Sastanak u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

KLJUČNI ČIMBENIK PREVENCIJE JE  KULTURA ZAŠTITE NA RADU

Tijekom radnog posjeta središtu Bjelovarsko-bilogorske županije Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i Josip Škreblin, viši stručni savjetnik posjetili su županiju te tvrtke Hittner d.o.o. i Metaling d.o.o.

S predstavnicima ove Županije; Bojanom Hribljan, zamjenicom župana, Lidijom Brkić, pročelnicom stručnih službi i Lidijom Šinko, višom referenticom razgovaralo se o stanju u području zaštite na radu u Republici Hrvatskoj i ovoj županiji, značaju socijalnog dijaloga u području zaštite na radu, suradnji Zavoda sa županijskim Gospodarsko-socijalnim vijećem i osnovanim Povjerenstvom za unapređivanje zaštite na radu te akcijama na promicanju prve Nacionalne kampanje „STOP ozljedama na radu“ i europskih kampanja u toj županiji. Razgovoru je bio nazočan i Stipe Šola, stručnjak zaštite na radu iz ovlaštene tvrtke Kontrol biro d.o.o.

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji živi 119.743 stanovnika a zauzima površinu od 2.652 km2, što je 3,03 posto od ukupne površine Hrvatske. Središte županije je grad Bjelovar, političko, kulturno i gospodarsko središte županije i u njemu se nalaze mnogobrojne institucije koje svojim aktivnim djelovanjem daju primjeren značaj gradu. Tu su još i gradovi Daruvar, Čazma, Garešnica i Grubišno Polje, koji svojim posebnostima i specifičnostima u gospodarskom i društvenom životu daju cjelovitu sliku područja Bjelovarsko-bilogorske županije. U sastavu županije nalazi se i 18 općina u kojima se čine značajni napori da se oživi i ojača gospodarski potencijal i obogati društveni život. U gospodarstvu županije zaposleno je oko 14.000 radnika, od toga najviše u prerađivačkoj industriji i uslugama.

Raspoloživi podaci za 2016.godinu ukazuju da je u Republici Hrvatskoj prijavljeno ukupno 16.235 ozljeda na radu, od čega se njih 13.281 dogodilo na mjestima rada a 2.954 na putu, odnosno prilikom dolaska i odlaska s posla, ili na službenom putu. Prevladavale su lakše ozljede na radu njih 11.216, teških ozljeda prijavljeno je 1.989 te 18 smrtnih. Najveći broj ozljeda na radu dogodio se u tvrtkama koje zapošljavaju više od 500 radnika a zatim u tvrtkama od 50 do 249 zaposlenika. U izvješćima o ozljedama navodi se da svega 2 posto ozlijeđenih nije bilo osposobljeno za rad na siguran način, pa se nameće pitanje da li je obvezno osposobljavanje provedeno na odgovarajući način u svim slučajevima u kojima su registrirane ozljede na radu, odnosno podrobnom pojedinačnom analizom potrebno je utvrditi sve okolnosti tih događaja, kako bi se izvukle pouke i spriječilo ponavljanje. Po godišnjoj stopi ozljeda na radu i nadalje prednjači djelatnost opskrbe vodom i uklanjanja otpadnih voda, zatim, djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi a nakon toga, poslovanje nekretninama i prerađivačka industrija. Na županijskoj razini u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u prošloj godini zabilježeno je ukupno 290 prijavljenih ozljeda na radu, od toga na mjestima rada 235 ozljeda. U ovoj županiji stopa ozljeda na radu na 1.000 radnika u 2016.godini bila je 9,84 što je ispod prosječne stope od 11,27 na razini Hrvatske, ukazao je ravnatelj Begović.

Načela i ciljeve zaštite i sigurnosti na radu potrebno je smatrati temeljnim vrijednostima svake tvrtke koje je potrebno uključiti u svakodnevne aktivnosti i odluke. Budući da područje zaštite na radu izravno utječe na gospodarski, socijalni i društveni razvoj otvoren je prostor konstruktivne suradnje predstavnika sindikata, poslodavaca i županijskih vlasti u okviru rada županijskih Gospodarsko-socijalnih vijeća. Socijalni dijalog i partnerstvo predstavljaju najučinkovitiji način pronalaženja zajedničkih rješenja i oblikovanja prijedloga mjera kojima se otvara perspektiva razvoja, zapošljavanja, boljih uvjeta i zaštite na radu, socijalne sigurnosti te promovira socijalna uključenost, socijalna pravda i solidarnost, suglasni su predstavnici Zavoda i Bjelovarsko-bilogorske županije.

Prilagođavanje rada sposobnostima, vještinama i zdravstvenom stanju pojedinaca, kao i prihvaćanje drugih vidova raznolikosti među radnicima, poput spola, dobi, invalidnosti i slično, trebaju biti dinamičan i neprekidan proces, utemeljen na procjeni rizika, te primjenjiv na cijeli radni vijek. Potrebno je uložiti dodatne napore i mjere kojima će se osigurati zaštita posebnim kategorijama zaposlenih kao što su žene, mladi, stariji radnici, osobe s invaliditetom i smanjenom radnom sposobnošću, kako bi se očuvala njihova radna sposobnost, otklonio njihov prerani odlazak s tržišta rada i socijalna isključenost.

Primjer zaštitne radionice Suvenir Arbor Vitae d.o.o. u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji jedan je od načina radne reintegracije i zapošljavanja osoba s invaliditetom koji je potrebno podržati ovdje kao i u drugim sredinama, kazao je ravnatelj Begović.

Socijalni dijalog i partnerstvo na području zaštite na radu od mikro do nacionalne razine može doprinijeti stalnom poboljšanju i unapređivanju mjera i aktivnosti kojima se smanjuju nesreće i ozljede na radu, izostanci s rada zbog bolesti povezanih s radom te pozitivno utječe na očuvanje radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka.

Posebno je značajna aktivnost županijskih socijalnih partnera u promicanju i najširoj provedbi prve Nacionalne kampanje u Republici Hrvatskoj „STOP ozljedama na radu“. Angažiranim sudjelovanjem svih ključnih dionika od mikro do makro razine, moguće je ostvariti poboljšanje organizacije rada i unaprijediti radne uvjete kako bi se postiglo smanjenje broja ozljeda na radu, i na takav način ostvarilo povećanje produktivnosti i konkurentnosti, smanjilo troškove i gubitke poslovnih subjekata, te očuvalo zdravstveni i mirovinski sustav, naglasio je ravnatelj Begović.

Istovremeno angažiranjem u europskoj kampanji „Zdrava mjesta rada za sve uzraste“ putem informiranja i prijenosa dobre prakse u našim radnim sredinama moguće je ostvariti dugoročne pozitivne učinke na očuvanju radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka. Uz dosljednu provedbu mjera iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH za razdoblje od 2011. do 2020. godine, Nacionalnog programa “Živjeti zdravo“, te specifičnih akcija Zavoda za unapređivanje zaštite na radu „Uradi sam, ali sigurno !“, “Zaštiti se znanjem !“ i niza drugih preventivnih aktivnosti moguće je ostvariti sinergijski učinak na smanjivanju ozljeda i raznih bolesti te posljedica nesreća kako na mjestima rada tako i izvan radnih sredina, istaknuto je tijekom razgovora predstavnika Zavoda i Županije.

Posebnost Bjelovarsko-bilogorske županije su međunarodne poljoprivredne sajamske priredbe, proljetni i jesenski međunarodni sajmovi, koje uz druge specijalizirane sajamske priredbe na sajamskom prostoru u Gudovcu organizira tvrtka Bjelovarski sajam d.o.o. Navedeni skupovi s velikim brojem posjetitelja prilika su i za promociju kampanja i pratećih sadržaja iz područja zaštite na radu, pa su predloženi daljnji zajednički razgovori oko moguće realizacije i sudjelovanja Zavoda na ovoj značajnoj manifestaciji.

Kako su u porastu mišićno-koštana oboljenja a bolna stanja kralježnice zdravstveni su problem sve većeg broja radnika od administrativnih do proizvodnih i uslužnih, vrlo je važno razvijati svjesnost i znanje radnika o pravilnom izvođenju kretnji i pravilnom kretanju primjenom odgovarajućih vježbi i postupaka u radno i slobodno vrijeme, jer to donosi dobrobit za zdravlje i radnu sposobnost, povećava zadovoljstvo zaposlenika te smanjuje učestalost i trajanje bolovanja. Zavod za unapređivanje zaštite na radu prepoznao je problem, podržao primjere dobre prakse, ističući pozitivne učinke koje je moguće ostvariti suradnjom poslodavaca i stručnjaka zaštite na radu sa stručnjacima kineziologije. Zaključeno je da i na ovom području socijalni partneri angažiranim djelovanjem u županijskom Gospodarsko-socijalnom vijeću i Povjerenstvu GSV-a za unapređivanje zaštite na radu Bjelovarsko-bilogorske, kao i ostalih županija mogu pružiti snažan poticaj poslodavcima i radnicima u planiranju i provedbi niza korisnih preventivnih mjera, a Zavod za unapređivanje zaštite na radu svima će pružiti podršku u provedbi različitih aktivnosti kojima se doprinosi pozitivnim učincima.