Ljubomir Pintarić, stručnjak zaštite na radu u tvrtki Colas Hrvatska, dobitnik je ovogodišnjeg priznanja Ministarstva rada i mirovinskoga sustava za značajne rezultate i postignuća u zaštiti na radu te unaprjeđenje zaštite na radu. Tim povodom, budući da se tvrtka u kojoj radi bavi niskogradnjom, porazgovarali smo o zaštiti na radu u graditeljstvu i drugim aktualnostima.
Za dodjelu priznanja za ostvarene značajne rezultate i postignuća u zaštiti na radu te unaprjeđenje zaštite na radu predložio vas je Sindikat graditeljstva Hrvatske (SGH). Prema podacima Inspektorata rada djelatnost graditeljstva po prvi put nakon više od desetljeća u 2015. godini ne prednjači po broju teških ozljeda na radu već je prerađivačka industrija preuzela vodstvo. Koliko je to i vaša zasluga?
Prije svega zahvalio bih svojem matičnom sindikatu SGH i predsjednici Jasenki Vukšić koji su me kandidirali za navedeno priznanje, koje potiče na još bolji rad i daje motivaciju.
Dugo smo čekali kako više ne bismo bili na prvome mjestu po teškim ozljedama na radu. Iako je smanjena aktivnost u graditeljstvu, ipak zasluge za smanjenje broja ozljeda na radu postoje i u djelovanju Sindikata graditeljstva Hrvatske i, naravno, naše središnjice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Što bi u djelatnosti graditeljstva trebalo mijenjati kako bi se broj ozljeda na radu nastavio smanjivati?
Prije više od desetak godina granski sindikati su osnovali svoje odbore za zaštitu na radu gdje raspravljaju o problemima iz svoje grane, te se to sve ujedinilo u koordinaciju za zaštitu na radu u SSSH. Siguran sam da je i to donekle pomoglo smanjivanju crnih brojki što se tiče grane graditeljstva. Organiziramo razne seminare, edukacije i slično kako bismo upozorili i radnike i poslodavce na probleme u graditeljstvu. Žao nam je što su novim Zakonom o zaštiti na radu ipak smanjena prava povjerenika radnika za zaštitu na radu, po nama to se nije smjelo dogoditi.
Što biste istaknuli kao tri najznačajnija problema u građevinarstvu kada je riječ o zaštiti na radu?
Problem su sigurno financijska sredstva jer se kupuju neadekvatna i jeftina sredstva rada, a i zaštitna oprema nije dovoljno kvalitetna. Zaštititi radnika nije samo obučiti ga za rad na siguran način te ga adekvatno opremiti sa zaštitnim sredstvima, već puno, puno više.
Koordinatori II na privremenim gradilištima konačno bi trebali zaživjeti tako da pomognu izvođaču radova i budu prisutni ne samo zbog forme već aktivnostima. Zaštitu na radu treba staviti ispred profita, na prvo mjesto.
Najznačajniji problem je javna nabava odnosno natječaji na kojima se uvijek odabire najjeftiniji izvođač što katastrofalno utječe na zaštitu na radu. Mora se na svemu štedjeti, ali nadam se da će se promijeniti rad na crno i niska primanja.
Kako se kriza u graditeljstvu odrazila na zaštitu na radu u toj djelatnosti?
Kriza je uzrok lošeg stanja jer je graditeljstvo pokretač svega i zemlje u krizi upravo na većim infrastrukturnim zahvatima žele tu krizu izbjeći. Potiče se potrošnja u svim segmentima što je veliki plus.
Što Vas je u posljednje vrijeme ugodno iznenadilo?
Pozdravljam napore oko uvođenja osnova zaštite na radu, odnosno zaštite pri radu od najranije vrtićke dobi, preko osnovnih i srednjih škola do fakulteta. Na tome moramo poraditi kako bi mladi kada krenu u proces rada bili bolje upoznati sa zaštitom na radu.