Godišnji odmor u okolnostima prekida rada zbog proglašene epidemije

Poslodavac je dužan voditi evidenciju stvarnog radnog vremena radnika, a među kojima i obvezne podatke o vremenu nenazočnosti na radu zbog korištenja godišnjeg odmora ili prekida rada.

Sukladno članku 95. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22) radnik ima pravo na naknadu plaće za razdoblja u kojima radnik ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Uzimajući u obzir posebne okolnosti, odnosno odluku ministra zdravstva o proglašenju epidemije COVID-19 sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (Narodne novine, br. 79/07, 113/08, 43/09, 130/17), te odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske kojom se u određenim djelatnostima obustavlja rad, a u svrhu sprečavanja širenja epidemije, mišljenja smo da je zbog neizvjesnosti trajanja prekida rada poslodavac mogao donijeti ili izmijeniti odluku o korištenju godišnjeg odmora te uputiti radnike na korištenje godišnjeg odmora poštujući pritom odredbe Zakona o radu. Skrećemo pažnju, da poslodavac mora radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju i razdoblju njegova korištenja.

Međutim, ukoliko poslodavac radnike nije uputio na korištenje godišnjeg odmora dužan im je sate nenazočnosti na radnom mjestu evidentirati i platiti kao naknadu plaće za vrijeme prekida rada te bi retroaktivno upisivanje tih sati u evidenciju radnog vremena kao sate godišnjeg odmora bilo suprotno Zakonu o radu i Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Narodne novine, broj 73/17).