Predstavnici Zavoda za unapređivanje zaštite na radu obišli su radilište Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. u Kupinečkom Kraljevcu, na lokaciji Starjaki, gdje su u tijeku bili radovi na zamjeni puknute cijevi, a kako bi se neposredno upoznali s uvjetima i organizacijom rada tijekom ljetnih mjeseci, kao i provedbom mjera zaštite na radu. Vitomir Begović, ravnatelj i Neven Obradović, viši stručni savjetnik u Zavodu tom su prilikom razgovarali s Tomislavom Butorcem, voditeljem poslova zaštite na radu i protupožarne zaštite, Ivanom Juriškom, voditeljem poslova zaštite i sigurnosti radnika i imovine te Ivanom Cvjetanovićem, poslovođom na gradilištu.
Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. isporučitelj je vodnih usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje na području grada Zagreba i šire zagrebačke regije. Riječ je o tvrtki koja je nastala 1995. godine spajanjem poduzeća Vodovod i poduzeća Kanalizacija, a od 2007. godine ušla je u sastav Zagrebačkog holdinga d.o.o. Glavne djelatnosti ove tvrtke su crpljenje, kontrola kvalitete, distribucija i isporuka zdravstveno ispravne vode te odvodnja i praćenje kvalitete otpadne vode, kontrola kanalizacijske mreže, kao i gradnja i sanacija vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava.
Danas se Vodoopskrba i odvodnja brine za preko 3.200 km vodoopskrbne mreže u koju je uključeno 900.000 stanovnika grada i šire Zagrebačke regije, dok je kapacitet vodoopskrbnog sustava oko 4.500 litara u sekundi. Možda je najbolje te podatke usporediti s podacima iz 1878. godine kada Zagreb dobiva javni vodovod. Tada je na vodoopskrbnu mrežu bilo je priključeno 11.150 ljudi, a dužina vodovodne mreže bila je 3,9 kilometara, odnosno kapacitet vodovoda 53,2 litre. Inače, Zagreb se mogao pohvaliti u to vrijeme sustavom javnog odvoda koji je počeo s radom, primjerice, pet godina prije Münchena, odnosno pet godina poslije Beča.
Tvrtka ima vlastiti laboratorij za bakteriološku i fizikalno-kemijsku kontrolu vode, a po načelu sigurnosti uvedeno je stalno (preventivno) kloriranje vode. Grad Zagreb dobiva pitku vodu iz sedam vodocrpilišta s ukupno tridesetak zdenaca od kojih su najznačajnija Mala Mlaka, Petruševec, Sašnak i Strmec te Zapruđe.
Na području grada Zagreba ima preko 2.200 kilometara izgrađenih javnih kanala raznih profila čije se čišćenje obavlja modernim strojevima. Osim javnih kanala kanalizacija, održava se i oborinska odvodnja grada Zagreba što godišnje iznosi oko 54.500 čišćenja slivnika i taložnika na horizontalnim sabirnim kanalima.
O velikim rizicima govore i podaci o stopi ozljeda na radu na razini Republike Hrvatske za 2017.godinu, prema kojima se djelatnost opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša nalazi u vrhu po broju prijavljenih ozljeda, odnosno sa stopom ozljeda na radu od 23 ozlijeđena na 1000 radnika, a ispred djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, te prerađivačke industrije. Najveći broj ozljeda na radu u djelatnosti opskrbe vodom prošle se godine dogodio u Gradu Zagrebu, zatim u Primorsko-goranskoj županiji, a slijedi Osječko-baranjska županija. Od ukupnog broja ozljeda na radu u djelatnosti opskrbe vodom najviše je registrirano lakših ozljeda na radu 436 ( 85,16%), dok je teških bilo 75 (14,65%), a registriran je i jedan smrtni slučaj.
Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu naglasio je da zemljani radovi i rad ispod površine, uz česte promjene gradilišta i radnih uvjeta, donosi velike rizike, pa ljudska pogreška može imati ozbiljne posljedice, što upućuje na potrebu visoke razine osposobljenosti ovlaštenika i radnika te primjenu odgovarajućih mjera prevencije.
Kod izvođenja zemljanih radova javlja se naime čitav niz rizika koje mogu dovesti do ozljeđivanja radnika. Primjerice, to mogu biti opasnosti od radne opreme, od pada u dubinu, predmeta ili čestica koje mogu odletjeti, plinova, prašine, buke, vibracija, rada u nefiziološkom položaju tijela, od nenadanog obrušavanja, zarušavanja, pucanja ili klizanja masa i iskopanog materijala, prodora podzemnih voda, prodora vode i sl. Kako bi se spriječile i otklonile prethodno navedene opasnosti, zemljane radove (iskope) treba izvoditi korištenjem i upotrebom određenih tehnoloških procesa i tehnika te uz osiguranja bočnih strana zemljane mase, a u slučaju da se u mjestima u kojima se izvode iskopi mogu pojaviti prodori vode tada je potrebno dodatno osigurati i crpke za izbacivanje vode. Prilikom izvođenja zemljanih radova, radnici ili strojevi koje koriste radnici, prilikom iskopa mogu doći u doticaj s određenim instalacijama kojom prilikom se obavezno mora obustaviti daljnji rad i obavijestiti neposrednog voditelja radi dobivanja daljnjih uputa o radu. Pri strojnom kopanju zemlje, rukovatelj strojem ili poslovođa radova moraju voditi računa o sigurnosti radnika koji rade ispred ili oko stroja za iskop zemlje kao i o stabilnosti stroja.
Zato je od osobite važnosti kvalitetna procjena rizika kojom je potrebno utvrditi razinu opasnosti, štetnosti i napora u smislu nastanka ozljede na radu, profesionalne i bolesti u svezi s radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika, istaknuli su predstavnici Vodoopskrbe i odvodnje. Kao poslovođa osjećam visoku razinu odgovornosti za svakog radnika u grupi, svjestan da se oni moraju vratiti svojoj obitelji i svojem domu zdravi i neozlijeđeni, a da bi se to ostvarilo kontinuirano ulažemo u osposobljavanje radnika, osobnu zaštitu opremu, strojeve, analizirano na svakom radilištu sve rizike, planiramo rad na siguran način i potrebne mjere zaštite, a naši stručnjaci za zaštitu na radu redovito provode unutarnji nadzor, rekao je Ivan Cvjetanović, poslovođa na gradilištu koji posjeduje dugogodišnje radno iskustvo.
Radna posjeta jednom od svakodnevnih radilišta radnika koji rade na otklanjanju kvarova u vodoopskrbi bila je prilika za razgovor predstavnika Zavoda s radnicima, kao i za osvrt na niz pitanja važnih za daljnje aktivnosti na unapređivanju zaštite na radu u Hrvatskoj. Potrebno je jačati kulturu prevencije, na način da radnici prijavljuju zapažanja vezana za sigurnost na radu, kako bi se moglo pravovremeno reagirati na sprječavanju nesreća. Različiti poslovi u svim djelatnostima, a posebno na gradilištima mogu dovesti do mišićno-koštanih oboljenja, ali i drugih zdravstvenih problema, što upućuje na potrebu redovitog praćenja zdravlja radnika, poduzimanje ergonomskih poboljšanja, edukacije o zdravim životnim navikama i povezanosti dobrog zdravlja i održivog radnog vijeka, organiziranih tjelovježbi i drugih poboljšanja. Kod teških poslova moguće je profesionalnom rehabilitacijom pomoći zaposlenicima na zahtjevnijim radnim mjestima da izbjegnu prijevremeno umirovljenje a pri tome je važna suradnja poslodavaca i odgovarajućih javnih institucija. Svakako je važno djelovati i na postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, čime je moguće ostvariti pozitivno radno okruženje, veću produktivnost i zadovoljstvo klijenata. U ostvarivanju poticajne klime za kulturu zaštite na radu presudna je predanost upravljačke strukture, poštovanje pravila sigurnog ponašanja i rada, ali i različite stimulativne mjere koje je moguće implementirati u kolektivne ugovore tvrtki, kako bi se vrednovao individualni i kolektivni doprinos ostvarenim ciljevima i rezultatima na sprječavanju nezgoda i ozljeda na radu, a time i smanjivanje troškova. Ulaganje u dobru zaštitu na radu i sve što je s njom povezano ne smije se promatrati kao trošak, već kao korisnu investiciju, koja otvara prostor za nove poslovne prilike, doprinosi uspješnom poslovanju i potvrđivanju društvene odgovornosti svake tvrtke, a time i njenom ukupnom pozitivnom imidžu, naglasio je ravnatelj Zavoda Vitomir Begović.