U Centru za profesionalnu rehabilitaciju „Zagreb“ održan je radni sastanak Vitomira Begovića, ravnatelja Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i Damire Benc, ravnateljice Centra za profesionalnu rehabilitaciju „Zagreb“. Sastanku su bili nazočni Ana Akrap, viša stručna savjetnica i Antonio Jaić, stručni savjetnik u Zavodu za unapređivanje zaštite na radu, te Jasna Gašparović, pravnica – viša stručna savjetnica u Centru za profesionalnu rehabilitaciju „Zagreb“.
Teme razgovora bile su vezane za prevenciju, provedbu mjera zaštite na radu u tvrtkama i ustanovama u Republici Hrvatskoj, radnu rehabilitaciju, prilagodbu poslova osobama s umanjenom radnom sposobnošću, uključivanju osoba nakon provedenog postupka rehabilitacije i stručnog osposobljavanja u rad, te daljnja suradnja Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, kao središnje javne ustanove nadležne za područje zaštite na radu i Centra za profesionalnu rehabilitaciju „Zagreb“.
Predstavljajući aktivnosti i planove Zavoda za unapređivanje zaštite na radu ravnatelj Begović naglasio je opredjeljenje ove javne ustanove za inovativnost, kreativnost, poduzetnost, otvorenost i partnerstvo kako bi područje zaštite na radu zauzelo primjereno mjesto koje mu pripada u zaštiti života, zdravlja i očuvanju radne sposobnosti radnika.
Centar za profesionalnu rehabilitaciju „Zagreb“ osnovan je u veljači 2015. godine kao ustanova za organiziranje i izvođenje profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom, a osnivači Centra su Republika Hrvatska i Grad Zagreb. Između ostalog, djelatnosti Centra su: sudjelovanje u utvrđivanju preostalih radnih i općih sposobnosti, radno osposobljavanje, dokvalifikacija, prekvalifikacija i programi za održavanje i usavršavanje radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti do zapošljavanja, zatim, provođenje pojedinačnih i skupnih programa za unapređenje radno-socijalne uključenosti u zajednicu, izvođenje praktičnog dijela osposobljavanja za određenu ciljnu skupinu koja se nalazi u nepovoljnom položaju na tržištu rada, posredovanje pri zapošljavanju korisnika tijekom i nakon provedene profesionalne rehabilitacije i drugo.
Ravnateljica Benc upoznala je predstavnike Zavoda s aktivnostima Centra, te ukazala na potrebu sinergijskog djelovanja HZMO, HZZ, HZZO i drugih čimbenika u naporima za širu implementaciju profesionalne rehabilitacije u praksi koja uključuje individualan, stručan i profesionalan pristup svakoj osobi.
Pokazatelji o demografskim kretanjima u Hrvatskoj vrlo su slični situaciji cjelokupne populacije EU, s medijanom dobi (41,7 godina). Predviđa se daljnje starenje hrvatskog stanovništva i porast omjera ovisnosti starijeg stanovništva s 27 posto 2012. godine na 52 posto 2060. godine. To znači da će 2060. godine na svaku osobu od 65 godina života dolaziti samo dvije radno aktivne osobe umjesto tri koliko ih je bilo 2012. godini. Očekivano trajanje života i procijenjene „zdrave godine života” u dobi od 65 godina bili su niži u Hrvatskoj nego u ostatku EU 2011. godine. Stopa zaposlenosti osoba u dobnoj skupini od 55 do 64 godina smanjila se između 2008. i 2012. godine (kao i za sve druge dobne skupine radno sposobnih osoba), dok se u EU nastavila povećavati unatoč gospodarskim poteškoćama. U 2012. godini stopa zaposlenosti osoba u dobnoj skupini od 55 do 64 godine bila je znatno niža od prosjeka EU, 36.7 posto u usporedbi s 48.9 posto u EU. Zadovoljstvo uvjetima rada među starijim radnicima u Hrvatskoj smanjilo se između 2005. (72 posto) i 2010. godine (68 posto) te je bilo na nižoj razini nego u EU (84 posto 2010. godine). Uz to, udio starijih radnika koji su smatrali da će moći obavljati svoj trenutačni posao u dobi od 60 godina bio je znatno niži u Hrvatskoj (58 posto) nego u državama EU (71 posto) 2010. godine.
Prema analizi stanja za Republiku Hrvatsku „Sigurniji i zdraviji rad za svaku dob“ koju je izradila Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu ukazuje da ne postoje strategije, politike, programi ili inicijative, povezane s pitanjem zdravlja i sigurnosti starijih radnika, održivim radnim vijekom ili sigurnijim i zdravijim radom u svakoj životnoj dobi.
Zato je potrebno djelovati odgovarajućim aktivnostima na očuvanje radne sposobnosti radnika, ali i na učinkovite mjere povratka na posao onih radnika kojima je smanjena radna sposobnost, rekao je ravnatelj Begović.
Sudionici sastanka suglasili su se da je posebno važna zadaća primijeniti ciljeve kampanje EU-OSHA-e, 2016.-2017., „ Zdrava mjesta rada za sve uzraste“ u svakoj radnoj sredini kako bi se osiguralo poboljšanje uvjeta rada, kvaliteta radnih mjesta, očuvala radna sposobnost radnika, prilagodila mjesta rada radnicima, a sve to može doprinijeti povećanju produktivnosti, duljem radnom vijeku, psihofizičkom zdravlju radnika, uz manje ozljeda i izostanaka s rada zbog bolovanja. Stoga Zavod različitim programima potiče sve poslodavce i dionike zaštite na radu da se inovativnim, kreativnim i poduzetnim pristupom uključe u provođenje navedenih aktivnosti.
U Hrvatskoj se od njene samostalnosti po prvi puta odvija nacionalna kampanja vezana za područje zaštite na radu. Zavod za unapređivanje zaštite na radu polazeći od zatečenog stanja i strateških dokumenata pripremio je i započeo Nacionalnu kampanju „STOP ozljedama na radu“, a sve tvrtke i ustanove imaju priliku izvršiti analizu stvarnog stanja u području zaštite na radu, procjene rizika te donijeti konkretan akcijski plan mjera, s nositeljima i rokovima provedbe i mjerljivim učincima.
Budući je izrada procjene rizika kod svakog poslodavca najvažniji dokument, iz područja zaštite na radu, moguće je u toj aktivnosti po odluci poslodavca i sudjelovanje stručnjaka Centra za profesionalnu rehabilitaciju u analizi uvjeta i rizika na mjestima rada, kako bi se utvrdile i provele odgovarajuće mjere prevencije.
Prilika je da se u predstojećem razdoblju promoviraju ciljevi nacionalne i europske kampanje, te ulože dodatni napori i mjere kojima će se osigurati zaštita posebnim kategorijama zaposlenih kao što su žene, mladi, stariji radnici, osobe s invaliditetom i smanjenom radnom sposobnošću, kako bi se očuvala njihova radna sposobnost, otklonio njihov prerani odlazak s tržišta rada i socijalna isključenost, naglasio je ravnatelj Begović.
Produljivanje radnog vijeka u zdravim, sigurnim i održivim radnim uvjetima također znači osiguravanje da osobe koje pate od neke bolesti ili dožive nesreću koja uzrokuje dulje bolovanje imaju potrebnu podršku kako bi se vratile na posao u sigurnim i prilagođenim uvjetima. Stvaranjem uvjeta i podrškom za povratak na posao za osobe koje imaju zdravstveni problem, posebice u starijoj životnoj dobi, omogućava se da radnik umjesto prijevremenog umirovljenja ili invalidske mirovine ostane zaposlen.
Učinkovitost procesa rehabilitacije stoga je još jedan važan čimbenik povezan s produljenjem zdravog radnog vijeka.
Zakonom o radu propisano je da radnik koji doživi nesreću na radu ili oboli od profesionalne bolesti ima prednost pri obuci i obrazovanju povezanom s radom koje omogućuje poslodavac. U cilju stvaranja uvjeta za praktičnu provedbu ove odredbe nužna je zajednička i učinkovita suradnja poslodavaca i nadležnih institucija, kao i propisima primjereno reguliranje visine naknade za vrijeme profesionalne rehabilitacije radnika.
Osiguranje stimulativne, sigurne i zdrave radne okoline, podizanje svijesti o značaju prevencije potencijalnih rizika, razvoj kulture u provedbi mjera zaštite na radu, informiranje, edukacija i motiviranje svih dionika prioriteti su na kojima je nužno svakodnevno proaktivno djelovati, zaključili su predstavnici Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i Centra za profesionalnu rehabilitaciju „Zagreb“, te najavili daljnju zajedničku suradnju prilikom pripreme izmjena i dopuna zakona i propisa vezanih za područje profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja, sudjelovanja stručnim izlaganjima na nacionalnim skupovima kao i drugim aktivnostima iz djelokruga ovih institucija.