Na svojoj 10. sjednici Nacionalno vijeće za zaštitu na radu upoznato je s važnijim pokazateljima o djelovanju Inspektorata rada u 2015. godini. Predstavljajući aktivnosti Ilija Tadić, ravnatelj i Nenad Puljić, načelnik Sektora za nadzor u području zaštite na radu u Središnjem uredu Inspektorata rada, ukazali su da su inspektori rada u jednogodišnjem razdoblju donijeli ukupno 15.109 rješenja od čega je 66,8% upravnih mjera, 16,4% rješenja odnosilo se na savjete dok je prekršajnih mjera bilo 13,3%, što je značajan pomak u odnosu na 2013. godinu kada je bilo izdano 42,3% prekršajnih mjera. Kao razlog tome ukazali su na promjene zakonske regulative te činjenicu da su poslodavci u velikom broju otklanjali nepravilnosti po nalogu inspektora. Nadalje, istaknuli su činjenicu da su inspektori proveli pojačani nadzor u djelatnosti građevinarstva što je na kraju rezultiralo smanjenim brojem ozljeda na radu i smrtnih slučajeva u toj djelatnosti. Kao pozitivan pomak naglasili su poboljšane uvjete rada inspektora u vidu informatičke i tehničke opremljenosti inspektora za što su osigurana sredstva iz fondova Europske unije.
Članovi Vijeća pozitivno su ocijenili učinke djelovanja inspektora rada te naglasili potrebu sinergijskog djelovanja svih ključnih čimbenika kako bi se preventivnim aktivnostima, informiranjem, savjetovanjem i edukacijom osigurala dosljedna provedba mjera i aktivnosti u organizaciji zaštite na radu te postiglo njeno kontinuirano unapređivanje, a time i otklanjanje propusta uočenih tijekom inspekcijskih nadzora.
Vitomir Begović, član Vijeća i ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu upoznao je nazočne s radnim prijedlogom reguliranja vođenja registra stručnjaka zaštite na radu, načinom njihovog stalnog stručnog usavršavanja i vrednovanja istog, te modelom izdavanja, oduzimanja i prestanka odobrenja za samostalni rad stručnjacima zaštite na radu. Zahtjev i ideja o licenciranju stručnjaka zaštite na radu pokrenuta je prije više od šest godina, a u međuvremenu aktualnim Zakonom o zaštiti na radu i podzakonskim aktima stvorene su pretpostavke za uspostavu odgovarajućeg organizacijskog modela. Pored toga, sami stručnjaci zaštite na radu zainteresirani su za stalno i kvalitetno stručno usavršavanje u okviru cjeloživotnog učenja, propisivanje uvjeta i izjednačavanje statusa s drugim poslovima kod kojih je licenciranje obvezno, i na takav način stvaranje uvjeta za unapređivanje njihovog rada i statusa. U svojem izlaganju Begović je naglasio da se u ovom prijedlogu radi o značajnoj reformskoj mjeri u okviru zaštite na radu kao djelatnosti od posebnog društvenog interesa, te da će se daljnji rad na ovom projektu uskladiti s resornim ministarstvom kako bi se isti realizirao do kraja ove godine, što uključuje i sudjelovanje stručne javnosti te donošenje odgovarajućeg propisa.
O tijeku rada na izradi prijedloga Nacionalnog programa zaštite na radu za razdoblje 2016.-2020. godine informirao je članove Vijeća Jere Gašperov, načelnik Sektora za zaštitu na radu i upravne poslove u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava. Nakon izrade radnog dokumenta omogućeno je zainteresiranim dionicima sudjelovanje u oblikovanju prijedloga programa, a nakon održanog sastanka s istima zaključeno je da se za slijedeću sjednicu Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu pripremi prijedlog tog dokumenta kako bi se isti nakon toga uputio u daljnju proceduru donošenja.
Sjednici Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu bila je nazočna Karolina Ivanković, pomoćnica ministrice rada i mirovinskoga sustava.