Održan prvi znanstveno stručni kongres: „LJEČILIŠNI TURIZAM I PRIRODNI LJEKOVITI ČINITELJI“

Na Rabu je od 31. kolovoza do 2. rujna 2018. g. u organizaciji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko goranske županije kao glavnog organizatora, i suorganizatora: Doma zdravlja PGŽ, Psihijatrijske bolnice Rab, Grada Raba, Općine Lopar, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Turističke zajednice općine Lopar, Turističke zajednice grada Raba, Katedre za javno zdravstvo Fakulteta zdravstvenih studija, Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera i Astronomskog saveza, u kongresnoj dvorani Hotela Padova, održan Prvi znanstvenostručni kongres s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom “Lječilišni turizam i prirodni ljekoviti činitelji”. Odabrane teme bile su: lječilišni turizam, prirodni ljekoviti činitelji, javno zdravstvo, prevencija, psihoterapija, mentalno zdravlje, rehabilitacija, wellness, zdravstveni turizam, medicinski turizam, dentalni turizam, komplementarne metode.

Kongres na Rabu održan je pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović te Ministarstva zdravstva i Ministarstva turizma RH, a njegova je intencija povezivanje metodoloških i stručnih kadrovskih potencijala u primjeni prirodnih ljekovitih činitelja, medicinskih i wellness usluga, s turizmom kao afirmiranom, profitabilnom i održivom gospodarskom granom. To povezivanje uključuje i primjenu znanstvene metodologije u planiranju i realizaciji projekata, jaku nastavnu bazu za sve potencijalne sudionike u ovoj djelatnosti, kao i aktivno sudjelovanje nadležnih državnih institucija.

Lječilišni turizam je podvrsta zdravstvenog turizma koja obuhvaća skup postupaka i metoda primjene prirodnih ljekovitih činitelja, fizikalne i rehabilitacijske, kao i drugih grana medicine, koje se koriste za unapređivanje i očuvanje zdravlja.

Voditelj Službe za zaštitu na radu, ovlaštenja, nadzor i analizu u Zavodu za unapređivanje zaštite na radu Muhidin Omerdić, bio je jedan od predavača, s temom „Zaštita na radu u cilju očuvanja zdravlja i radne sposobnosti radnika u turizmu“. U uvodu je naglasio kako zaštita na radu mora postati dio svake poslovne politike i društveno odgovornog poslovanja pri čemu se posebno treba vrednovati odnos prema zaštiti na radu, zaštiti okoliša, društvenoj zajednici, poslovnim partnerima i zaposlenicima, jer se kod svake turističke sezone povećava i potreba zapošljavanja turističkih i ugostiteljskih radnika.

U RH u 2015. godini, ukupan broj ozljeda na radu bio je 16 013. U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ozlijedila su se 752 radnika, od toga na mjestu rada 620. U postocima 82,44% radnika je ozlijeđeno na mjestu rada, a 17,55% na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto: 330 (43,88%) radnika su muškarci, a 422 (56,11%) su žene. Prema starosti radnika u ovoj djelatnosti na mjestu rada najviše se ozljeđuju radnici starosti između 18 i 30 godina, slijede radnici u dobi između 41 i 50 godina, te radnici u dobi od 31 do 40 godina.

Omerdić je naveo da je o opasnostima, štetnostima i naporima na poslovima u ugostiteljstvu i turizmu Zavod za unapređivanje zaštite na radu izradio Vodič za siguran rad (dostupan na mrežnim stranicama Zavoda za unapređivanje zaštite na radu), te je ukazao da najčešće ozljede na radu i bolesti povezane s radom u turizmu i ugostiteljstvu nastaju zbog: neispravnih električnih i plinskih instalacija/radne opreme, nepravilnog rukovanja radnom opremom, zbog radne opreme bez zaštitnih naprava, dodira s vrućim i hladnim predmetima, nezaštićenih otvora na podu, zbog oštećenog, klizavog ili neravnog poda, nepravilnog transporta i skladištenja robe, nedovoljno osvijetljenih prostora, nepravilnog rukovanja posudama pod tlakom, zbog opasnosti od požara i eksplozija, izloženosti buci i nepovoljnoj mikroklimi, izloženosti kemijskim i biološkim štetnostima te zbog statodinamičkih i psihofizičkih napora.

Zaključio je da je potrebno provesti istraživanje o uzroku ozljeda na radu u turizmu kako bi se pojedine aktivnosti u otklanjanju uzroka putem prevencije poduzele. Provedbom svih propisanih mjera zaštite na radu te sprečavanjem nezgoda i ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom, smanjili bi se gospodarski gubici i drugi troškovi, a očuvalo bi se zdravlje radnika i radna sposobnost.