružiti odgovarajuću razinu usluge i kvalitete proizvoda. Ustanova URIHO 2009. godine otvorila je Radni centar, prvi u Hrvatskoj, koji predstavlja novi oblik rada s osobama s invaliditetom. Osnovna uloga tog centra je priprema osoba s invaliditetom za njihovo socijalno uključivanje u svijet rada, istaknuo je ravnatelj Držaić. Ustanova URIHO je u mogućnosti provoditi radnu rehabilitaciju za 180 zanimanja. Podržavajući aktivnosti Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, a temeljem osobnih iskustava ravnatelj Držaić je naglasio važnost da se u okviru uvođenja dualnog sustava u redovno obrazovanje u programe integriraju i sadržaji iz područja zaštite na radu, kako bi tijekom školovanja polaznici usvojili kulturu sigurnosti na radu.
Polazeći od strukture zaposlenih provode se specifične mjere zaštite na radu, osposobljavanja za rad na siguran način i unutarnjeg nadzora primjene propisanih mjera zaštite, pa su evidentirane ozljede na radu pretežito vezane za ozljede prilikom dolaska i odlaska s posla, odnosno na putu. Stručnjaci zaštite na radu samostalno su izradili procjenu rizika za sva mjesta rada, a u praksi se primjenjuje viša razina mjera zaštite na radu od minimalno propisanih i obveznih.
Zaštita života, zdravlja i očuvanje radne sposobnosti radnika vrednote su od posebnog društvenog interesa, a alat za ostvarivanje tog cilja je dobra zaštita na radu te zaštita zdravlja u svakoj radnoj i životnoj sredini, uvodno je naglasio ravnatelj Begović, te je pohvalio napore Ustanove URIHO na području radne rehabilitacije i socijalnog uključivanja osoba s invaliditetom, kao i odgovoran pristup uprave prema zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu zaposlenika. Učinkovita organizacija i upravljanje zaštitom na radu dobra je za radnike, dobra je za poslodavce i društvenu zajednicu, jer doprinosi radnoj učinkovitosti, produktivnosti i konkurentnosti, a time i gospodarskom rastu i razvoju. Zavod je kao javna ustanova racionalno organiziran i djeluje kreativno, inovativno i poduzetno s ciljem pružanja kvalitetne stručne podrške svim ključnim akterima u zaštiti na radu, polazeći od opredjeljenja da su javne institucije servisi korisnika i u ulozi ostvarivanja javnog interesa. Naš rad se zasniva na otvorenosti i partnerstvu. Naime, svatko može učiniti puno u okviru svojeg djelokruga ali svi zajedno možemo postići daleko više. Time štedimo sredstva i resurse, a postižemo cjelovite ciljeve, zaključio je ravnatelj Begović.
Prilagođavanje rada sposobnostima, vještinama i zdravstvenom stanju pojedinaca, kao i prihvaćanje drugih vidova raznolikosti među radnicima poput spola, dobi, invalidnosti, itd., trebaju biti dinamičan i neprekidan proces koji se temelji na procjeni rizika tijekom cijelog radnog vijeka.
Ulaganjem u zaštitu na radu sprječavaju se nesreće na radu i profesionalne bolesti, a dobra praksa potvrđuje da je takvo ulaganje investicija, a ne nepotreban trošak.
Dobar dizajn mjesta rada i organizacije rada korisni su svim dobnim skupinama, a to je moguće postići uporabom opreme i drugih pomagala kojima se smanjuje tjelesno opterećenje tijekom rada, dobrim ergonomskim dizajnom alata, opreme i namještaja, ograničenjima za podizanje teških tereta i za obavljanje tjelesno zahtjevnih radnji, edukacijom, dodatnim kraćim odmorima, rotacijom posla, te drugim preventivnim mjerama.
Planirano uvođenje CRO kartice prilika je za sinergiju organiziranog odmora i prevencije kroz model preventivnih programiranih medicinskih odmora za radnike, pa će Zavod takvu inicijativu uputiti nadležnim ministarstvima, najavio je ravnatelj Begović.
Kvalitetno izrađena, ažurna procjena rizika, vidljive upute za rad na siguran način na mjestima rada, osposobljeni radnici, angažirani i odgovorni ovlaštenici poslodavca i povjerenici radnika za zaštitu na radu te redovit i učinkovit unutarnji nadzor provođenja mjera zaštite na radu mogu dovesti do pozitivnih učinaka.
Predstavnici Zavoda i Ustanove URIHO ukazali su na važnost mjera prevencije, učinkovitu provedbu mjera zaštite na radu u tvrtkama i ustanovama u Republici Hrvatskoj, radnu rehabilitaciju, potrebu prilagodbe poslova osobama s umanjenom radnom sposobnošću, uključivanju osoba nakon provedenog postupka rehabilitacije i stručnog osposobljavanja u rad, te iskazali opredjeljenje za daljnju suradnju Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, kao središnje javne ustanove nadležne za područje zaštite na radu i Ustanove URIHO, i regionalnih Centara za profesionalnu rehabilitaciju u Hrvatskoj.
Produljenje radnog vijeka u zdravim, sigurnim i održivim radnim uvjetima također znači osiguravanje da osobe koje pate od neke bolesti ili dožive nesreću koja uzrokuje dulje bolovanje imaju potrebnu podršku kako bi se vratile na posao u sigurnim i prilagođenim uvjetima. Stvaranjem uvjeta i podrškom za povratak na posao za osobe koje imaju zdravstveni problem, posebice u starijoj životnoj dobi, omogućava se da radnik umjesto prijevremenog umirovljenja ili invalidske mirovine ostane zaposlen. Učinkovitost procesa rehabilitacije stoga je još jedan važan čimbenik povezan s produljenjem zdravog radnog vijeka.
Zakonom o radu propisano je da radnik koji doživi nesreću na radu ili oboli od profesionalne bolesti ima prednost pri obuci i obrazovanju povezanom s radom koje omogućuje poslodavac. U cilju stvaranja uvjeta za praktičnu provedbu ove odredbe nužna je zajednička i učinkovita suradnja poslodavaca i nadležnih institucija, kao i propisima primjereno reguliranje visine naknade za vrijeme profesionalne rehabilitacije radnika.
Osiguranje stimulativne, sigurne i zdrave radne okoline, podizanje svijesti o značaju prevencije potencijalnih rizika, razvoj kulture u provedbi mjera zaštite na radu, informiranje, edukacija i motiviranje svih dionika prioriteti su na kojima je nužno svakodnevno proaktivno djelovati, zaključili su predstavnici Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i Ustanove URIHO.
Sudionici sastanka istaknuli su potrebu šire implementacije profesionalne rehabilitacije u praksi koja uključuje individualan, stručan i profesionalan pristup svakoj osobi. Potrebno je djelovati odgovarajućim aktivnostima na očuvanje radne sposobnosti radnika ali i na učinkovite mjere povratka na posao onih radnika kojima je smanjena radna sposobnost.
Posebno je važna zadaća primijeniti ciljeve kampanje EU OSHA „ Zdrava mjesta rada za sve uzraste“ 2016.-2017. u svakoj radnoj sredini kako bi se osiguralo poboljšanje uvjeta rada, kvaliteta radnih mjesta, očuvala radna sposobnost radnika, prilagodila mjesta rada radnicima, a sve to može doprinijeti povećanju produktivnosti, duljem radnom vijeku, psihofizičkom zdravlju radnika, uz manje ozljeda i izostanaka s rada zbog bolovanja. Zavod različitim programima potiče sve poslodavce i dionike zaštite na radu da se inovativnim, kreativnim i poduzetnim pristupom uključe u provođenje navedenih aktivnosti.
Politike kvalitetnog i odgovornog upravljanja ljudskim resursima kao što su ravnoteža posla i privatnog života, radno vrijeme, cjeloživotno učenje i razvoj karijere, izravno utječu na psihosocijalno stanje, a time i zaštitu na radu i zdravstveno stanje zaposlenih te očuvanje njihove radne sposobnosti. Upravo zato je važno da politika ljudskih resursa u svakoj radnoj sredini aktivno podupire upravljanje zaštitom na radu za sve dobne skupne, uzimajući u obzir značajke, potrebe i motivacije svake od tih skupina radnika.
Primjer dobre prakse u skrbi o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja radnika je jedna tvrtka u djelatnosti trgovine iz Austrije, u kojoj je zajedničkom suradnjom ostvareno: fleksibilno radno vrijeme, posao sa skraćenim radnim vremenom, poboljšanje ravnoteže posla i privatnog života zaposlenika, poboljšanje ergonomije, povećanje unutarnje mobilnosti tj. promjene uloga na poslu i opisa poslova, uveden je program generacijskog mentorstva kojim se omogućuje prijenos znanja i iskustva te program zdravih životnih navika.
U Hrvatskoj se od njene samostalnosti po prvi puta odvija nacionalna kampanja vezana za područje zaštite na radu. Zavod za unapređivanje zaštite na radu polazeći od zatečenog stanja i strateških dokumenata pripremio je i započeo Nacionalnu kampanju „STOP ozljedama na radu“ 2016.-2018., a sve tvrtke i ustanove imaju priliku izvršiti analizu stvarnog stanja u području zaštite na radu, procjene rizika te donijeti konkretan akcijski plan mjera, s nositeljima i rokovima provedbe i mjerljivim učincima.
Prilika je da se u predstojećem razdoblju promoviraju ciljevi nacionalne i europske kampanje te ulože dodatni napori i mjere kojima će se osigurati zaštita posebnim kategorijama zaposlenih kao što su žene, mladi, stariji radnici, osobe s invaliditetom i smanjenom radnom sposobnošću, kako bi se očuvala njihova radna sposobnost, otklonio njihov prerani odlazak s tržišta rada i socijalna isključenost, naglasio je ravnatelj Begović.
Otvorena vrata Zavoda, Info dani i besplatno Savjetovalište ZNR 3u1 prilika su za neposredni razgovor s poslodavcima i njihovim ovlaštenicima, sindikalnim i povjerenicima radnika za zaštitu na radu, članovima Radničkih vijeća, rukovoditeljima ljudskih resursa, stručnjacima zaštite na radu, predstavnicima ovlaštenih tvrtki za zaštitu na radu i drugim zainteresiranima kao i za informiranje, savjetovanje i pružanje odgovora na brojna pitanja o primjeni propisa, učinkovitom organiziranju, provođenju i upravljanju zaštitom na radu.
Razvoj kulture u provedbi mjera zaštite na radu, informiranje, edukacija i motiviranje svih dionika prioriteti su na kojima je nužno svakodnevno proaktivno djelovati sprječavajući nastanak invalidnosti, smanjenje radne sposobnosti i prerano isključenje s tržišta rada, suglasni su sudionici sastanka.