Središnje teme razgovora Vitomira Begovića, ravnatelja Zavoda za unapređivanje zaštite na radu s Marinom Rukavinom, pomoćnicom ravnatelja za sestrinstvo, Sanjom Ljubičić, glavnom sestrom za kvalitetu, Sanjom Jakopčić Car, pročelnicom Službe za pravne poslove, Brankicom Grgurić, sindikalnom povjerenicom i Nikolom Panićem, voditeljem Odsjeka zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša bile su organizacija i provedba mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja u zagrebačkoj Kliničkoj bolnici „Sveti Duh“, te ostvarivanje Nacionalnog programa zaštite zdravlja i sigurnosti na radu osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zaštite za razdoblje 2015.-2020.
U razgovoru su sudjelovale Ankica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara, Nataša Matejaš Brlić, pravnica Hrvatskog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara te Neven Obradović, viši stručni savjetnik i Antonio Jaić, stručni savjetnik u Zavodu za unapređivanje zaštite na radu.
Sudionici sastanak podsjetili su da je svrha Nacionalnog programa zaštite zdravlja i sigurnosti na radu osoba zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zaštite za razdoblje 2015.-2020., očuvanje i unapređenje zdravlja te sprječavanje i smanjenje nezgoda i ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom te gospodarskih gubitaka. Najznačajniji ciljevi navedenog programa na nacionalnoj i razini mjesta rada je provoditi specifičnu zdravstvenu zaštitu od strane službi medicine rada, osigurati potrebna sredstva, zaštitnu opremu i sredstva za rad na siguran način, edukacijom i osposobljavanjem obuhvatiti sve dionike od zaposlenih do Uprave, identificirati opasnosti, štetnosti i napore na mjestima rada kao i mjere prevencije i drugo.
Prema pokazateljima o stopi ozljeda na radu na 1.000 radnika za 2015. g., djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi zauzima visoko drugo mjesto sa 17,54 dok je prosječna stopa na nacionalnoj razini 12,07.
Predstavnici Kliničke bolnice „Sveti Duh“, koja zapošljava nešto više od 1400 zdravstvenih djelatnika i drugih zaposlenika, informirali su o uvjetima rada, brojnim rizicima, radnom opterećenju osoblja, organizaciji rada, limitiranim sredstvima, određivanju normativa, optimizaciji poslovnih procesa i broja osoblja, sredstvima rada i osobnoj zaštitnoj opremi te drugim pitanjima koja se odnose na problematiku provedbe preventivnih aktivnosti i provedbu mjere zdravstvene zaštite zaposlenih. Pored poduzetnih mjera na poboljšanju uvjeta rada kao što su nabavka određenih pomagala za rad i provedba sistematskih pregleda zaposlenih, u narednom razdoblju ukazuje se potrebnim nastaviti planiranje i provođenje niza daljnjih aktivnosti kao i inicirati određena normativna rješenja. Posebno je ukazano na problem ubodnih incidenta i primjenu mjera specifične zdravstvene zaštite za zaposlene u zdravstvu. Za prevenciju zdravlja i očuvanje radne sposobnosti važna je organizacija i raspored rada, a sigurno radno okruženje i kvalitetna osobna zaštitna sredstva djelatnika u zdravstvu pretpostavka su pružanja kvalitetne usluge pacijentima, istaknuto je tijekom razgovora.
Ankica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara ukazala je na potrebu utvrđivanja kvalitetne procjene rizika u svakoj zdravstvenoj ustanovi, na nužnost uvažavanja činjenice da zdravstveni djelatnici ne podižu teret, ali podižu pacijente što utječe na njihove uvjete rada i zdravlje kao i da mjere zaštite na radu u ovoj djelatnosti nisu samo usmjerene na zaštitu zaposlenih već i korisnika usluga, odnosno pacijenata.
Pored zakonskih i podzakonskih propisa te internih akata, poslodavci i zaposleni moraju se pridržavati mjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, te preventivnim aktivnostima raditi na njihovom unapređenju. Zato se zalažemo za promoviranje kulture zaštite, odnosno razvoj i unapređivanje sigurnosne kulture i radnog ambijenta u kojem će zaštita na radu biti svakodnevni prioritet, naglasio je ravnatelj Begović. To je važno iz razloga što poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu pozitivno utječe na motivaciju zaposlenih, učinkovitost u radu, te ekonomski i socijalni razvoj društva.
Procjena rizika je najvažniji dokument kod svakog poslodavca u čijom izradi mora obvezno sudjelovati i svaki zaposlenik, a procjena se mora zasnivati na relevantnim i provjerenim pokazateljima, a slijedom toga i primjerenim mjerama za otklanjanje ili smanjenje na najmanju moguću mjeru prisutnih rizika uz korištenje odgovarajućih kvalitetnih osobnih zaštitnih sredstava kako bi se osigurali sigurni i zdravi radni uvjeti na svakom mjestu rada, rečeno je na sastanku.
Osposobljavanje i cjeloživotno učenje u struci, ali i zaštiti na radu mora biti neizostavni dio poslovnih aktivnosti i u te oblike izvođenja potrebno je, umjesto uobičajenih, uvoditi inovativne metode, neposredno i putem informacijske infrastrukture. Jedna od važnih aktivnosti svakog rukovoditelja je održavati sigurnosne sastanke zaposlenika, koji trebaju biti sadržajni, poučni, kreativni i zabavni kako bi bili zanimljivi i interaktivni. Jedan od učinkovitih načina procjene i poboljšanja sigurnosti u radnim sredinama su redovite simulacije i vježbe koje omogućavaju suočavanje s mogućim stvarnim situacijama kao i pravodobno učenje, ali i poduzimanje korektivnih mjera u planiranju i provedbi sigurnosne politike.
Kvalitetna suradnja poslodavaca i zaposlenika, odnosno njihovih predstavnika, te učinkovit rad Odbora za zaštitu na radu u značajnoj mjeri mogu doprinositi podizanju svijesti o značaju prevencije potencijalnih rizika na radu, boljem informiranju, edukaciji i motivaciji zaposlenih, smanjivanju izostanaka s rada zbog ozljeda i bolovanja te odlazaka u prijevremene i invalidske mirovine. Predstavnici Zavoda preporučili su da poslodavac imenuje svoje ovlaštenike za zaštitu na radu, a radnici da iskoriste mogućnost, ali i potrebu izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu u okviru organizacijskih cjelina kako bi se u što većoj mjeri neposredno mogli ostvariti zajednički interesi socijalnih partnera.
Zahtjevi posla svakim danom se povećavaju, a s njima se pojavljuju i novi rizici pa je zakonodavac propisao i nove obveze poslodavaca kad je u pitanju prevencija stresa na radu ili u vezi s radom. Stres se pojavljuje kada zahtjevi posla nadilaze radnikovu sposobnost da se nosi s njima. Ako to traje duže vrijeme mogu se razviti ozbiljni mentalni i fizički zdravstveni problemi. Značajnu ulogu među čimbenicima koji pridonose mentalnom zdravlju radnika ima i okruženje na mjestima rada. U dobrom psihosocijalnom okruženju rad može biti vrlo koristan za mentalno zdravlje radnika, pružajući mu oslonac u životu i dajući im snažniji osjećaj socijalne uključenosti, identiteta i statusa, priliku za razvoj te povećavajući povjerenje. Nasuprot tome, loše psihosocijalno okruženje može imati značajne negativne učinke na zdravlje radnika, njegovu radnu koncentraciju, radni učinak, učestale greške u radu, probleme u obitelji, ovisnost, lože fizičko zdravlje, posebice kardiovaskularne bolesti i mišićno -koštane probleme. Zato je važno u okviru svake radne sredine uspostaviti dobru organizaciju rada, planiranje i rukovođenje, smanjiti rad pod pritiskom, te utvrditi rizike stresa i mjere učinkovitog upravljanja stvarajući uvjete za zdravo i sigurno radno okruženje, istaknuli su predstavnici Zavoda.
Potrebno je sve ključne čimbenike i najširu javnost osvješćivati da ulaganje u zaštitu na radu nije trošak, već dugoročno isplativa investicija. Pozitivni primjeri poslodavaca koji su svjesni važnosti ovog područja primijenili višu razinu mjera zaštite na radu od minimalno propisanih dokazuju osviještenost i društvenu odgovornost. Ukoliko sigurnost i zdravlje na radu nisu u odgovarajućem fokusu tada predstavljaju dodatni trošak, a u takvoj situaciji gubitnici su brojni. Od boljih politika u zaštiti na radu i praksi svi mogu imati koristi. Praćenjem troškova vezanih uz izostanke s rada zbog bolovanja, ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u vezi s radom poslodavci mogu ostvariti uvid u ekonomski interes za ulaganja u sprječavanje takvih događaja. Oni poslovni subjekti koji primjenjuju više standarde zaštite na radu uspješniji su i održiviji. Prema podacima Europske agencije za zaštitu na radu procjenjuje se da na svaki euro uložen u zaštitu na radu dolazi povrat od 2,2 eura, te da je odnos troškova i koristi pri poboljšanju zaštite na radu pozitivan. Dodatni poticaji kojima se poslodavci stimuliraju za primjenu više razine mjera kojima se doprinosi sigurnim i zdravim radnim uvjetima, odnosno smanjenju rizika, bolovanja i ozljeda na radu mogu također imati pozitivne učinke.
Prva u proteklih 26 godina na ovom području Nacionalna kampanja „STOP ozljedama na radu“ 2016.-2018. koju je pokrenuo Zavod za unapređivanje zaštite na radu usmjerena je na osiguranje sigurnih i humanih uvjeta rada, smanjivanje ozljeda na radu, izostanaka s rada i bolovanja, povećanje produktivnosti i konkurentnosti, uspješnijim poslovnim rezultatima u svakoj radnoj sredini te gospodarskom rastu. Zbog očekivanih pozitivnih učinaka očekuje se aktivno sudjelovanje u ovoj kampanji predstavnika poslodavaca, zaposlenika, sindikata, stručnjaka zaštite na radu, specijalista medicine rada i sporta te drugih dionika.
Budući da se prilikom dolaska i odlaska s posla, odnosno na putu dogodi oko 17 posto od ukupnog broja ozljeda na radu u Hrvatskoj, Zavod je predložio drugim nadležnim čimbenicima provedbu dodatnih aktivnosti na poticanju prometne kulture, tehničke ispravnosti vozila u prometu, uređenju biciklističkih staza, održavanju prometnica i kolnika u zimskom razdoblju i dr., kako bi se i u tom dijelu primijenile mjere prevencije s ciljem ukupnog smanjenja broja ozljeda na radu i gubitaka zbog izostanaka s rada.
Potreba očuvanja radne sposobnosti radnika od početka do završetka radnog vijeka postaje dominantna gospodarska i socijalna tema u današnjim uvjetima. Radnici starije životne dobi u Hrvatskoj i EU čine sve veći dio radne snage. Budući da je radni vijek sve dulji, učinkovito upravljanje zaštitom na radu postalo je prioritet u ciljevima nacionalnih i europskih politika, rekao je ravnatelj Begović. Mnoge se kvalitete, kao što su mudrost, strateško razmišljanje, holističko shvaćanje i sposobnost promišljanja povećavaju ili prvi put pojavljuju s porastom životne dobi, kao i radno iskustvo i stručna znanja. Ali istovremeno se određene funkcionalne sposobnosti, većinom tjelesne ili osjetilne, smanjuju kao posljedica procesa starenja. Zato je nužno pri procjeni rizika uzeti u obzir moguće promjene u funkcionalnim sposobnostima, radne zahtjeve u odnosu na zdravstveno stanje pojedinca i druge bitne parametre, a rad i radno okruženje potrebno je prilagoditi kako bi se odgovorilo na te promjene. Pored zaštite zdravlja u radnoj sredini isto tako je važna i zaštita zdravlja u životnoj sredini kroz promicanje zdravog načina života i pružanje potpore aktivnostima kojima se sprječava smanjenje tjelesnih i radnih sposobnosti. Odgovarajući dizajn mjesta rada važan je za sve dobne skupine tijekom cijelog radnog vijeka zaposlenih a kampanja EU OSHA „Zdrava mjesta rada za sve uzraste“ 2016.-2017. uz primjenu primjera dobre prakse u našim tvrtkama i ustanovama može omogućiti održiv rad, očuvanje radne sposobnosti i zdravo starenje radnika od početka do završetka zakonom utvrđenog radnog vijeka. U Suradnji s Europskom agencijom za zaštitu na radu Zavod promiče i ovu kampanju koja je za Hrvatsku od izuzetne važnosti zbog starenja stanovništva, demografskih kretanja i stanja na tržištu rada.
Predstavnici Zavoda pozvali su da u obje kampanje „STOP ozljedama na radu“ i „Zdrava mjesta rada za sve uzraste“, uz sve ostale djelatno sudjeluju i svi ključni dionici u djelatnosti zdravstva kako bi ostvarili sinergijski učinak.
Izražavajući obostrani interes dogovoren je nastavak suradnje stručnjaka Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i Kliničke bolnice „Sveti Duh“ kako bi pristupili planiranju konkretnih mjera i aktivnosti s ciljem stvaranja pretpostavki za daljnje poboljšanje i unapređenje zaštite na radu i zaštite zdravlja u ovoj, a zatim u suradnji s predstavnicima sindikata i poslodavcima primjenu tog modela kao primjera dobre prakse i drugim zdravstvenim ustanovama.