Mišljenje MRMS o obavljanju određenih poslova zaštite na radu ovlaštenih osoba

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava donijelo je sljedeće Mišljenje o tome koga ovlaštena osoba smije odrediti kao stručnjaka za vođenje poslova zaštite na radu u tvrtkama do 49 zaposlenih, o poslovima popravka montaže i održavanja električnih uređaja i opreme napona 230 V spadaju u posebne uvjete rada te o rukovanju traktorima s poljoprivrednim priključcima što su također poslovi s posebnim uvjetima rada, ali se traktori i poljoprivredni priključci se ne trebaju ispitivati kao radna oprema. Mišljenje Ministarstva prenosimo u cijelosti.

Obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca, uključujući i uvjete za njihovo obavljanje, propisano je odredbama Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu („Narodne novine“, broj 112/2014, 43/2015, 72/2015, 140/2015 – u daljnjem tekstu: Pravilnik). Prema odredbi članka 2. stavka 1. i 2. Pravilnika, poslove zaštite na radu kod poslodavca može obavljati stručnjak zaštite na radu ako ispunjava uvjete propisane Pravilnikom te stručnjak zaštite na radu može kod poslodavca, ovisno o broju radnika i djelatnosti, obavljati poslove zaštite na radu kao stručnjak zaštite na radu I. ili II. stupnja. Odredbom članka 2. stavka 3. Pravilnika propisano je da stručnjak zaštite na radu koji kod poslodavca obavlja poslove zaštite na radu odnosno poslodavac koji sam obavlja poslove zaštite na radu, mora imati odgovarajuće obrazovanje iz područja tehničkih, biotehničkih ili prirodnih znanosti ili iz drugog područja koje odgovara djelatnosti poslodavca. Navedene odredbe članka 2. Pravilnika, odnose se na stručnjake zaposlene kod poslodavaca, a također i na stručnjake koje je ovlaštena osoba odredila za obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca. Napominjemo da prema odredbi članka 3. stavka 1. Pravilnika o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita („Narodne novine“, broj 112/14), u slučaju kada osposobljavanje radnika za rad na siguran način provode stručnjaci zaštite na radu iz ovlaštene osobe, isti moraju biti stručnjaci zaštite na radu II. stupnja koji imaju osnovna andragoška znanja. Uzimajući u obzir navedeno, ovlaštena osoba može za obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca koji zapošljava do uključivo 49 radnika, odrediti stručnjaka zaštite na radu II. stupnja koji je završio preddiplomski studij iz tehničkih znanosti (bacc.ing.sec., bacc.ing.el., ing.el. i dr.) te koji ima osnovna andragoška znanja. Navedeni stručnjak može također obavljati osposobljavanje radnika za rad na siguran način kod poslodavaca kojima ovlaštena osoba pruža usluge obavljanja poslova zaštite na radu.

Prema Prilogu II. Pravilnika o izradi procjene rizika („Narodne novine“, broj 112/14), poslovima s malim rizicima smatraju se administrativni, uredski poslovi i slični poslovi, a iz popisa poslova navedenih u Prilogu II. Pravilnika o izradi procjene rizika vidljivo je da uz osobe iz područja tehničkih, biotehničkih i prirodnih znanosti, iste obavljaju i osobe iz područja društvenih znanosti te kada se radi o pretežnom obavljanju poslova s malim rizicima (više od 80 % radnika), stručnjak zaštite na radu može također biti osoba koja ima obrazovanje iz područja društvenih znanosti (npr. ekonomija, pravo, psihologija, pedagogija i sl.), a također i iz drugih područja koja se mogu svrstati u poslove s malim rizicima. Prema navedenom ovlaštena osoba može odrediti stručnjaka zaštite na radu sa završenim preddiplomskim studijem ekonomske struke (bacc.oecc. i sl.), za obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca koji zapošljava do uključivo 49 radnika, u djelatnostima trgovine i financija odnosno u djelatnostima gdje se pretežno obavljaju poslovi s malim rizicima te ako isti stručnjak zaštite na radu II. stupnja ima osnovna andragoška znanja, on može također obavljati osposobljavanje radnika za rad na siguran način kod navedenih poslodavaca, kojima ovlaštena osoba pruža usluge osposobljavanja.

Svi prethodno navedeni stručnjaci zaštite na radu II. stupnja, koji nisu nositelji ovlaštenja, mogu biti zaposleni kod ovlaštene osobe na puno ili nepuno radno vrijeme.

***

Poslovi popravka, montaže i održavanja električnih uređaja i opreme nazivnih napona 230 V spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada u smislu odredbe članka 3. stavka 1. točke 10. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada („Narodne novine“, broj 5/84), po kojoj se provjera zdravstvenog stanja i psihičke sposobnosti radnika mora obavljati periodički u rokovima od 48 mjeseci. Naime, sukladno odredbi članka 4. stavka 4. Pravilnika o normiranim naponima za distribucijske niskonaponske električne mreže i električnu opremu („Narodne novine“, broj 28/00), koji je stupio na snagu 18. ožujka 2000., bilo je zadano prijelazno razdoblje od 10 godina da se postignu tolerancije opskrbnog napona 230/400 V±10%. S obzirom da je taj rok odavno istekao, razvidno je da se fazni napon u svakom trenutku opskrbe mora kretati u granicama od 207 V do 253 V, što znači da je zadovoljen uvjet iz spomenute odredbe Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada, koja govori o „montaži, održavanju i ispitivanju električnih instalacija, uređaja i postrojenja napona većeg od 250 V“, odnosno proizlazi da se električni uređaji i oprema nazivnog napona 230 V može u normalnim pogonskim uvjetima naći pod dopuštenim naponom većim od 250 V. Ovdje je očito nedoumica nastala iz činjenice da se u Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada ne spominje izrijekom nazivni već stvarni napon. Ovdje još samo moramo napomenuti da se odredba članka 18. stavka 1. Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom („Narodne novine“, broj 116/10 i 124/10) veže izravno za Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada, tako da se i rad s naponima od 50 V do uključivo 250 V smatra poslovima s posebnim uvjetima rada, samo što u praksi ne postoji mogućnost da će se kvalificirani električar naći u situaciji da u svom radnom vijeku radi jedino s električnim sustavima s naponima od 50 V do 250 V koji su potpuno izolirani od niskonaponske distribucijske mreže.

Rukovanje traktorom s poljoprivrednim priključcima se smatra poslovima s posebnim uvjetima rada u smislu odredbe članka 3. stavka 1. točke 2. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada, gdje se pod pojmom stručne osposobljenosti smatra se stjecanje potrebnih znanja ili putem redovnog školovanja ili putem specijalističkog osposobljavanja koje se obavlja kod ustanova za srednjoškolsko obrazovanje odraslih temeljem programa verificiranih od ministarstva nadležnog za obrazovanje. Nastavno na navedeno, mišljenja smo da osoba koja je završila srednjoškolsko obrazovanje koja je obuhvaćala poznavanje poljoprivredne mehanizacije ispunjava uvjete za obavljanje poslova rukovatelja traktorom s priključnim strojevima ako osim navedenog obrazovanja ima položen i vozački ispit F i G kategorije (traktori i radni strojevi) prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14). Također, izuzev navedenog, predmetna osoba mora biti i osposobljena za rad na siguran način.

***

Što se tiče ispitivanja i pregleda traktora i pripadajućih priključaka, dajemo sljedeće mišljenje:

Odredbom članka 3. stavka 1. podstavka 26. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj 71/2014, 118/2014.), propisano je da su sredstva rada građevine namijenjene za rad s pripadajućim instalacijama, uređajima i opremom, prometna sredstva i radna oprema, a prema odredbi članka 3. stavka 1. podstavka 19. Zakona o zaštiti na radu, u radnu opremu spadaju strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati te skele i druga sredstva za povremeni rad na visini. Uzimajući u obzir navedene odredbe, obveza pregleda i ispitivanja radne opreme u skladu s odredbama Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme („Narodne novine“, broj 16/16) ne odnosi se na sredstva rada koja po definiciji ne spadaju u radnu opremu, kao što su građevine namijenjene za rad s pripadajućim instalacijama, uređajima i opremom te prometna sredstva.

Iz odredbi članka 1. stavka 2. i 3. Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme proizlazi da se obveza pregleda i ispitivanja radne opreme u skladu s odredbama navedenog pravilnika odnosi na radnu opremu koju čine strojevi i uređaji, postrojenja te sredstva za prijenos i prijevoz tereta, a koja zahtjeva rad radnika rukovanjem, posluživanjem ili upravljanjem radi odvijanja predviđenog radnog postupka, sukladno njenoj namjeni, a u vezi s čim radnik – rukovatelj treba biti posebno osposobljen. Osposobljenost podrazumijeva da je radnik upoznat sa sigurnosnim radnim postupcima, obvezom pridržavanja uputa proizvođača radne opreme te obvezom korištenja osobne zaštitne opreme, na koji način je prije početka korištenja radne opreme otklonjen značajan dio rizika. Napominjemo da se s tim u vezi odredbe Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme ne odnose na radnu opremu koja za odvijanje predviđenog radnog postupka zahtjeva samo aktivnosti stavljanja u rad, isključenja iz rada i sl.

Obveza pregleda i ispitivanja radne opreme u skladu s odredbama Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme ne odnosi se na  radnu opremu za koju je pregled i ispitivanje uređeno posebnim propisima te se odredbe Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme ne odnose se na prometna sredstva, već se prometna sredstva pregledavaju i ispituju u skladu s posebnim propisima, međutim ako prometna sredstva sadrže uređaje koji zahtijevaju rad radnika rukovanjem, posluživanjem ili upravljanjem radi odvijanja predviđenog radnog postupka, tada se na te uređaje primjenjuju odredbe Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme.

Prema navedenom, traktore i njihova priključna vozila (prikolice), nije potrebno pregledavati i ispitivati u skladu s odredbama Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme, već se pregled i ispitivanje obavlja u sladu s Pravilnikom o tehničkim pregledima vozila („Narodne novine“, broj 148/08, 36/10, 52/13, 111/14 i 122/14), koji je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova. Također nije potrebno pregledavati i ispitivati u skladu s odredbama Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme malčer i druge priključne uređaje, ako kod istih nije potrebno rukovanje, posluživanje ili upravljanje u smislu odredbi članka 1. stavka 2. i 3. Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme.

Napominjemo da je poslodavac obvezan u skladu s odredbom članka 41. stavka 3. Zakona o zaštiti na radu, osigurati da sredstva rada u uporabi budu u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju radnike, a također je prema odredbi članka 42. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu, obvezan u skladu s pravilima zaštite na radu, posebnim propisima odnosno uputama proizvođača, obavljati preglede odnosno ispitivanja sredstava rada koja se koriste (uključujući i ona na koja se ne primjenjuju odredbe Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme), radi utvrđivanja jesu li na njima primijenjena pravila zaštite na radu i jesu li zbog nastalih promjena tijekom njihove uporabe ugroženi sigurnost i zdravlje radnika. Prema odredbi članka 21. stavka 2. Zakona o zaštiti na radu, o obavljenom unutarnjem nadzoru sastavljaju se i čuvaju dokumenti, koji mogu biti u pisanom ili elektroničkom obliku.