Prilikom radnog posjeta Zagrebačkoj županiji o stanju zaštite na radu na razini države i ove županije, značaju razvoja socijalnog dijaloga u području zaštite na radu u okviru rada županijskog Gospodarsko-socijalnog vijeća, daljnjim aktivnostima Povjerenstva za unapređivanje zaštite na radu pri GSV-u te značaju promicanja prve Nacionalne kampanje “STOP ozljedama na radu” i europskih kampanja u toj županiji, Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu sa suradnicima Muhidinom Omerdićem, voditeljem Službe za zaštitu na radu, ovlaštenja,nadzor i analizu te Antonijem Jaićem, višim stručnim savjetnikom razgovarao je sa Hrvojem Frankićem, zamjenikom župana, Ksenijom Pericom, predsjednicom Gospodarsko-socijalnog vijeća Zagrebačke županije, Ivankom Dreta, zamjenicom pročelnika stručnih službi župana i Anamarijom Juretić, stručnjakinjom za zaštitu na radu.
Zagrebačka županija smještena je u središnjem dijelu sjeverozapadne Hrvatske te zauzima 3.060 km2 na kojem, u ukupno 9 gradova i 25 općina živi više od 300.000 stanovnika. Upravo taj specifičan geografski položaj Županije koja sa zapadne, južne i istočne strane obrubljuje hrvatsku metropolu, čineći tako popularno zvani “zagrebački prsten”, te blizina granice sa Slovenijom čine ovu regiju važnim raskrižjem europskih prometnih putova i značajnim tranzitnim područjem. Zadnjih godina ova županija je i jedna od gospodarski najbrže rastućih regija u Hrvatskoj.
Prostornim planovima gradova i općina, na području Zagrebačke županije predviđeno je 57 poduzetničkih zona. Prostiru se na ukupnoj površini od 3.603 hektara. Pojedinačna površina zona kreće se od 5 do preko 300 hektara. Aktivno je njih dvadesetak, u kojima trenutno posluje oko 300 poduzetnika s preko 6.250 zaposlenih radnika. Niz pogodnosti koje investitorima pružaju gradovi i općine – poput nižeg komunalnog doprinosa, oslobođenja od plaćanja komunalne naknade, te odlične prometne povezanosti i komunalne opremljenosti poduzetničkih zona, kao i kvalificirane radne snage, prostor Zagrebačke županije postaje sve zanimljiviji potencijalnim investitorima. Autoceste koje prolaze njezinim prostorom (neke poduzetničke zone smještene su uz sam izlaz s autoceste), željeznički koridori, kao i Zračna luka Zagreb (također smještena na njezinu području) čine Zagrebačku županiju povoljnim mjestom poduzetničkih investicija. Zelena oaza nadomak Zagreba, seoski i zdravstveni turizam, bogata gastronomska ponuda, proizvodnja sira, vina i drugih autohtonih i ekoloških proizvoda, izletišta i brojne manifestacije čine Zagrebačku županiju atraktivnom turističkom destinacijom, istaknuli su predstavnici županije.
Govoreći o zaštiti na radu u Republici Hrvatskoj, ravnatelj Begović istaknuo je da je to područje sastavni dio nacionalnih strateških dokumenata i ciljeva, a njenim sveobuhvatnim promicanjem i konkretnim djelovanjem Zavod naglašava njen značaj za osiguranje stimulativne, sigurne i zdrave radne okoline, podizanje svijesti o značaju prevencije potencijalnih rizika, razvoj kulture u provedbi mjera zaštite na radu uz kontinuirano informiranje, edukaciju i motiviranje svih ključnih dionika u radnim sredinama. Zaštita na radu, odnosno veći ili manji stupanj sigurnosti na radu postiže se provedbom zaštite na radu koja je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa, a čija je svrha sprječavanje svih štetnih događaja na radu, ponajprije za samog čovjeka – radnika, te osiguranje sigurnih uvjeta rada svim osobama na radu, bez opasnosti po život i zdravlje. Raspoloživi podaci za 2016. godinu ukazuju da je u Republici Hrvatskoj prijavljeno ukupno 16.235 ozljeda na radu, od čega se njih 13.281 dogodilo na mjestima rada a 2.954 na putu, odnosno prilikom dolaska i odlaska s posla ili na službenom putu. Prevladavale su lakše ozljede na radu njih 11.216, teških ozljeda prijavljeno je 1.989 te 18 smrtnih. Najveći broj ozljeda na radu dogodio se u tvrtkama koje zapošljavaju više od 500 radnika, a zatim u tvrtkama od 50 do 249 zaposlenika. U izvješćima o ozljedama navodi se da svega 2 posto ozlijeđenih nije bilo osposobljeno za rad na siguran način, pa se nameće pitanje da li je obvezno osposobljavanje provedeno na odgovarajući način u svim slučajevima u kojima su registrirane ozljede na radu, odnosno podrobnom pojedinačnom analizom potrebno je utvrditi sve okolnosti tih događaja, kako bi se izvukle pouke i spriječilo ponavljanje. Po godišnjoj stopi ozljeda na radu i nadalje prednjači djelatnost opskrbe vodom i uklanjanja otpadnih voda, zatim, djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, a nakon toga, poslovanje nekretninama i prerađivačka industrija. Na županijskoj razini u Zagrebačkoj županiji u prošloj godini zabilježeno je ukupno 1.175 prijavljenih ozljeda na radu, od toga na mjestima rada 915 ozljeda. U ovoj županiji stopa ozljeda na radu na 1.000 radnika u 2016. godini bila je najviša u zemlji i iznosila je 15,90 što je značajno iznad prosječne stope od 11,27 na razini Hrvatske, ukazao je ravnatelj Begović.
Radni susret bila je i prilika da predstavnici Zavoda za unapređivanje zaštite na radu upoznaju domaćine s nizom korisnih aktivnosti ove ustanove usmjerenih na pružanje potpore poduzetnicima, sindikatima, radnicima, stručnjacima za zaštitu na radu i drugim dionicima kako bi se uspješnije nosili s različitim izazovima u očuvanju radne sposobnosti radnika i njihovom sigurnošću.
U ovom trenutku potrebno je pojačati aktivnosti socijalnih partnera i svih čimbenika u ovoj županiji kako bi u narednom razdoblju smanjili broj i stopu ozljeda na radu, zaključili su predstavnici Zavoda i Zagrebačke županije.
Prilagođavanje rada sposobnostima, vještinama i zdravstvenom stanju pojedinaca, kao i prihvaćanje drugih vidova raznolikosti među radnicima, poput spola, dobi, invalidnosti i slično, trebaju biti dinamičan i neprekidan proces, utemeljen na procjeni rizika, te primjenjiv na cijeli radni vijek. Potrebno je uložiti dodatne napore i mjere kojima će se osigurati zaštita posebnim kategorijama zaposlenih kao što su žene, mladi, stariji radnici, osobe s invaliditetom i smanjenom radnom sposobnošću, kako bi se očuvala njihova radna sposobnost, otklonio njihov prerani odlazak s tržišta rada i socijalna isključenost.
Regionalni razvoj, različitosti, mogućnosti, prilike i izazovi u području kreiranja povoljnog poduzetničkog ambijenta, razvoja potrebnih potpornih “servisa” za zaposlene osobe radi ravnoteže privatnog i poslovnog života te utjecaja na gospodarski, socijalni i društveni razvoj otvaraju prostor suradnje predstavnika sindikata, poslodavaca i županijskih vlasti u okviru županijskih Gospodarsko-socijalnih vijeća.
Posebno je značajna aktivnost županijskih socijalnih partnera u promicanju i najširoj provedbi prve Nacionalne kampanje u Republici Hrvatskoj “STOP ozljedama na radu”. Angažiranim sudjelovanjem svih ključnih dionika od mikro do makro razine, moguće je ostvariti poboljšanje organizacije rada i unaprijediti radne uvjete kako bi se postiglo smanjenje broja ozljeda na radu, i na takav način ostvarilo povećanje produktivnosti i konkurentnosti, smanjilo troškove i gubitke poslovnih subjekata, te očuvalo zdravstveni i mirovinski sustav, naglasio je ravnatelj Begović te pozvao predstavnike županije, udruga sindikata i poslodavaca na intenzivne aktivnosti u okviru rada županijskog Gospodarsko-socijalnog vijeća kao i u radnim sredinama. Istovremeno angažiranjem u europskoj kampanji “Zdrava mjesta rada za sve uzraste” putem informiranja i prijenosa dobre prakse u našim radnim sredinama moguće je ostvariti dugoročne pozitivne učinke na očuvanju radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka.
Uz dosljednu provedbu mjera iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH za razdoblje od 2011. do 2020. godine, Nacionalnog programa “Živjeti zdravo”, te specifičnih akcija Zavoda za unapređivanje zaštite na radu “Uradi sam, ali sigurno!”, “Zaštiti se znanjem!” i niza drugih preventivnih aktivnosti moguće je ostvariti sinergijski učinak na smanjivanju ozljeda i raznih bolesti povezanih s radom te posljedica nesreća kako na mjestima rada tako i izvan radnih sredina, istaknuto je tijekom razgovora predstavnika Zavoda i Županije.
Kako su u porastu mišićno-koštana oboljenja, a bolna stanja kralježnice zdravstveni su problem sve većeg broja radnika od administrativnih do proizvodnih i uslužnih, vrlo je važno razvijati svjesnost i znanje radnika o pravilnom izvođenju kretnji i pravilnom kretanju primjenom odgovarajućih vježbi i postupaka u radno i slobodno vrijeme, jer to donosi dobrobit za zdravlje i radnu sposobnost, povećava zadovoljstvo zaposlenika te smanjuje učestalost i trajanje bolovanja. Zavod za unapređivanje zaštite na radu prepoznao je problem, podržao primjere dobre prakse, ističući pozitivne učinke koje je moguće ostvariti suradnjom poslodavaca i stručnjaka zaštite na radu sa stručnjacima kineziologije.
Zaključeno je da i na ovom području socijalni partneri angažiranim djelovanjem u županijskom Gospodarsko-socijalnom vijeću i osnovanom Povjerenstvu GSV-a za unapređivanje zaštite na radu Zagrebačke županije, kao i ostalih županija mogu pružiti snažan poticaj poslodavcima i radnicima u planiranju i provedbi niza korisnih preventivnih mjera, a Zavod za unapređivanje zaštite na radu svima će pružiti podršku u provedbi različitih aktivnosti kojima se doprinosi pozitivnim učincima i unapređuje zaštita na radu, kao osnovno ljudsko pravo.
Na osnovu obostrano iskaznog interesa za daljnju suradnju na sastanku je dogovoreno da će Zavod predložiti oblike daljnjih zajedničkih aktivnosti s ciljem poboljšanja i unapređivanja zaštite na radu u najširem smislu.