Zaštita na radu bitan element u organizaciji gospodarskih sajmova

Izlagački prostor na gospodarskim sajmovima prepun je konstrukcijskih elemenata, štandova i proizvoda koji predstavljaju neposrednu opasnost od ozljeđivanja osoba koje tamo predstavljaju tvrtku (radnika) i svoje proizvode, ali predstavljaju i neposrednu opasnost mnogobrojnim posjetiteljima. Stoga, radi sigurnosti svih izlagača i posjetitelja bitan element  u tom krugu predstavlja i sustav zaštite na radu.

Sajamske i gospodarske priredbe, izložbe i smotre organiziraju se s ciljem podrške gospodarskom razvoju poduzetništva u gradovima, županijama, ali i regijama u različitim sigurnosno-tehničkim uvjetima. Ovakva vrsta promocije mjesto je susreta ponude i potražnje roba, usluga i tehnologijskih dostignuća na tržištu, kao i prezentacija mogućnosti i ostvarenja pojedinaca (OPG, obrtnici i sl.), poduzeća i jedinica lokalne samouprave (gradovi, općine, županije..), kao i udruga građana, clustera, strukovnih organizacija, gospodarskih i obrtničkih komora i dr.

Uz sajamski dio ponude organiziraju se i bogati stručni popratni programi, savjetovanja, okrugli stolovi na kojima sudjeluju eminentni stručnjaci s temama  iz raznih područja,  koje redovito prati veliko zanimanje poduzetnika, medija i posjetitelja. Otvorenim pristupom sajmovi su se profilirali kao značajno mjesto susreta ponude i potražnje roba, usluga i ideja naše regije, te kao takvi postali prepoznatljivi i šire. Osim toga sajam omogućava neposrednu komunikaciju na jednom mjestu, u kratkom vremenu nalaze se zainteresirane strane iz iste ili slične djelatnosti. Sajam je mjesto testiranja vlastitih proizvodnih, marketinških i komunikacijskih sposobnosti, mjesto na kojem možemo prikupiti različite korisne informacije, gdje je na relativno malom prostoru izložena velika količina raznih proizvoda – sagledavanje ponude i potražnje, gdje je velika fluktuacija ljudi različitih profila – iz struke, trgovci i slično, gdje možemo doći do novih ideja, mjesto putem kojeg plasiramo informaciju o svojoj proizvodnji, na kojem upoznajemo ljude iz struke te s njima razmjenjujemo iskustva.

Redovitim nastupom na sajmu potvrđuje se stabilnost poslovnog subjekt s kojim je sigurno poslovati, pokazuje se kvaliteta proizvodnog programa, ostvaruje se izravan kontakt s potencijalnim kupcima, osigurava se tržište i potvrđuje vlastita vrijednost. Upravo zbog prisutnosti velikog broja izlagača, njihovih poslovnih partnera i posjetitelja na jednom mjestu postoji velika opasnost od ozljeđivanja i mogućnosti nastanka nezgoda ili ozljeda. Kako bismo izbjegli takvu mogućnost potrebno je posebnu pozornost obratiti na provođenje osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu.

Svrha zaštite na radu je stvarati sigurne radne uvjete kako bi se spriječili zastoji u odvijanju tehnoloških/proizvodnih/uslužnih i drugih radnih procesa s mogućim posljedicama za zdravlje i život radnika kao što su ozljede na radu, profesionalne bolesti i druge bolesti u svezi s radom. Stoga, zaštita na radu nije bitan element samo u radnoj sredini već je bitan element i u životnoj sredini.

Slika 1.: Izlagački prostor

Zaštita na radu je skup tehničkih, zdravstvenih, pravnih, psiholoških, pedagoških i drugih djelatnosti s pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju rizici, odnosno rizične pojave kao što su opasnosti, štetnosti i napori, a koje mogu ugroziti život i zdravlje radnika, osoba na radu i drugih osoba koje se zateknu u radnom procesu. Zaštita na radu kao skup interdisciplinarnih aktivnosti uređuje mjere, postupke, načela i pravila zaštite na radu kako bi se osnovnim (projektiranim, tehničkim) mjerama rizici na radu eliminirali ili umanjili odnosno sveli na prihvatljivu razinu, te kako bi se nakon primjene osnovnih pravila zaštite na radu i utvrđene razine rizika, preostali rizik sveo na prihvatljivu razinu primjenom posebnih (organizacijskih) pravila zaštite na radu.

Osnova za provođenje zaštite na radu je procjena rizika. Procjena rizika temeljni je dokument u području zaštita na radu, a izrađuje se u skladu s priznatim metodama te služi za identifikaciju, specifikaciju i evaluaciju razine rizičnih pojava, tj. vrste rizičnih pojava (opasnosti, štetnosti i napori). Nakon analize vrste i razine intenziteta rizika, planom mjera daju se prijedlozi za primjenu osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu odnosno primjenu načela zaštite radu (eliminacija ili umanjivanje rizika, udaljavanje rizika od radnika ili radnika od rizika, ograđivanje rizika ili ograđivanje radnika u odnosu na rizik, primjena osobne zaštitne opreme), te rokovi provedbe, odgovorne osobe i načini kontrole u provedbi utvrđenih mjera zaštite na radu.

Prema zakonskim i podzakonskim odredbama (zakoni i pravilnici), odnosno prema temeljnom Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14. i 118/14.), poslodavac je odgovoran za organiziranje i provedbu zaštite na radu u svim dijelovima organizacije i u svim radnim procesima. Prilikom organizacije sajamskih i gospodarskih izlaganja za mjere osiguranja i mjere zaštite na radu zaduženi su organizatori izlaganja. Ono na što organizatori trebaju obratiti posebnu pozornost jest zaštita od mehaničkih i fizikalnih opasnosti kako ne bi došlo do nezgoda ili ozljeda.

Izvori opasnosti dijele se na: mehaničke izvore opasnosti, opasnosti od padova i radova na visini, tjelesni napori i neprirodan položaj tijela, opasnosti od električnog udara, od štetnih i otrovnih tvari, od buke i vibracije, od štetnih zračenja, od požara i eksplozija, od nepovoljnih klimatskih uvjeta. Mehaničkim izvorima opasnosti smatraju se oni izvori koji uslijed udaraca, prignječenja, posjekotina i slično dovode do nezgoda ili ozljeda. Ove ozljede se javljaju pri rukovanju oštrim i šiljatim predmetima, rotirajućim predmetima, na mjestima uklještenja, u blizini predmeta koji se gibaju pravocrtno i slično. Fizikalne štetnosti koje se mogu pojaviti jesu: buka, vibracije, potresanja, štetna zračenja, neadekvatni toplinski uvjeti, loša osvijetljenost i dr. Primjerice, zbog štetnog djelovanja buke mogu nastati probavne smetnje, poremećaji krvnog tlaka, smetnje sna, osobe postaju razdražljive, umorne i nepažljive, što uzrokuje više pogrešaka, nezgoda i ozljeda.

Slika 2.: Nezgoda zbog poskliznuća

Ozljedom na radu smatra se svaka ozljeda radnika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzročno vezana uz obavljanje poslova na kojima radnik radi. Nadalje, ozljeda je krajnja karika u lancu uzroka koji su je prouzročili. Ozljedi prethodi nezgoda kao neželjeni neplanirani događaj. Nezgodi prethodi nečija pogreška. To je u osnovi ljudska pogreška, koja može biti direktna (kada radnik radi suprotno pravilima zaštite na radu i sam nastrada), ali i indirektna, kada pogriješi netko drugi, a radnik strada (na primjer, kad pogriješi projektant, proizvođač stroja, voditelj poslova ili drugi radnik). Pogreške nastaju najčešće zbog toga što radnik ne zna raditi sigurno, ne može raditi sigurno ili ne želi raditi sigurno. Ključ rješenja u sprečavanju nezgoda leži u odnosu čovjek – radna okolina. U neodgovarajućoj okolini nema sigurnog rada. Najvažnije je da znamo da i na čovjeka i na radnu okolinu možemo utjecati.

Posebnu pozornost organizatori trebaju obratiti na prohodnost puteva i održavanje podova jer tu postoje najveće mogućnosti za nastanak nezgoda i ozljeda kao posljedice padova, poskliznuća i spotaknuća. Putevi kojima se prolazi trebaju biti prohodni i ne zakrčeni, dok podovi moraju biti održavani, ravni i glatki, ali ne klizavi. Produžne kabele koji se koriste za dovod električne energije treba posebno učvrstiti za pod kako se osobe ne bi spotaknule o njih. Također potrebno je vrlo pažljivo rukovati staklenim vitrinama kako ne bi došlo do nezgoda i ozljeda uzrokovanih porezotinama, te ih posebno označiti i upozoriti na moguću opasnost. Kako bi se na vrijeme pružila prva pomoć i sanirala nezgoda ili ozljeda organizatori su dužni osigurati pružanje prve pomoći za vrijeme sajamskog izlaganja.

Nadalje, organizatori moraju imati osiguranu i organiziranu evakuaciju i spašavanje osoba koje obavljaju rad u zatvorenim prostorijama ili se nalaze u tim prostorijama, za slučaj iznenadnog događaja, koji može ugroziti život i zdravlje radnika na radu. Iznenadnim događajima koji se ubrajaju u ovu kategoriju opasnosti pri radu smatraju se: opasnost od požara ili eksplozija, kao i sve njihove popratne pojave, zatim elementarne nepogode, opasnost od kolektivnih nesreća i sl. Radi provedbe evakuacije i spašavanja za prostor na kojem se odvija izlaganje organizator je dužan izraditi plan evakuacije i spašavanja u slučaju izvanrednog događaja te je obvezan označiti puteve evakuacije. S planom evakuacije i spašavanja moraju se upoznati radnici zaposleni kod organizatora i to tako da svaki radnik zna svoj zadatak  kako tijekom provođenja evakuacije i spašavanje ne bi nastala panika koja može dovesti do ozljeđivanja radnika, ali i posjetitelja sajamske izložbe.

Slika 3.: Oznake sigurnosti

Izlagački prostor u kojem se odvija sajamska izložba mora biti propisno označen znakovima sigurnosti. Obveza postavljanja znakova sigurnosti od određenih opasnosti, predstavlja jedno od posebnih pravila zaštite na radu. U radnoj okolini postoje različite opasnosti kao što su: mehaničke i kemijske opasnosti, štetna zračenja, štetne tvari, električna struja, buka, vibracije, opasnosti od požara i eksplozije, opasnosti pri kretanju na radu i sl. Te opasnosti često nisu poznate ni onima koji rade u njihovoj neposrednoj blizini, a pogotovo ne osobama koje se kreću izlagačkim prostorom. Osim toga, ljudima je svojstveno da svakodnevnim susretanjem s opasnostima prestanu o njima razmišljati i zanemaruju ih.

Imperativ društva i svih sudionika u sustavu zaštite na radu te imperativ svakog pojedinca treba biti težnja da se ostvari najviša razina sigurnosti i zaštite zdravlja te da se osiguraju uvjeti u kojima bi se stekao osjećaj zadovoljstva pri obavljanju redovnih aktivnosti, poslova i zadaća, kao i želja da se dostigne najviša razina zdravstvene i psihofizičke zaštite. Zaštita na radu nije važna samo u radnoj sredini već zauzima poseban položaj i ulogu u životnoj sredini te ju je potrebno promicati i provoditi u slobodno vrijeme tijekom slobodnih aktivnosti.

Autor: Marina Borić, Zavod za unapređivanje zaštite na radu

(objavljeno u stručnom časopisu za trgovinu Suvremena trgovina, vol. 42, broj 3)