U organizaciji Hrvatske udruge za zdravo radno mjesto uz vodstvo moderatorice Anite Jelić Kiš, u dvorani tvornice „Kraš“ u Zagrebu održan je stručni skup „Zaštita na radu – novi propisi, novosti, primjeri dobre prakse“.
O izradi propisa zaštite na radu koji su u tijeku iz nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava i Ministarstva zdravstva nazočne je upoznao Jere Gašperov, voditelj Službe za zaštitu na radu u Sektoru za rad i zaštitu na radu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Naglasio je da su pravilnici koje temeljem Zakona donosi ministar zdravstva neophodni za uspostavu cjelovitosti sustava sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Najveći doprinos sustavu očekuje se donošenjem i implementacijom pravilnika koji će regulirati poslove i broj sati koje specijalist medicine rada ima obvezu provoditi na mjestima rada kod poslodavca. Kod Pravilnika o postupcima pružanja prve pomoći, sredstvima, vrsti i količini sanitetskog materijala te načinu i rokovima osposobljavanja za pružanje prve pomoći upitno je da li Zakon pruža pravni okvir za određivanje uvjeta koje moraju ispunjavati osobe koje će provoditi postupke osposobljavanja za pružanje prve pomoći, te o položenom ispitu za predavače prve pomoći na radu. Prijedlog pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada zadržava koncept koji je sadržan u sadašnjem aktu, s napomenom kako se očekuje da se određene kategorije poslova s posebnim uvjetima rada reduciraju s obzirom na tehnološki napredak nastao od trenutka donošenja daleke 1984. godine sada važećeg pravilnika, posebno u odnosu na poslove rukovanja i upravljanja strojevima i uređajima (radnom opremom) gdje nije moguće primijeniti zaštitu od mehaničkih opasnosti, kako je propisano sadašnjim odredbama. Novina je i da se više ne navode kontraindikacije koje predstavljaju prepreke za obavljanje pojedinih poslova s posebnim uvjetima rada. Kada se radi o izloženosti pojedinim opasnostima rokovi za periodičke zdravstvene preglede se određuju u odnosu na životnu dob radnika, a kod izloženosti kemijskim štetnostima rokovi pregleda vezani su u odnosu na vremensku izloženost pojedinim štetnostima u radnom okolišu. Prijedlog pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima ne donosi značajnije promjene tj. pojedine obveze iz Zakona se pojašnjavaju i razrađuju, a jedan dio postojećih obveza se reducira, naglasio je voditelj Službe ZNR u MRMS Jere Gašperov.
Načelnik Sektora za nadzor u području zaštite na radu Inspektorata rada Nenad Puljić govorio je o utjecaju promjena propisa na rad inspektora rada. U cilju jasnijeg reguliranja određenih odredbi izmjenama i dopunama Zakona zaštiti na radu nužno je napustiti pojam „teška“ ozljeda na radu i preciznije propisati uvjete i rok poslodavcima za dostavu obavijesti u slučajevima najtežih poremećaja u procesu rada kao što su ozljede na radu. Nameće se pitanje, zašto se obveza obavješćivanja ne oslanja na odluke liječnika koji su neposredno prisutni u svim postupcima saniranja ozlijeđene osobe, te u tim postupcima stručno i odgovorno donose ocjenu stanja ozlijeđene osobe i odluke o potrebnim daljnjim postupcima s ozlijeđenom osobom. Zato će se svrha obavješćivanja o poremećaju u procesu rada optimalno realizirati ako se propiše da je poslodavac obvezan obavijesti nadležno tijelo o smrtnoj ozljedi, te o ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad zbog koje je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ozlijeđena osoba zadržana na liječenju i zdravstvenoj ustanovi i kada je zbog tih okolnosti privremeno ili trajno spriječena za daljnje obavljanje poslova. Dakle, istovremeno moraju ubiti ispunjeni navedeni uvjeti. Predloženim rješenjem u zakonu smatrat će se da je poslodavac odmah obavijestio nadležno tijelo, ako je nakon isključenja izvora ozljede, pružanja prve pomoći ozlijeđenoj osobi te pozivanja hitne medicinske pomoći ili zbrinjavanja ozlijeđene osobe u zdravstvenu ustanovu, te uz osiguranje mjesta događaja, bez odlaganja obavijestio telefonom nadležno tijelo ili hitnu službu 112, zaključio je načelnik Sektora u Inspektoratu rada Nenad Puljić.
Promicanje socijalnog dijaloga u području zaštite na radu bila je tema izlaganja Vitomira Begovića, ravnatelja Zavoda za unapređivanje zaštite na radu. U svojem izlaganju ukazao je da u osiguranju temeljnih interesa radnika značajno mjesto zauzima pravo na obavješćivanje, savjetovanje i suodlučivanje. Prava i obveze u nadležnosti radničkih vijeća, povjerenika radnika za zaštitu na radu i predstavnika radnika u organu poslodavca ukazuju na njihov značaj ne samo u zastupanju i zaštiti prava zaposlenih, već i u oblikovanju industrijskih odnosa kod poslodavca. Potreba prilagođavanja zahtjevima tržišta dovodi do stalnih promjena, koje u značajnoj mjeri ne samo da određuju položaj zaposlenih, nego i radničke predstavnike dovode u poziciju aktivnog subjekta i odgovornog socijalnog partnera upućenog na konstruktivnu suradnju s poslodavcem. Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu interes je sindikata, svih radnika, ali i svakog odgovornog poslodavca.
Radničko vijeće predstavlja most komunikacije i predstavljanja između radnika i poslodavca, u službi je zaštite individualnih prava radnika, djelokrug rada određen mu je Zakonom o radu te ima dodatnu mogućnost zaključivanja sporazuma s poslodavcem kojim se mogu na odgovarajući način urediti određena pitanja, uključivo i ona u području zaštite na radu. Bilo bi korisno preispitati normativno uređenje provođenja izbora u cilju pojednostavljenja sadašnjih složenih i dugotrajnih procedura.
Sindikati su udruge radnika, odnosno dobrovoljnih članova koje promiču zaštitu kolektivnih prava i interesa radnika a kolektivnim ugovorima na sektorskoj i mikro razini također je moguće primjereno regulirati specifičnosti uvjeta rada i zaštite na radu.
Neprijeporno je da sudjelovanje radnika u odlučivanju putem svojih izabranih predstavnika, donosi određene prednosti i koristi, za poslodavce, za sindikate i sve radnike, kao što su: mogućnost utjecaja na kvalitativno i kvantitativno ostvarivanje određenih prava i obveza, mogućnost utjecaja na pravodobno i učinkovito ostvarivanje prava i obveza, mogućnost izražavanja volje i interesa radnika te usklađivanje s poslodavcem radnih uvjeta, organizacije rada, mjera sigurnosti i zaštite zdravlja.
Između radničkog vijeća, sindikata, povjerenika radnika za zaštitu na radu i poslodavca postoji međuovisnost interesa kroz proces obavješćivanja o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu kao i uvjetima rada. Na području savjetovanja zajednički interesi su mjere za unapređivanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, uvođenje novih tehnologija, promjene u organizaciji i načinu rada, planiranje godišnjih odmora, raspored radnog vremena i noćni rad.
Područje zajedničke suradnje u okviru suodlučivanja omogućava prostor za pripremu najosjetljivijih odluka, kao što su : otkazivanje ugovora radniku sa smanjenom radnom sposobnošću ili radniku s invaliditetom, te radniku starijem od 60 godina.
Dakle, gotovo da nema niti jednog vitalnog pitanja za zaposlene i poslodavca oko kojeg bi trebao izostati obostrani interes za informiranje, savjetovanje ili sudjelovanje u procesu pripreme odluka.
Naravno, vrlo je važna i provedba obveze radničkog vijeća i povjerenika radnika za zaštitu na radu koji moraju redovito obavješćivati radnike i sindikate o svojem radu, primati njihove poticaje i prijedloge te kroz suradnju kvalitetno raditi na zaštiti i promicanju prava i interesa svih radnika.
Ključne pretpostavke za ostvarivanju zajedničkih interesa i mogućih pozitivnih učinaka putem socijalnog dijaloga su: poštovanje, razumijevanje, povjerenje, sudjelovanje i odgovornost. Ukoliko se ostvare navedene pretpostavke dolazi se do željenih rezultata kao što su: motiviranost, dobri međuljudski odnosi, dobri uvjeti rada, dobro zdravlje, zaposlenje, produktivnost, konkurentnost, kvalitetan i održiv kolektivni ugovor temeljem kojeg se poštuju prava i obveze radnika, te poslovni rezultat u kojem se iskazuje dobit, a radna sredina potvrđuje svoju društvenu odgovornost.
Postavlja se pitanje, da li Radničko vijeće, sindikati, povjerenici radnika za zaštitu na radu i predstavnik radnika u organu poslodavca, mogu zajedno doprinositi kvalitetnom suodlučivanju? Naravno, odgovor je pozitivan, ali pod uvjetom da je prisutna zdrava konkurencija, korisna nadopuna, da se na primjeren način izražavaju i ostvaruju prava i interesi svih radnika te da je prisutna kvalitetna međusobna komunikacija i suradnja koja dovodi do poboljšanja učinkovitosti u postizanju zajedničkih ciljeva.
Sudjelovanje radnika u poslovnom odlučivanju nema alternative. Zato je potrebno omogućiti, podržavati i razvijati sudjelovanje radnika u odlučivanju putem njihovih izabranih predstavnika s ciljem sadržajne suradnje s poslodavcem, osnaživanja svih radnika u ostvarivanju njihovih prava i interesa te međusobnog razumijevanja. Socijalni dijalog, partnerstvo i radničko sudjelovanje u poslovnom odlučivanju nužno je pretpostaviti socijalnom konfliktu, zaključio je ravnatelj Begović, pozivajući ključne dionike na korištenje zakonodavnih i institucionalnih mogućnosti, jačanje socijalnog dijaloga i djelatno sudjelovanje u europskoj i nacionalnoj kampanji u području zaštite na radu.
Na stručnom skupu Ksenija Kaluđer Kamčev, glavna stručnjakinja za unapređenje OR&ZZSO u INA d.d. prezentirala je program razvoja kulture sigurnosti u INA grupi. Višegodišnji program započeo je 2015.g.s ciljem identifikacije razine kulture, izrade programa poboljšanja stanja i aktivnog uključivanja rukovodstva u promjene. Orijentacija ove tvrtke je postizanje izvrsnosti uz poštivanje najviših standarda zaštite i sigurnosti što se postiže anketiranjem, uključivanjem internih trenera i vanjskih konzultanata te edukacijom širokog kruga radnika, uključivo i upravljačkih struktura.
Ivica Ojvan, iz tvrtke Linija kode d.o.o. upoznao je nazočne s prednostima e-upravljanja zaštitom na radu. Umrežene baze podataka, precizni podaci i statistike pružaju mogućnost poslodavcima za povećanje sigurnosti njihovih radnika i smanjenje troškova.
O ekonomskim aspektima zaštite na radu govorio je Bruno Štajner, iz tvrtke Zitel d.o.o., koji je ukazao da se uspješnost provedbe mjera zaštite na radu očituje usporedbom broja ozljeda i vremena odsutnosti radnika s rada s prethodnim razdobljem pri čemu se troškovi mogu iskazati kao direktni i indirektni gubici. Na razini EU neposredni gubici zbog ozljeda na radu i smrtnih slučajeva iznose 3 posto bruto društvenog proizvoda.
Ana Šijaković, iz Europskog društva inženjera sigurnosti ukazala je na važnosti djelovanja odbora zaštite na radu temeljem provedenog istraživanja, ističući da odbor ima ključnu ulogu u poslovnoj organizaciji na unapređenju stanja sigurnosti na radu.
O prvoj pomoći u sustavu zaštite na radu govorila je Marijan Budiselić, iz Zavoda za hitnu medicinu Primorsko- goranske županije, te je naglasila da je izuzetno važno podizati kvalitetu osposobljavanja radnika za pružanje prve pomoći na radu uz podizanje svijesti radnika i poslodavaca.
S novim propisima o zaštiti od zračenja nazočne je upoznala dr.sc. Marija Surić Mihić, iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada. Osvrnula se na izmjene i dopune Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti koje donose značajne promjene uz upozorenje da još uvijek nisu donijeti provedbeni propisi. Ocijenila je da će novi propisi poboljšati standard radiološke zaštite u Hrvatskoj i približiti nas praksi u drugim članicama EU u boljoj zaštiti pacijenata i zaposlenika te stanovništva od izvora ionizirajućeg zračenja.