Kineziologijom rada očuvati zdravlje i radnu sposobnost radnika

Ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu Vitomir Begović sa suradnicima susreo se s dr. sc. Josipom Nakić, višom asistenticom i znanstvenom suradnicom s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, koja se bavi kineziologijom rada, a tema razgovora bila je kako osvješćivanjem i edukacijom zaposlenika što su pravilni pokreti i kako ih izvoditi pridonijeti očuvanju zdravlja i radne sposobnosti radnika te smanjiti izdatke zbog posljedica koje uzrokuju zdravstvene probleme zbog bolnih stanja kralježnice.

Segment ljudskog zdravlja koji primarno ovisi o kretanju možemo podijeliti na dva dijela: srčano-žilnog sustava i zdravlje sustava za kretanje, tj. kostiju, zglobova, mišića, tetiva, ligamenata itd. Kvalitetnim navikama kretanja, tj. navikama pravilnog držanja tijela za vrijeme rada uvelike možemo spriječiti nastanak i progresiju ozljeda, osobito mehaničkih križobolja. Upravo iz tih razloga primarni način prevencije ozljeda je primjena ispravnih načina držanja tijela prilikom obavljanja svakodnevnih poslova, kako profesionalnih tako i onih u slobodno vrijeme, istaknula je dr. sc. Nakić.

Zaštita na radu je aktivnost koja omogućava normalni tijek poslovnih procesa, a na takav način izravno utječe na bolje poslovne rezultate. Zato su život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti radnika vrednote od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj. Ulaganje u dobre radne uvjete ne smije se doživljavati kao prisila zakonodavca i trošak, već kao kvalitetna investicija koja se vraća pozitivnim učincima kroz veće zadovoljstvo poslom, veću produktivnost, smanjenje izostanaka s rada te izdataka za zdravstvenu skrb. U zemljama EU uvedene su sheme kojima se tvrtke i organizacije financijski nagrađuje zbog promicanja i primjene visokih standarda zaštite na radu, a to obuhvaća niže premije osiguranja, porezne olakšice, državne subvencije i potpore. Rezultati su smanjenje broja nezgoda i smanjenje troškova, istaknuo je ravnatelj Begović.

Predstavnici Zavoda ukazali su da su mišićno-koštane bolesti jedan od glavnih uzročnika djelomične ili trajne nesposobnosti za rad pa je nužno povećati aktivnosti na prevenciji, ranom otkrivanju, odgovarajućem liječenju te pravodobnoj rehabilitaciji. Cilj mora biti očuvanje radne sposobnosti tih radnika. Navedeni zdravstveni problemi najučestaliji su uzrok izostanaka s radnih mjesta i bolovanja s udjelom od 23 posto. Mišićno-koštani poremećaji uzrokovani su radom i poslovima koji su preteški za tijelo. Vezuju se uz poslove koji podrazumijevaju rad u nepromijenjenim ili ukočenim položajima tijela, uz kontinuirano ponavljanje pokreta, silu usmjerenu na dijelove tijela kao što su zglobovi i ruke, a istovremeno tempo rada radniku ne omogućuje dovoljno kontrole ili operativne slobode oporavka između pokreta.

Uzrok bolova u leđima kod fizičkih radnika, ali i uredskih su mehanička oštećenja leđa zbog nepravilnog načina rukovanja teretima. Bolovi u leđima nisu na popisu profesionalnih bolesti jer se ti bolovi mogu izbjeći ako radnik radi na pravilan način sa stajališta držanja tijela. Potreban je osmišljen i sustavan pristup rada na prevenciji kako bi se isključila potreba za operacije kralježnice, rehabilitaciju u toplicama, terapije, značajne troškove bolničkog liječenja, a sve zbog mehaničkih oštećenja kralježnice koja su nastupila uslijed nepravilne mehanike kretanja i rada, naglasila je dr. sc. Nakić.

Primarni je cilj osvijestiti sve ključne dionike o ovom važnom pitanju te educirati zaposlenike o pravilnom kretanju na mjestu rada, ali i u svakodnevnom životu, pokazujući im koliko mogu učiniti za očuvanje svoga zdravlja preventivnim pokretima koje izvode u dnevnom radu i životu, istaknuto je tijekom sastanka.

Dr. sc. Nakić ističe važnost ovakvog projekta i prevencije jer u pravilu reagiramo odlaskom k liječniku tek kada nastane bol. Prevencija bolnih stanja kralježnice, objašnjava, znači da se najprije mora otkloniti uzrok nastanka boli, a u 99,9 posto situacija uzrok je nepravilno kretanje. Kada se otkloni uzrok, tvrdi, otklonjena je i vjerojatnost nastanka problema bolnih leđa. Na Kineziološkom fakultetu se, objašnjava, bave fitnesom, kondicijskom pripremom, kineziterapijom, metodikom tjelesne i zdravstvene kulture, raznim sportovima itd.

Navedeni pristup potpuno je novi smjer i zove se kineziologija rada. To je, ističe, novi pogled na ljudsko kretanje i rad, a dr. sc. Nakić se nada kako će jednog dana rezultirati i novim usmjerenjem u području kineziologije. Predstavnici Zavoda suglasili su se da i ovo područje treba uključiti u određene podzakonske akte vezane uz prevenciju i osposobljavanje za rad na siguran način.

Zavod za unapređivanje zaštite putem inicijative, suradnje i pružanja pomoći svim zainteresiranim dionicima sustava zaštite na radu djeluje na unapređivanju kulture prevencije rizika, poticanju stvaranja boljih radnih uvjeta, smanjenju broja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, a time i na povećanju konkurentnosti, što može pridonijeti gospodarskom rastu i razvoju.

Prevencija je osnova zaštite na radu jer se njenom primjenom sprječava ili smanjuje rizik na radu, a time i ozljede, profesionalne bolesti i druge bolesti u vezi s radom pa je zakonskim odredbama utvrđena obveza poslodavca za poduzimanje navedenih mjera. Koncept cjeloživotnog učenja treba primijeniti u radnim sredinama i šire, što uključuje i stjecanje potrebnih stručnih znanja, vještina i kompetencija, kao i stalno stručno osposobljavanje za rad na siguran način. Provedba osposobljavanja za rad na siguran način ne smije biti općenita i formalna, već mora osigurati kvalitetnu i učinkovitu edukaciju primjerenu poslovima koje radnik u stvarnosti obavlja.

Ravnatelj Begović i dr. sc. Nakić iskazali su interes te dogovorili daljnju zajedničku suradnju u okviru realizacije pojedinih projekata i programa Zavoda, te izrazili očekivanje da će ove i slične aktivnosti prevencije potaknuti sve tvrtke i ustanove na provedbu praktičnih mjera u njihovoj radnoj sredini s ciljem očuvanja radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka, što će omogućiti i kvalitetan život ljudima u trećoj životnoj dobi.