Šumarstvo kao visokorizična djelatnost, teški uvjeti rada, organizacija rada na privremenim radilištima, mjere prevencije, osposobljavanje za rad na siguran način, suradnja radnika i ovlaštenika poslodavca i niz drugih pitanja vezanih za siguran rad bile su teme razgovora Vitomira Begovića, ravnatelja Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i njegovih suradnika Elvire Deriš i Antonija Jaića, viših stručnih savjetnika s Draženom Kovačićem, rukovoditeljem proizvodnje, Borisom Kolombom, stručnim suradnikom za zaštitu na radu i Damirom Trnskim, taksatorom iz Uprave šuma Podružnice Delnice te Dragom Klarićem, rukovoditeljem Službe za zaštitu na radu i Zdenkom Tomašićem, stručnim suradnikom za osposobljavanje u Direkciji Hrvatskih šuma d.o.o. u Zagrebu.
Hrvatske šume d.o.o. su trgovačko društvo s Direkcijom, 16 uprava šuma – podružnica i 169 šumarija. Društvo zapošljava oko 8.000 radnika na neodređeno vrijeme. HŠ d.o.o. gospodare šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu, čija ukupna površina iznosi 2.024.461 ha. Od toga je šumom obraslo 1.769.008 ha, a ostalo su neobrasla i neplodna zemljišta. Najveći udjel u šumama ima bukva 38 posto, hrast lužnjak 14 posto, jela 9 posto, te hrast kitnjak i grab 8 posto. Uz gospodarsku funkciju od izuzetne ju važnosti i općekorisne funkcije šuma kao dio ekosustava.
Na Primorsko-goransku županiju od ukupno 16.235 ozljeda na radu u 2016. godini odnosi se njih 1.495, od čega je na mjestima rada prijavljeno 1.280 ozljeda, a 215 prilikom dolaska na posao ili odlaska s posla odnosno na putu. Na nacionalnoj razini u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva prijavljeno je 667 ozljeda, a stopa ozljeda na radu na 1.000 radnika u toj djelatnosti bila je 13,33 dok je stopa na razini Hrvatske iznosila 11,27, a u Primorsko-goranskoj županiji za sve djelatnosti 13,81 istaknuli su predstavnici Zavoda.
Šumska radilišta predstavljaju velike površine koje za radnika ne predstavljaju usko određeno radno mjesto, već od njega zahtijevaju stalno kretanje tijekom radnog vremena. Gustoća oborenih stabala, grmlja i ostale vegetacije, nagib i stjenovitost terena otežavaju, a često i onemogućavaju normalno kretanje te rad radnika i strojeva. Prilikom izvođenja poslova sječe, izrade i izvlačenja drvnih sortimenata koriste se opasna sredstva rada, što uvjetuje dosljednu primjenu određenih propisanih pravila zaštite na radu kako bi se otklonilo ozljeđivanje radnika na radu. Broj ozljeda na poslovima sječe i izrade drvnih sortimenata vrlo je velik, a uzroci su u radnom okolišu, ali vrlo često i u postupcima samih radnika koji preskaču pojedine tehnološke operacije i izbjegavaju koristiti osobnu zaštitnu opremu, odnosno rade protivno pravilima zaštite na radu, istaknuli su predstavnici Hrvatskih šuma.
Svrha zaštite na radu u Hrvatskim šumama je zaštita života i zdravlja radnika, a ostvaruje se primjenom osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu. Osnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima mora udovoljiti sredstvo rada kada je u upotrebi, a posebna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve koje moraju ispunjavati radnici pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada, obvezu i način korištenja osobnih zaštitnih sredstava i zaštitnih naprava, postupke pri uporabi opasnih radnih tvari, obvezu postavljanja znakova upozorenja od opasnosti i štetnosti, način na koji se moraju izvoditi određeni poslovi ili radni postupci, a posebno trajanje rada, jednoličnog rada, rada po učinku i postupak s unesrećenim ili oboljelim radnikom do upućivanja na liječenje u nadležnu zdravstvenu ustanovu. Provedbom pravila zaštite na radu postižu se sigurni uvjeti rada i otklanjaju ili smanjuju na najmanju moguću mjeru rizici od nastanka nezgoda na radu, istaknuo je Drago Klarić, voditelj Službe zaštite na radu u Hrvatske šume d.o.o. Služba je trenutno ustrojena u okviru Sektora Proizvodnje, ali imajući u vidu broj zaposlenih, rad na cijelom području Hrvatske, različite radne zadatke kao i prisutne rizike na radu, logično se nameće zaključak da bi u organizacijskom dijelu ova služba trebala biti samostalna i neposredno u subordinaciji s Upravom društva, složili su se nazočni sudionici sastanka.
Rad u šumarstvu se obavlja uz nepovoljne položaje tijela što može uzrokovati zdravstvena oštećenja i bolesti povezane s radom. Naime, radnici u šumarstvu pri obavljanju poslova sječe, izrade i izvlačenja drvnih sortimenata najčešće rade u pognutom položaju, klečeći ili čučeći. Pognuti je položaj najnepovoljniji jer jako opterećuje slabinski dio kralježnice pa su vrlo važne mjere prevencije.
Kada nije moguće pravilima zaštite na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost i zdravlje radnika, radnicima je osigurana odgovarajuća zaštitna oprema, koju trebaju koristiti na ispravan način pri obavljanju poslova.
Odgovorni ovlaštenici poslodavca nadziru primjenu osobne zaštitne opreme i u slučaju nekorištenja ili neispravnog korištenja osobne zaštitne opreme dužni su privremeno udaljiti s rada svakog radnika koji na takav način dovodi u opasnost vlastiti život i zdravlje ili ugrožava druge radnike.
Posljednjih godina u Hrvatskim šumama, a isto tako i u Upravi šuma Podružnici Delnice učinjeni su značajni koraci i uloženi pojačani napori u preventivu radi povećanja sigurnosti na radu, pa se broj nezgoda na radu i ozljeda pri radu značajno smanjio i to za dva do tri puta. Dnevno je 4.000-5.000 radnika na terenu, lokacije i mjesta na kojima se obavljaju radovi su različiti kao i uvjeti rada što u svakom trenutku od svakog pojedinca zahtjeva visoku razinu osposobljenosti, pažnje i odgovornosti.
Poslovi se obavljaju u visokorizičnim uvjetima te svako neznanje, propust, neprimjenjivanje sigurnog načina rada često izazivaju ozljeđivanje radnika. Sredstva rada koja se koriste u šumarstvu, kao što su motorna lančana pila, šumski zglobni traktor, sjekire i drugo, su sredstva rada koja u trenu mogu uzrokovati ozljeđivanje radnika i pri najmanjoj nepažnji. Zato je nužno da radnici sa sredstvima rada uvijek rukuju s oprezom i dužnom pažnjom, odnosno na način na koji su osposobljavani te u skladu s propisima i pravilima zaštite na radu.
U našem društvu sustav osposobljavanja radnika za rad na siguran način kvalitetno je uspostavljen kao i redoviti unutarnji nadzor. Odgovarajućim propisima potrebno je regulirati u području zaštite na radu obveze privatnih poslodavaca u šumarstvu kao i obveze Agencija za privremeno zapošljavanje, posebno je to značajno kod osposobljavanje radnika za rad na siguran način. U svakodnevnom radu susrećemo se s neujednačenim postupanjem područnih službi HZZO vezano za priznavanje ozljeda na radu i utvrđivanje profesionalnih bolesti, a isto tako i prilikom tumačenja pojedinih odredbi propisa od strane inspekcije zaštite na radu. Očekujemo bolju suradnju obiteljskih liječnika i specijalista medicine rada koji trebaju dolaziti na mjesta rada kao i na sjednice Odbora zaštite na radu bez obveze dodatnog plaćanja od strane poslodavca, jer se isto treba pokrivati iz uplaćenih sredstava doprinosa za zaštitu zdravlja na radu, upozorili su Drago Klarić i Zdenko Tomašić, iz Direkcije Hrvatskih šuma d.o.o.
Uvodno je ravnatelj Begović istaknuo da je zdravo radno okruženje preduvjet društvenog, mentalnog i fizičkog zdravlja, a zdrav radni čovjek preduvjet je učinkovitosti i produktivnosti u radu. Zavod za unapređivanje zaštite na radu kao središnja javna ustanova nadležna za ovo područje između ostalog informiranjem, edukacijom i savjetovanjem, promiče očuvanje radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka, a preventivnim mjerama potiče sve dionike na sprječavanje rizika koji mogu uzrokovati ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u vezi s radom.
U današnje vrijeme izloženost ergonomskim faktorima rizika predstavlja jedan od glavnih problema u pogledu sigurnosti i zdravlja na radnim mjestima u EU. Mišićno-koštani poremećaji jedna su od najozbiljnijih i najrasprostranjenijih bolesti povezanih s radom koja dovodi do opterećenja velikim troškovima za pojedince, poduzeća i društvo u cjelini. Navedeno uzrokuje gotovo 60 posto spriječenosti za rad, bolovanja i slučajeve trajne nesposobnosti za rad u okviru EU. Ergonomski rizici su po svojoj prirodi kompleksni i višedimenzionalni. Na radnom mjestu mogu izravno uzrokovati ili pogoršati već postojeće lože zdravstveno stanje radnika. Različiti poslovi uključuju različite oblike izloženosti i postoje velike razlike s obzorom na dob, način života i spol, pa je potrebno u obzir uzeti sve parametre radi primjene prevencije. Razumijevanjem i opredjeljenjem poslodavaca za prevenciju, suradnjom stručnjaka zaštite na radu i stručnjaka kineziologije moguće je poticati zaposlene na praktičnu primjenu vježbi i svakodnevne tjelesne aktivnosti s ciljem unapređenja zdravlja i smanjenja rizika obolijevanja od koronarnih srčanih bolesti, mišićno-koštanih tegoba, bolesti povezanih s kralježnicom, dijabetesa, moždanog udara, hipertenzije, rada dojke i debelog crijeva, depresije i drugih bolesti.
Uz rizike na mjestima rada, neočišćen zrak i okoliš, ne smiju se zanemariti i rizici povezani s načinom života poput nezdrave prehrane, fizičke neaktivnosti, pušenja i štetne uporabe alkohola, što doprinosi velikom problemu kroničnih bolesti diljem Europe. Navedeno predstavlja izravnu prijetnju zdravlju radnika i ima učinak na produktivnost radnika i poduzeća te gospodarstvo, te na održivost djelotvornih, pristupačnih i stabilnih zdravstvenih sustava.
U uvjetima rastuće potražnje za radnicima, otvorenog Europskog tržišta rada i sve većeg nedostatka radne snage, između ostalog je nužno ulagati u odgovarajuće uvjete rada i primjenjivati dobru zaštitu na radu.
Demografske promjene i starenje radne snage ključni su izazovi kako za EU tako posebno za Hrvatsku. Uz različit skup mjera koje je potrebno poduzeti na ovom području, zasigurno da je to potrebno uključiti i mjere u području sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu, kako bi se povećalo sudjelovanje starijih ljudi u aktivnoj radnoj snazi.
Tijekom posljednjih 25 godina Europska unija je predvodnik u postavljanju visokih standarda zaštite radnika od rizika na radnim mjestima te promiče visoku razinu zaštite u zemljama članicama kao i u trećim zemljama. Ulaganje u zaštitu na radu ima pozitivan učinak na gospodarstvo i druga područja. Ono doprinosi nacionalnoj konkurentnosti, poslovnoj produktivnosti i boljim rezultatima. Različite studije dokazuju da poslodavci ostvaruju dvostruki povrat svakog eura uloženog u zaštitu i sigurnije uvjete rada.
Obveze u području zaštite na radu propisane su zakonom i podzakonskim aktima, i one ne smiju biti samo na papiru, već je potrebna njihova odgovorna i cjelovita provedba od svih poslodavaca i na svim mjestima rada u skladu s najvažnijim dokumentom, procjenom rizika. U tom kontekstu je krajem 2015. godine Europski parlament skrenuo pozornost Europske komisije na važnost provedbe, poštovanja i izvršenja zakonodavstva u području sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu, kao i na niz povećanih ili novih rizika.
Poznato je da u ovom području EU postavlja minimalne zahtjeve, a države članice mogu učiniti i više kako bi primijenile detaljnije odredbe u svoje nacionalne propise kojima će dodatno zaštititi radnike. Povećanje razine zaštite na radu ne mora značiti i povećanje administrativnog opterećenja poduzeća.
Nizom aktivnosti Zavod pomaže poslodavcima, radnicima i drugim dionicima u lakšoj i učinkovitoj organizaciji i provedbi mjera zaštite na radu, kao i prijenosu najbolje prakse o preventivnim mjerama. Posebno je to važno kod mikro, malih i srednjih poduzeća budući da ona za razliku od velikih tvrtki imaju ograničene financijske, tehničke i ljudske resurse, a potrebna je i veća osviještenost i stručnost o značaju i koristima primjerene zaštite na radu, zaključio je ravnatelj Begović.
Kako Hrvatske šume d.o.o. zapošljavaju dio radnika putem Agencija za privremeno zapošljavanje, o problematici i obvezama osposobljavanja radnika za rad na siguran način, Zavod će uskoro u suradnji s HUP-om i Koordinacijom za agencijski rad i posredovanje pri zapošljavanju, organizirati radni sastanak na kojem će se ukazati na određene uočene pojave i potrebu osiguranja primjene propisanih mjera zaštite na radu u odnosu na agencijske radnike.
Predložen je i zajednički radni sastanak s Upravom Hrvatske šume d.o.o. kako bi se cjelovito razmotrila organizacija i provedba mjera zaštite na radu u ovoj velikoj tvrtki, a obići će se i šumsko radilište radi uvida i upoznavanja s načinom praktičnog osposobljavanja radnika za rad na siguran način.