Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u suradnji s Hrvatskim šumama, Uprava šuma Podružnica Delnice, dana 12. srpnja 2019. organiziralo je u UŠP Delnice stručni skup „Rizici na poslovima u šumarstvu i mjere zaštite na radu“
U uvodnom obraćanju ispred domaćina, stručni skup su pozdravili i zaželjeli uspješan rad Ivana Pečnik-Kastner, voditeljica Uprava šuma Podružnica Delnice te Goran Bukovac, predsjednik Gradskog vijeća Grada Delnice.
Dražen Opalić, pomoćnik ministra rada i mirovinskoga sustava rekao je da je izmjenama Zakona o zaštiti na radu na dan 1. siječnja 2019. godine, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava preuzelo sve poslove Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, koji je prestao s radom. Služba za unapređivanje sigurnosti na radu i ovlaštenja kao ustrojstvena jedinica Sektora za zaštitu na radu u Upravi za rad i zaštitu na radu u opisu poslova ima za cilj unapređenje sustava sigurnosti na radu kroz stručnu pomoć poslodavcima, a stručni skupovi imaju važnu ulogu za ostvarenje tog cilja.
Kao predsjednik Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, savjetodavnog tijela Vlade Republike Hrvatske, pomoćnik ministra rada i mirovinskoga sustava Dražen Opalić naglasio je da će se sustavno zalagati za provođenje politike zaštite na radu u cilju podizanja razine svijesti o važnosti područja zaštite na radu, daljnjeg razvoja kulture sigurnosti na radu i zaštite zdravlja s ciljem unapređenja cjelokupnog sustava.
Nakon uvodnog dijela skupu se obratio Jere Gašperov, načelnik Sektora zaštite na radu u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava te predstavio kratki prikaz stanja ozljeda na radu u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2017.-2018. Iz prikaza je vidljivo da u djelatnosti poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo postoji značajan prirast stope ozljeda na mjestu rada u razdoblju 2017.-2018. Mogući uzroci povećanja stope ozljeda na radu su povećanje gospodarskog rasta, veća kultura prijavljivanja ozljeda na radu ili pak kontinuirani nedostaci u obavljanju poslova bez prethodnog planiranja i organizacije zaštite na radu („stihijski pristup”), neodržavanje sredstava rada („uporaba do istrošenosti”- radne opreme), nedostatak unutarnjeg nadzora nad provođenjem zaštite na radu na mjestima rada.
Prikaz ključnih pravila zaštite na radu u odnosu na rizike od ozljeda na radu i profesionalnih bolesti na poslovima sječe i privlačenja drvnih sortimenata u šumarstvu opservirao je Drago Klarić, rukovoditelj službe zaštite na radu , “HRVATSKE ŠUME” d.o.o., te je naglasio elemente koji čine dobru zaštitu na radu, a to su izbor radnika, tehnologija, sredstava rada, osposobljavanje za rad na siguran način i sustavni treninzi, planiranje, organizacija, nadzor, procjena rizika (koja za rezultat mora donijeti mjere za unapređenje zaštite), te humanizacija i normizacija rada.
Nenad Šepelj iz tvrtke Indikator d.o.o., Labin, prezentirao je inspekcijska iskustva i nalaze o provedbi zaštite na radu na poslovima u šumarstvu (s primjerima ozljeda na radu i primjerima utvrđenih nepravilnosti). U svom prikazu naglasio je da je poslodavac obvezan planirati, pripremiti i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima. Poslodavac koji obavlja radove na iskorištavanju šuma obvezan je prije početka radova na privremenom radilištu urediti radilište i osigurati da se radovi obavljaju u skladu s posebnim propisima i pravilima zaštite na radu. Nepridržavanje ovih odredbi, za posljedicu često imaju ishode štetne po zdravlje i sigurnost radnika.
O vrstama i značaju uporabe osobne zaštitne opreme na poslovima u šumarstvu govorila je Karmen Bradvica-Kelava, dr. med. iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – Službe za medicinu rada. Osobna zaštitna oprema je obvezna pri izvođenju radnih zadataka gdje rizici za zdravlje i sigurnost radnika nisu dovedeni na prihvatljivu razinu primjenom osnovnih pravila zaštite na radu i odgovarajućom organizacijom radnih zadataka odnosno temeljem procjene rizika, ustvrdila je doktorica Karmen Bradvica-Kelava. Osobna zaštitna oprema mora osigurati najveću moguću razinu zaštite radnika uz uvjet da omogućava normalno odvijanje radnih aktivnosti te da je udobna radniku, biti oblikovana i izrađena u skladu s propisanim tehničkim zahtjevima, biti namjenski izrađena za zaštitu od očekivanih rizika i ne smije uzrokovati veće rizike za sigurnost radnika, odgovarati stvarnim uvjetima na mjestu rada, specifičnim ergonomskim potrebama i izrađena tako da ih korisnik može pravilno prilagoditi na jednostavan način.
Profesionalne bolesti u šumarstvu, stanje, mjere zaštite te iskustva i praksu u odnosu na radnike u šumarstvu, zdravstvena stanja radnika predstavio je Ivan Radić, dipl. san. ing. iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Jedna od rizičnih bolesti je krpeljni meningoencefalitis (KME) koja pogađa odrasle osobe koje profesionalno borave u endemskim područjima a među kojima su i šumski radnici. KME je virusna bolest koja se manifestira upalom mozga i moždanih ovojnica. Vektori bolesti su zaraženi krpelji. Za prevenciju krpeljnog meningoencefalitisa bitno je provoditi opće preventivne mjere, a postoji mogućnost i specifične preekspozicijske zaštite koja se provodi cijepljenjem.
Ana Šijaković, sveuč.spec. oec., dipl.ing.sig., stalni sudski vještak za sigurnost i zaštitu na radu u nastavku stručnog skupa govorila je o primjerima i iskustvu koje je stekla u radu analizirajući i rješavajući predmete koji su za posljedicu imali neželjene štetne događaje za sigurnost i zdravlje radnika na radu te ostale materijalne i nematerijalne štete na radu i u vezi s radom. Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti istakla je Ana Šijaković, dobitnica nagrade za životno djelo za značajne rezultate i postignuća u zaštiti na radu.
Iskustva i praksa u odnosu na radnike u šumarstvu bila je posljednja tema stručnog skupa koju je predstavio moderator stručnog skupa i stručnjak zaštite na radu HRVATSKE ŠUME,d.o.o. Zagreb, Uprava šuma, Podružnica Delnice Boris Kolombo. Specifičnosti u kojima se odvijaju radovi, u UŠP Delnice, u zadnjih nekoliko godina su takve da se najveći dio radova, na sječi i izradi drvnih sortimenata, od 2014 godine do danas odnosi na sanaciju posljedica elementarnih nepogoda i to: – 2014. god. ledolom – zahvaćeno cca 500.000,00 m³, 2016. god. potkornjak – zahvaćeno cca 300.000,00 m³, 2018. god. vjetroizvale – zahvaćeno cca 1.200.000,00 m³.
Aktualne poteškoće su nedostatak proizvodnih radnika, manjak zainteresiranih za rad u šumarstvu, otežano praktično osposobljavanje radnika sjekača, rad radnika motornom pilom izvan radnog vremena, nedostatak tehničkog osoblja, starosna dob i zdravstveno stanje tehničkog osoblja (pogotovo pomoćnika revirnika), te otežani uvjeti rada, istaknuo je Boris Kolombo.
Na zatvaranju stručnog skupa državna tajnica Majda Burić pohvalila je organizaciju stručnog skupa te naglasila da je potrebno i dalje sustavno raditi na poboljšanju nacionalnih propisa u području zaštite na radu u djelatnosti šumarstva. Razvoj novih tehnologija rada, radnih postupaka, radne opreme, promjena u strukturi radne snage i tržištu rada, novi oblici zapošljavanja i organizacije rada uzrok su pojave novih rizika i izazova koje moramo prepoznati kako bi smo osigurali sigurna i zdrava radna mjesta u Republici Hrvatskoj.