Organizacija i obavljanje poslova zaštite na radu u ustanovama u okviru zatvorskog sustava bila je jedna od tema razgovora Vitomira Begovića, ravnatelja Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i Muhidina Omerdića, voditelja Službe za zaštitu na radu, ovlaštenja, nadzor i analizu s Janom Špero, pomoćnicom ministra pravosuđa za zatvorski sustav i probaciju i Dinkom Šušnjarom, voditeljem Službe upravnih poslova.
Govoreći o radu zatvorenika i strukovnoj izobrazbi u zatvorskom sustavu, Jana Špero, pomoćnica ministra naglasila je da je organizacija rada zatvorenika u zatvorskom sustavu vrlo specifična i zbog toga se posebna pozornost pridaje organizaciji i mjerama sigurnosti na radu kako bi se spriječile nesreće i ozljede na radu. Rad zatvorenika i strukovno osposobljavanje predstavlja jedan od najvažnijih tretmanskih postupaka u ostvarivanju svrhe izvršavanja kazne zatvora, odnosno rehabilitacije zatvorenika i smanjenju recidivizma. Rad zatvorenika pokriva širok raspon poslova koje obavljaju zatvorenici u kaznionicama i zatvorima, od pomoćno-tehničkih poslova poput održavanja čistoće i urednosti prostorija, pranja vozila, ličenja, pomoćnih poslova u praonici rublja, kuhinji, skladištu, zatvorskoj radionici, do poslova u poljoprivredi, ugostiteljstvu, poslova na obradi drva i metala, šljunčarenju, eksploataciji kamena i slično. Kriterij po kojem se zatvorenici raspoređuju na pojedine poslove tiče se, između ostalog, njihove zdravstvene sposobnosti, njihovih znanja i vještina, uspješnosti ostvarivanja pojedinačnog programa, sigurnosne procjene te iskazanog interesa za radnim angažmanom, dakako, sukladno mogućnostima određenog zatvora ili kaznionice. Osim rada zatvorenika, treba spomenuti da u zatvorskom sustavu radi i velik broj službenika i to na različitim poslovima – od poslova osiguranja, tretmana i zdravstvene zaštite zatvorenika, do poslova vezanih uz rad i strukovnu izobrazbu zatvorenika, te upravnih i financijsko-knjigovodstvenih poslova zbog čega je vrlo važno organizirati i provoditi sve propisane mjere zaštite na radu na svim mjestima rada, od kvalitetne procjene rizika, osposobljavanja za rad na siguran način, ispitivanja radne opreme do redovitog unutarnjeg nadzora, naglašeno je na sastanku.
Učinkovita priprema za nastavak života na slobodi kroz radne aktivnosti, stjecanje novih znanja i vještina za određene poslove, što uključuje i primjenu mjera zaštite na radu, od osobitog je značaja, rekao je ravnatelj Begović. Istovremeno dobra zaštita na radu i upravljanje rizicima doprinosi očuvanju radne sposobnosti zaposlenih i u zatvorskom sustavu tijekom cijelog radnog vijeka čime se ostvaruje pozitivan učinak i na drugim područjima, od gospodarstva do demografskih kretanja i prihoda proračuna te kvalitete života, zdravstvenog stanja i izdataka za zdravstvenu skrb i u trećoj životnoj dobi.
Ono što moramo u Hrvatskoj činiti je, ne samo očuvati postojeće standarde, već je nužno težiti i ostvariti višu razinu zaštite na radu i zaštite zdravlja u odnosu na minimalne zahtjeve utvrđene propisima. Europska komisija ističe da se „moderna politika zaštite na radu i zaštite zdravlja oslanja na suradnju mnogih sudionika uz uporabu „zdravog razuma“ i zajedničkog uvjerenja da su visoki standardi zaštite na radnom mjestu stvar sviju nas“. Polazeći od takvog određenja moguće je u narednom razdoblju u našoj zemlji smanjiti negativne godišnje pokazatelje o više od 18.000 ozljeda na radu, 1.800 teških ozljeda i više od 20 ozljeda sa smrtnim posljedicama te više od 800.000 izgubljenih dana zbog spriječenosti za rad, dodao je ravnatelj Begović.
Ovih dana u medijima se govori o poreznoj reformi, a u vezi toga i o „ukidanju doprinosa za zaštitu na radu“, što dovodi do zabune i pogrešne interpretacije. Međutim, radi se o doprinosu za zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, odnosno doprinosu za zaštitu zdravlja na radu koji se obračunava po stopi od 0,5 posto, a mjesečna osnovica je bruto plaća. Smanjenje nezgoda, ozljeda i bolesti povezanih s radom pozitivni su učinci do kojih se dolazi odgovornim pristupom provedbi mjera prevencije u području zaštite na radu i zaštite zdravlja. Najavljene promjene u području doprinosa za zaštitu zdravlja na radu i obveznog zdravstvenog osiguranja upućuju na potrebu sinergijskog i integralnog pristupa u organizaciji i provedbi zaštite zdravlja u radnoj i životnoj sredini, rečeno je na sastanku. Naime, pored uvjeta rada, faktori rizika povezani s načinom života, poput nezdrave prehrane, fizičke neaktivnosti, pušenja i štetne uporabe alkohola, doprinose rastu kroničnih bolesti diljem Europe. Navedeno ugrožava zdravlje radnika i ima učinak na produktivnost radnika i poduzeća, na gospodarstvo kao i stabilnost zdravstvenog sustava. Zato je nužno jačati prevenciju i stimulirati određenim poticajnim modelom te olakšicama poslodavce koji ulažu u bolje uvjete rada i zaštitu na radu, jer oni time doprinose i smanjivanju troškova zdravstvenog sustava, istaknuto je između ostalog tijekom razgovora.
Na sastanku je bilo riječi i o budućoj suradnji Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i Uprave za zatvorski sustav i probaciju Ministarstva pravosuđa na pripremi obrazovnih programa iz područja zaštite na radu za upravitelje ustanova u zatvorskom sustavu, ovlaštenike poslodavca i povjerenike radnika za zaštitu na radu, a što će se realizirati u okviru Centra za izobrazbu.