Zakon o radu određuje u članku 120. da otkaz mora biti u pisanom obliku, da poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz, te da se otkaz mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje. Člankom 122. propisano je kako je radniku koji je tijekom otkaznog roka oslobođen obveze rada, poslodavac dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.
Postupanje poslodavca protivno odredbi članka 120. predstavlja ispunjenje zakonskog opisa najtežeg djela prekršaja iz Zakona o radu u skladu sa člankom 229. stavkom 1. točkom 47. Zakona o radu. Prijavu opisanih povreda Zakona o radu protiv poslodavca možete podnijeti Državnom inspektoratu putem kontakt obrasca kojemu se može pristupiti putem poveznice: https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83.
Nastavno napominjemo kako sukladno odredbi članka 8. Zakona o radu na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u vezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, a koje nije uređeno ovim ili drugim zakonom, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora, opći propisi obveznoga prava.
Zakon o obveznim odnosima u članku 290. propisuje da ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni učinak. U slučaju spora teret dokazivanja da je otkaz dan u pisanom obliku je na strani koja iznosi tu činjenicu, odnosno bila bi na strani poslodavca.
Slijedom navedenog, obavještavamo Vas kako Vam poslodavac ne može valjano usmeno otkazati ugovor o radu. Ukoliko bi izvršio odjavu s obveznih osiguranja, mogli biste pokrenuti parnični postupak za utvrđenjem kako otkaz ugovora o radu nije dopušten budući je usmeno izjavljen, odnosno tražiti utvrđenje da radni odnos nije prestao, kao i postaviti zahtjev za naknadom štete s osnove neisplaćenih plaća i nalog za vraćanje na rad.
Završno, naglašavamo kako sudska praksa nedolazak na posao ocjenjuje opravdanim razlogom za donošenjem odluke o otkazu, koji pravni institut bi i Vaš poslodavac mogao zlorabiti, obzirom na usmenu odluku o oslobođenju od obveze rada koju Vam nije želio pisano potvrditi. Ukoliko bi i donio odluku o otkazu temeljem povrede obveze iz radnog odnosa o nedolasku na posao, obveza pisanog oblika i dostave, kao i otkaznog roka u slučaju redovitog otkaza i nadalje obvezuje poslodavca te ako isto propusti učiniti imate iste mogućnosti ranije opisane pravne zaštite, dakle, (anonimne) predstavke Državnom inspektoratu – Inspekciji rada, odnosno pokretanja parničnog postupka pred nadležnim sudom.