Člankom 77. stavkom 2. Zakona o radu (Narodne novine, broj 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22) određeno je da kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu mogu biti utvrđeni kriteriji za priznavanje prava na godišnji odmor u trajanju dužem od najkraćeg propisanog odredbom članka 77. stavka 1. Zakona o radu, a koji je određen u trajanju od najmanje četiri tjedna odnosno najmanje pet tjedana za maloljetnike i radnike koji rade na poslovima na kojima, uz primjenu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnike od štetnih utjecaja.
Nadalje, posebnim propisom odnosno člankom 12. stavkom 3. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine, br. 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20) određeno je da osoba s invaliditetom ima za svaku kalendarsku godinu pravo na najmanje pet tjedana plaćenog godišnjeg odmora.
Sukladno članku 9. stavku 3. Zakona o radu primjenjuje za radnika najpovoljnije pravo.
Oba gore navedena zakona određuju samo donju granicu prava na trajanje godišnjeg odmora, a odredbom članka 77. stavka 2. Zakon o radu daje poslodavcu mogućnost da kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu utvrdi kriterije za priznavanje prava na godišnji odmor u trajanju dužem od najkraćeg propisanog, odnosno utvrdi gornju granicu trajanja godišnjeg odmora, kao i ograničenje maksimalnog broja dana godišnjeg odmora koji mogu koristiti radnici koji su kod njega zaposleni, primjerice „ne više od 30 radnih dana“.
Napominjemo, da se sukladno članku 79. Zakona o radu godišnji odmor utvrđuje ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena, pa će se kod računanja godišnjeg odmora tjedan pretvoriti u dane ovisno o tome je li radnikov radni tjedan petodnevni ili šestodnevni. To će značiti da će zakonski minimum godišnjeg odmora za osobe s invaliditetom od pet tjedana, kod radnika koji radi pet dana tjedno iznositi 25 dana godišnjeg odmora, a kod radnika koji radi šest dana tjedno iznosit će 30 dana godišnjeg odmora.
Ukoliko se javi potreba tumačenja odredbi posebnog propisa, kolektivnog ugovora ili drugih akata, u konkretnom slučaju u vezi načina utvrđivanja prava na dodatne dane godišnjeg odmora, mišljenje o primjeni tih odredbi ovlašten je dati nositelj pripreme propisa, donositelj akta ili povjerenstvo za tumačenje kolektivnog ugovora.