Nacionalni dan zaštite na radu u Republici Hrvatskoj proglašen je 28. travnja odlukom koju je 1. lipnja 2007. donio Hrvatski sabor.
Međunarodna organizacija rada 28. travnja obilježava kao Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, a taj isti datum sindikalni pokret obilježava i kao Dan sjećanja na umrle i ozlijeđene radnike, kojom prilikom se odaje počast svim žrtvama nesreća na radu i preminulima zbog ozljeda na radu i/ili profesionalnih bolesti.
Nove tehnologije mogu poboljšati radne uvjete npr. smanjiti pojavu teškog rada, ali istodobno mogu uzrokovati nove opasnosti i rizike koje treba poduzimanjem odgovarajućih mjera prevenirati.
Stradanja i profesionalne bolesti radnika nanose višestruke štete poslodavcu, društvu, samom zaposleniku i njegovoj obitelji.
Unatoč određenom smanjenju nesreća i boljoj prevenciji, i dalje su potrebna dodatna poboljšanja u svim zemljama Europske unije.
Svake godine više od 4000 radnika umre uslijed nesreća na radu, a više od tri milijuna radnika žrtve su ozbiljnih nesreća na radu zbog kojih izostanu s posla više od tri dana.
Osim ljudske patnje, troškovi uzrokovani bolovanjima povezanima s poslom neprihvatljivo su visoki.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, u 2015. godini zaprimljeno je ukupno 16.228 prijava, a do 31. ožujka ove godine za 2015. godinu u Republici Hrvatskoj priznato je ukupno 13.784 ozljeda na radu.
Od 139 zaprimljenih prijava profesionalnih bolesti za 2015. godinu do 31. ožujka 2016. priznato je njih 106.
Tijekom 2015. godine, na osnovu obavijesti o ozljedama i obavljenog nadzora od strane inspekcije rada u prostorima poslodavca stradala je 1571 osoba, od čega je 1376 teže ozlijeđeno, a bilo je i 20 smrtno stradalih radnika ili osoba na radu.
U našoj zemlji zadaća nam je poduzimati svakodnevne preventivne i osmišljene aktivnosti kako bi svaka radna sredina bila sigurno, zdravo i poticajno mjesto za rad.
Zaštita na radu je zakonom utvrđena kao sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unapređuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu, s ciljem sprječavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom.
Da bismo to postigli ključno je da svi dionici od uprava, rukovoditelja do svakog pojedinog radnika praktično prihvate da je zaštita na radu sastavni dio poslovnog planiranja, organizacije i izvođenja procesa rada, odnosno obvezni dio radne kulture.
U odnosu na prethodnu 2014. godinu, prošle godine zabilježen je porast broja smrtno stradalih radnika ili osoba na radu i teško ozlijeđenih.
Kada se analiziraju propusti i nepravilnosti koje je evidentirao Inspektorat rada u provedbi mjera zaštite na radu u 2015. godini prema učestalosti to su:
- rad s neispravnim sredstvima rada
- rad radnika koji nije osposobljen za rad na siguran način
- rad radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada, a da prethodno poslodavac nije utvrdio ispunjava li radnik propisane uvjete
- ne organiziranje pružanja prve pomoći
- ne izvršavanje obveze procjenjivanja rizika pri obavljanju poslova na mjestu rada
- neredovito ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima, te radnog okoliša
- ne izvršavanje obveze pregleda i ispitivanja sredstava rada
- ne izvršavanje obveze ispitivanja radnog okoliša
- obavljanje opasnih radnih postupaka bez planiranja i razrađivanja tehnologije rada tako da se ne ugrožava život i zdravlje radnika.
Navedeno upućuje na zaključak da je u pitanju prije svega ljudski faktor i neodgovarajući odnos prema izvršavanju propisanih obveza.
Polazeći od prethodno rečenih uočenih pojava u provedbi mjera zaštite na radu potrebno je: osigurati kvalitetnu izradu procjene rizika kao temeljnog dokumenta za planiranje i poduzimanje odgovarajućih preventivnih mjera i aktivnosti, osigurati uredno i kvalitetno održavanje te ispravna sredstva rada, redovito osposobljavati radnika za rad na siguran način, kao i za upotrebu propisane osobne zaštitne opreme te na poslove s posebnim uvjetima rada raspoređivati radnike za koje je prethodno utvrđeno da ispunjavaju propisane uvjete bez dodatnih rizika za njihovu sigurnost i zdravlje.
U svakoj radnoj sredini treba postaviti mjerljiv cilj uprave, sindikata i radnika – učinkovit rad bez ozljeda i profesionalnih bolesti koji će potvrditi da je pravo na sigurno i zdravo radno mjesto i osnovno ljudsko pravo.
U uvjetima starenja radne snage, promjene uvjeta za odlazak u mirovinu kroz povećanje životne dobi, potreba očuvanja radne sposobnosti radnika postaje imperativ. To zahtjeva primjerene radne uvjete.
I kampanja Europske agencije za zaštitu na radu „Zdrava radna mjesta za sve uzraste“ koju provodimo 2016. i 2017. godine prilika je za promociju značaja održivog radnog vijeka, zaštite dostojanstva radnika, te dobrog upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu kao preduvjetom povećanja radne učinkovitosti, produktivnosti i konkurentnosti.
Zajednički cilj i rezultat kojemu težimo moguće je postići razvojem socijalnog dijaloga i partnerstva, kulture prevencije i unapređivanja zaštite na radu kako bismo osigurali sigurna i zdrava mjesta rada koja pridonose dobrobiti radnika i poslodavaca, rastu produktivnosti, konkurentnosti, smanjivanju troškova zbog ozljeda i profesionalnih bolesti te gospodarskom rastu i razvoju.