Radni sastanak u NHS -u: Unapređivati zaštitu na radu

Predstavnici Zavoda za unapređivanje zaštite na radu predvođeni ravnateljem Vitomirom Begovićem održali su radni sastanak s Krešimirom Severom, predsjednikom Nezavisnih hrvatskih sindikata, Marijom Hanževački, glavnom tajnicom, Cvetanom Kovačem, predsjednikom i članovima Odbora za zaštitu na radu, koju čine predstavnici udruženih sindikata.

Sindikalne udruge udružene u središnjicu Nezavisni hrvatski sindikati djeluju kroz tri sektora: državni, javni i privatni. Uz središnji ured članicama i članovima dostupni su i regionalni uredi središnjice u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu. Zastupanje specifičnih interesa žena i mladih ostvaruje se putem odbora kao radnih tijela, a radi sustavnih i usklađenih aktivnosti na razini središnjice djeluje Koordinacija zaštite na radu.

Teme sastanak odnosile su se na aktualno stanje i moguće aktivnosti na unapređivanje zaštite na radu, ciljeve europske i nacionalne kampanje, te zajedničku suradnju na promicanju ovog važnog područja.

Uvodno se Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, osvrnuo na mjere iz Akcijskog plana rasterećenja gospodarstva i daljnje dogovorene aktivnosti u okviru radnih skupina, te je ukazao na nove oblike rizika na radu, prisutnost stresa i njegov utjecaj na sigurnost i zdravlje radnika, kao i značaj primjerene zaštite na radu za ukupan gospodarski razvoj.

Predstavnici Zavoda upoznali su nazočne sindikalne predstavnike s određenim pokazateljima kretanja ozljeda na radu i povezanim podacima na nacionalnoj, sektorskoj i teritorijalnoj razini te strateškim ciljevima unapređivanja zaštite na radu.

Različitim informativnim, edukativnim i savjetodavnim aktivnostima Zavod nastoji svim ključnim dionicima u zaštiti na radu olakšati primjenu propisa, pomoći u optimizaciji organizacije i učinkovitoj provedbi mjera zaštite na radu, naglasio je ravnatelj Begović, ističući važnost prevencije, a u tom okviru posebno provođenje kontinuiranih i kvalitetnih programa osposobljavanja radnika za rad na siguran način, kao i stalnog stručnog osposobljavanja samih poslodavaca, ovlaštenika poslodavca, povjerenika radnika za zaštitu na radu i njihovih koordinatora te stručnog usavršavanja stručnjaka za zaštitu na radu. Posebno je ukazao da procjena rizika čini okosnicu upravljanja zaštitom na radu u Europi i zato ista mora uključiti različite elemente, a sami radnici moraju biti aktivni sudionici njene izrade, a ne pasivni promatrači. Kao što svaki poduzetnik mora procjenjivati s različitih aspekata rizičnost poslovnih procesa i donositi odgovarajuće mjere s ciljem otklanjanja moguće štete, tako je logično da se isto čini i kad je riječ o sigurnosti na radu. Učinkovito organiziranje i upravljanje poslovnim procesima, uključivo i zaštitom na radu, znači dobru investiciju, a ne nepotreban trošak. Zato je potrebno osnažiti odgovornost i naglasiti značaj aktivne i angažirane uloge menadžmenta u tvrtkama i ustanovama u planiranju i provedbi mjera zaštite na radu, kao i njihovu podršku i suradnju sa stručnjacima zaštite na radu i radničkim predstavnicima u okviru socijalnog dijaloga i partnerstva, zaključio je ravnatelj Begović.

Kako sigurno obavljati radne zadaće, koji su rizici prisutni na mjestima rada i kako ih smanjiti ili otkloniti – na to pitanje odgovor mora pružiti kvalitetno izrađena procjena rizika. Na temelju procjene rizika poslodavac mora osposobiti radnika za rad na siguran način prije početka rada, zatim, ako su nastale promjene u radnom postupku, u slučajevima kada je uvedena nova radna oprema ili je postojeća radna oprema promijenjena, kod uvođenja nove tehnologije, u slučajevima upućivanja radnika na novi posao, odnosno na novo mjesto rada te kod utvrđenog oštećenja zdravlja radnika uzrokovanog opasnostima, štetnostima ili naporima na radu, zaključili su predstavnici sindikata i Zavoda.

Marko Palada, koordinator povjerenika radnika za zaštitu na radu u HT-u i zamjenik predstavnice sindikata u EU OSHA, istaknuo je potrebu odgovornog pristupa organizaciji sigurnog rada i izvođenja pojedinih radnih zadataka i zadovoljavanje ergonomskih uvjeta na određenim mjestima rada. Naglasio je da su u usporedbi s drugim zemljama propisi iz područja zaštite na radu u Republici Hrvatskoj dobri, ali je problem izostanak njihove pune praktične primjene. Potrebno je donijeti određene podzakonske propise kako je to i utvrđeno Zakonom o zaštiti na radu.

Radni susret bio je prilika za predstavljanje i upućivanje poziva predstavnicima sindikata za aktivno sudjelovanje u Nacionalnoj kampanji „STOP ozljedama na radu“, čijom provedbom se može smanjiti broj ozljeda na radu, očuvati radnu sposobnost radnika, smanjiti broj odlazaka u prijevremene i invalidske mirovine, smanjiti gospodarske gubitke te osigurati stimulativnu, sigurnu i zdravu radnu okolinu u kojoj će zaposleni pridonositi rastu produktivnosti.

Kao pomoć poslodavcima, sindikatima, radnicima i drugim dionicima u praktičnoj provedbi kampanje Zavod je izradio vodiče i druge interaktivne materijale: Vodič za analizu ozljeda na radu s praktičnim primjerom analize ozljeda, Vodič za izradu procjene rizika, Vodič za izradu programa osposobljavanja s predloškom, Vodič za unutarnji nadzor stanja zaštite na radu, Vodič za izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu te Akcijski plan mjera i aktivnosti za unapređivanje zaštite na radu s praktičnim primjerom.

U tijeku je i kampanja Europske agencije za zaštitu na radu (EU-OSHA) „Zdrava mjesta rada za sve uzraste“ 2016.-2017., koja je usmjerena na promicanje održivog rada i zdravog starenja tijekom cijelog radnog vijeka. Navedeno je posebno značajno za Hrvatsku u okolnostima kad radna snaga stari, radni vijek je sve dulji, a istovremeno su prisutni i novi izazovi zbog demografskih kretanja, stanja na tržištu rada, kao i potrebe osiguranja stabilnosti zdravstvenog i mirovinskog sustava. Težište aktivnosti potrebno je usmjeriti na mjere prevencije tijekom cijelog radnog vijeka kako bi se spriječile nesreće povezane s radom, zdravstveni problemi i profesionalne bolesti, a pretpostavka je holistički pristup koji uključuje osiguranje odgovarajućeg radnog okoliša i organizacije rada, cjeloživotno učenje i osposobljavanje, primjereni stil rukovođenja, ravnotežu poslovnog i privatnog života, mjere motivacije i razvoj karijera, naglašeno je tijekom sastanka.

Tijekom višesatnog razgovora predstavnici Nezavisnih hrvatskih sindikata i Zavoda za unapređivanje zaštite na radu razmijenili su mišljenja o nizu pitanja iz područja organizacije i provedbe mjera zaštite na radu te dogovorili daljnju zajedničku suradnju.