Zavod i Kineziološki fakultet: Suradnjom do rezultata

Ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu Vitomir Begović i prof. dr. sc. Damir Knjaz sa suradnicima razgovarali su o mogućnoj suradnji dviju institucija, polazeći od dosad ostvarene uspješne suradnje Zavoda s dr. sc. Josipom Nakić, višom asistenticom i znanstvenom suradnicom koja se bavi kineziologijom rada.

Tijekom radnog susreta posebno je ukazano na potrebu osvješćivanja i edukacije zaposlenika o tome što su pravilni pokreti i kako ih izvoditi s ciljem očuvanja zdravlja i radne sposobnosti radnika te smanjenja izdataka zbog posljedica koje uzrokuju zdravstveni problemi zbog bolnih stanja kralježnice. Primarni način prevencije ozljeda je primjena ispravnih načina držanja tijela prilikom obavljanja svakodnevnih poslova, kako profesionalnih tako i onih u slobodno vrijeme.

Zaštita na radu je aktivnost koja omogućava normalni tijek poslovnih procesa, a na takav način izravno utječe na bolje poslovne rezultate. Zato su život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti radnika vrednote od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj. Ulaganje u dobre radne uvjete ne smije se doživljavati kao prisila zakonodavca i trošak, već kao kvalitetna investicija koja se vraća pozitivnim učincima kroz veće zadovoljstvo poslom, veću produktivnost, smanjenje izostanaka s rada te izdataka za zdravstvenu skrb. U zemljama EU uvedene su sheme kojima se tvrtke i organizacije financijski nagrađuje zbog promicanja i primjene visokih standarda zaštite na radu, a to obuhvaća niže premije osiguranja, porezne olakšice, državne subvencije i potpore. Rezultati su smanjenje broja nezgoda i smanjenje troškova, istaknuo je ravnatelj Begović.

Predstavnici Zavoda ukazali su da su mišićno-koštane bolesti jedan od glavnih uzročnika djelomične ili trajne nesposobnosti za rad pa je nužno povećati aktivnosti na prevenciji, ranom otkrivanju, odgovarajućem liječenju te pravodobnoj rehabilitaciji. Cilj mora biti očuvanje radne sposobnosti tih radnika. Navedeni zdravstveni problemi najučestaliji su uzrok izostanaka s radnih mjesta i bolovanja s udjelom od 23 posto. Mišićno-koštani poremećaji uzrokovani su radom i poslovima koji su preteški za tijelo. Vezuju se uz poslove koji podrazumijevaju rad u nepromijenjenim ili ukočenim položajima tijela, uz kontinuirano ponavljanje pokreta, silu usmjerenu na dijelove tijela kao što su zglobovi i ruke, a istovremeno tempo rada radniku ne omogućuje dovoljno kontrole ili operativne slobode oporavka između pokreta. Zato će predstojeća europska kampanja koja će se provoditi 2018. – 2019. godine biti posvećena upravo tom problemu.

Uzrok bolova u leđima kod fizičkih radnika, ali i uredskih su mehanička oštećenja leđa zbog nepravilnog načina rukovanja teretima. Bolovi u leđima nisu na popisu profesionalnih bolesti jer se ti bolovi mogu izbjeći ako radnik radi na pravilan način sa stajališta držanja tijela. Potreban je osmišljen i sustavan pristup rada na prevenciji kako bi se isključila potreba za operacijama kralježnice, rehabilitaciju u toplicama, terapijama, te smanjili značajni troškovi bolničkog liječenja, a sve zbog mehaničkih oštećenja kralježnice koja su nastupila uslijed nepravilne mehanike kretanja i rada, naglasila je dr. sc. Nakić.

Primarni je cilj osvijestiti sve ključne dionike o ovom važnom pitanju te educirati zaposlenike o pravilnom kretanju na mjestu rada, ali i u svakodnevnom životu, pokazujući im koliko mogu učiniti za očuvanje svoga zdravlja preventivnim pokretima koje izvode u dnevnom radu i životu, istaknuto je tijekom sastanka.

Dosadašnje angažiranje pojedinih tvrtki i iskustva u provedbi praktičnih mjera u njihovoj radnoj sredini s ciljem očuvanja radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka, potvrda su njihove spoznaje značaja provedbe aktivnosti koje donose dobrobit i zadovoljstvo radnicima, a poslodavcima nesmetano ispunjavanje poslovnih planova i ciljeva.

Predstavnici Zavoda i Kineziološkog fakulteta dogovorili su daljnje oblike zajedničke suradnje na promicanju uloge kineziologije rada te poticanju poslodavaca i radnika na provedbu mjera i aktivnosti kojima se razvija i unapređuje kultura prevencije rizika, potiče osiguranje primjerenih radnih uvjeta, smanjenje broja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti povezanih s radom, a time postižu i pozitivni gospodarski učinci.