Toplinski stres predstavlja rizik za radnike u zatvorenom prostoru kao i na otvorenom prostoru u svim djelatnostima i sektorima. Njegova ozbiljnost ovisi o lokaciji rada, ali i o individualnim karakteristikama kao što su dob, zdravlje, socioekonomski status pa čak i spol. To se mora uzeti u obzir u mjerama usmjerenima na rješavanje i ublažavanje rizika rada na toplini. Radnici obavljaju poslove na kojima se radi na visokim temperaturama unatoč primjeni svih pravila zaštite na radu poput poslova kuhara, pekara, poštara, građevinksih radnika, poslova u ljevaonicama i slično. Zbog specifičnosti radnog procesa na tim poslovima će radnici morati obavljati svoje poslove unatoč visokim temperaturama, ali je poslodavac obvezan u tim situacijama držati se propisanih smjernica kod rada u uvjetima visokih temperatura.
Procjenom rizika potrebno je utvrditi koji su to poslovi koji se obavljaju na visokim temperaturama, procjeniti veličinu rizika i propisati plan mjera kojim se one smanjuju. Poslodavac mora djelovati preventivno na način da prilagodi organizaciju rada uvjetima rada (češća rotacija poslova, zamjena teških fizičkih poslova strojevima, osiguravanjem odgovarajućih rashlađenih prostorija za odmor, osiguranjem rashladne tekućine, osigurati češće odmaranje radnika, izbjegavanjem rada u najtoplijem dijelu danu, osiguranjem prikladne radne odjeće,…) te mora mora pratiti uvjete rada na način da redovno prati očitavanje indeksa toplinskog stresa. U takvim okolnostima poslodavac je obvezan poduzimati odgovarajuće mjere u ovisnosti od očitanih vrijednosti poput aklimatizacije radnika, fizički najzahtjevnije radove planirati tako da se izbjegne razdoblje dana od 11 do 16 sati, provoditi više kraćih stanki (npr. nakon svakih 60 min fizičkog rada preporuka je 10-20 minuta odmora) ili preraspodijeliti poslove (teži dio poslova premjestiti u hladnije dijelove dana ili godine) ili osigurati unos izotonične tekućine (svakih 15-20 minuta po jedna čaša rashlađene tekućine) i slično.
Pravilnikom o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 105/2020) određeno kako je u odnosu na zaštitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta (rad pri niskim i visokim temperaturama na otvorenom prostoru) poslodavac dužan postupati u skladu sa uputama i smjernicama nadležnog zavoda za javno zdravstvo u području medicine rada.
Nadzor nad primjenom mjera zaštite na radu provodi Državni inspektorat Republike Hrvatske.
U cilju očuvanja zdravlja, radne sposobnosti i optimalne učinkovitosti radnika prilikom izloženosti visokim temperaturama objavljujemo smjernice za rad na vrućinama koje je izradila Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU OSHA) i koje možete pronaći na sljedećoj poveznici SMJERNICE ZA RAD NA VRUĆINI