U okviru edukativnog programa „Zaštiti se znanjem!“, Zavod za unapređivanje zaštite na radu u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, organizirao je radionicu na temu „Izvođenje radova u skučenim prostorima i mjere zaštite na radu“. Na radionici su sudjelovali brojni stručnjaci odgovorni za zaštitu na radu i osobe koje u djelokrugu svojih poslova obavljaju i/ili organiziraju poslove u skučenim i ograničenim prostorima. Potporu u organizaciji ovog skupa pružile su tvrtke DRÄGER SAFETY d.o.o. i Siga d.o.o., koje su prezentirale zaštitu opremu i uređaje za rad u skučenim, ograničenim i drugim radnim prostorima.
Uvodno se prisutnima obratio Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite, naglasivši da je u proteklom razdoblju uočen povećani broj nesreća s teškim, uključivo i smrtnim posljedicama, prilikom izvođenja radova u skučenim i ograničenim prostorima. Zbog toga je radionica organizirana kao prilika da se svi sudionici upoznaju s propisima koji reguliraju sigurno izvođenje radova u navedenim uvjetima, kao i s praktičnim primjerima iz Hrvatske, i drugih zemalja.
Podsjetio je da je registrirana stopa ozljeda na mjestima rada u 2017. godini u Hrvatskoj bila 10,57, a u djelatnosti koja je posebno izložena izvođenju radova u skučenim prostorima, kao što je opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda i sl.., stopa je iznosila dvostruko 20,66. Pored toga, u prošloj godini na radu su smrtno su stradala 22 radnika a tijekom deset mjeseci ove godine isti broj radnika je izgubio život u našoj zemlji.
Naravno, rad u ograničenim prostorima susreće se i u nizu drugih djelatnosti odnosno proizvodnih tvrtki. Skučeni prostori su prostori u koje radnik cijelim tijelom otežano ulazi obaviti radni zadatak, pa su samim time i povećani rizici za sigurnost i zdravlje radnika, naglasio je ravnatelj Begović. Ugroze mogu biti požari i eksplozije, gubitak svijesti ili gušenje zbog prisutnosti opasnih plinova, para i dimova odnosno nedostatka kisika, opasnosti od mehaničkih ozljeda, električne struje i dr., odnosno česta je kombinacija mehaničkih opasnosti i kemijskih štetnosti.
Procjena rizika, osposobljavanje odgovornih osoba i radnika za rad na siguran način, mjere prevencije, plan izvođena radova, odgovarajuća radna oprema i poštivanje pravila zaštite na radu, prije ulaska i za vrijeme obavljanja radnog zadataka u skučenim prostorima, preduvjet su sprječavanja nesreća, ozljeda na radu i bolesti povezanih s radom. Iskustvo i praksa najbolji su i najučinkovitiji način prijenosa i usvajanja znanja, a znanje u ovom području znači očuvanje života, zdravlja i radne sposobnosti radnika, kao vrednota od posebnog društvenog interesa, zaključio je ravnatelj Zavoda Vitomir Begović, s porukom „Iznad svega zaštita na radu!“.
U ime Hrvatske udruge poslodavaca prisutne je pozdravila Admira Ribičić, direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove, nakon čega je Husein Toromanović, stručni savjetnik za zaštitu na radu u tvrtki Colas Hrvatska d.d., predstavio problematiku vezanu uz rad u ograničenim, skučenim prostorima, osvrnuvši se posebno na zakonsku regulativu u tom području, zatim, na opasnosti i štetnosti, te sigurnosne mjere i kontrolu upravljanja rizikom u ograničenom, skučenom prostoru. Na početku prezentacije upozorio je da ograničen, skučeni prostor predstavlja zatvoreni ili djelomično zatvoreni prostor u kojem se povremeno obavlja rad, budući da nije predviđen, projektiran ili namijenjen stalnom radu i korištenju za rad. U tom smislu, naglasio je da primjeri ograničenih prostora mogu biti; zatvoreni rezervoari, spremnici, skladišni kontejneri, kanalizacijske i druge cijevi, bačve, silosi, spremnici za prijevoz tereta na brodovima, jame, dimnjaci, šahtovi, bunari, špilje ili razni iskopi, ali ne i rad u rudnicima i tunelima, koji se koriste kontinuirano.
Budući da u ograničenim, skučenim prostorima postoji opasnost od požara i eksplozije, zbog prisutnosti zapaljivih tvari (plinovi, pare, prašine…), kao i zbog neodgovarajuće koncentracije kisika u radnoj atmosferi, važno je uspostaviti kontrolu upravljanja rizikom u ograničenom prostoru kroz definiranje osnovnih i posebnih mjera za uklanjanje, smanjivanje, kontrolu i zaštitu od rizika, pa sve do mjere koja uključuje zaustavljanje radova, ukoliko je potrebno.
Na kraju iznimno zanimljive prezentacije, Husein Toromanović, koji ima dugogodišnje i bogato radno iskustvo koje je stekao radeći na velikim gradilištima u inozemstvu, istaknuo je da ne treba očekivati da će u svakoj projektnoj i sigurnosnoj dokumentaciji biti predviđeno i propisano sve što je potrebno za rad u skučenim prostorima, te da postoji dovoljno propisanih procedura prema kojima se može izraditi kvalitetna procjena rizika, a to su zakoni i pravilnici. Naglasio je da je bitno da se procjena rizika izradi za nivo svake pojedine radne operacije, a ne da se priprema općenito za neko zanimanje ili radno mjesto, polazeći od okolnosti da je rad u skučenim, ograničenim prostorima specifičan i visoko rizičan.
Žarko Jelača, rukovoditelj Službe održivog razvoja zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u tvrtki STSI d.o.o. (dio INA MOL GRUPE), predstavio je rad u zatvorenim prostorima kroz praktični primjer i to kroz sanaciju stjenke spremnika Dopa metodom. Riječ je o sanaciji spremnika s duplom stjenkom s kontrolom procurivanja, sukladno standardu EN 13160. Naglasio je važnost aktivnosti na pripremi gradilišta, od formiranja operativnog tima koji se sastoji minimalno od tri operatera, te određivanja osobe-pratitelja koji se zadržava u blizini gornjeg otvora i ne smije obavljati druge poslove, zatim pripreme i izrade dokumentacije koja se tiče sigurnosti, označavanja i ograđivanja gradilišta, postave sigurnosnih znakova i ograda, aparata za gašenje, kontrole i pregleda radne opreme i alata, zaštitne opreme i kompleta za pružanje prve pomoći. Ukazao je na izuzetnu važnost također komunikacijskog sustava koji će se koristiti tijekom izvođenja radova, kao i dogovor o procedurama u slučaju nužde. Prije početka radova potrebno je također provesti dodatna mjerenja, kroz provjeru eksplozimetrom uvjeta na ulazu u spremnik i u samom spremniku. Tijekom rada u spremniku nužno je i korištenje propisane osobne zaštitne opreme, zatim korištenje detektora plina, atex svjetiljke te radio-stanice ili užeta za komunikaciju, zaključio je Jelača.
Jurica Nižetić, voditelj Službe zaštite na radu, zaštite zdravlja i okoliša u Zagrebačkoj pivovari d.d. predstavio je sudionicima radionice ključne korake i procedure kada vanjski izvođači izvode radove i ulaze u ograničene prostore. Naglasio da je izuzetno važno prije ulaska radnika u ograničeni prostor dobro procijeniti rizike koji postoje u tom dijelu, zatim pripremiti svu potrebnu opremu, utvrditi broj ljudi koji je potreban za osiguranje radnika, pripremiti ograničeni prostor u smislu provjetravanja ili čišćenja, obaviti kontrolu prisustva opasnih plinova, te odrediti i pripremiti točan postupak u slučaju potrebe za izvlačenjem radnika. Naglasio je da se u Zagrebačkoj pivovari svaki ograničeni prostor u koji se povremeno ulazi, nalazi u registru, odnosno da je obrađen u procjeni rizika te da posjeduje uputu za ulazak u ograničeni prostor. Nižetić je podsjetio na najvažnije elemente vezane uz rad vanjskih izvođača u ograničenim prostorima, prije svega, na kvalitetno informiranje radnika koji ulaze u ograničeni prostor, zatim dobro pripremljenu procjenu rizika kako bi se prepoznale sve opasnosti i utvrdile potrebne mjere, temeljitu pripremu i kontrolu opasnih plinova prije ulaska i tijekom rada, te pripremljen provediv postupak u slučaju potrebe za spašavanjem, te osiguranje dozvole za ulazak kao konačna potvrda svih prethodnih koraka.
U svojem drugom izlaganju „Dobra praksa i iskustvo rada u ograničenim prostorima iz inozemstva“ Husein Toromanović je izložio primjere dobre prakse iz Kanade, Nizozemske i Katara, posebno se osvrnuvši na kanadske propise o ograničenom prostoru. Naime, prema kanadskom zakonodavstvu postoje dvije kategorije prostora: ograničeni (confined) i skučeni (restricted). Ograničeni prostor je područje koje nije namijenjeno za rad radnika jer može prouzročiti rizik zbog razine kisika, prisutnosti zagađivača, zračenja itd. Skučen prostor je područje koje nema prethodno navedene rizike, ali ima fizička i prostorna ograničenja koja mogu utjecati na radne operacije koje se izvode. Prije samog ulaska radnika u prostor, u projektnoj dokumentaciji ili procjeni rizika provjerava se kategorija prostora. Ukoliko se radi o ograničenom prostoru, prije ulaska radnika u takav prostor, ovlaštena osoba provodi potrebna mjerenja, identificira i procjenjuje sve opasnosti i štetnosti, nakon čega se postavljaju potrebni znakovi upozorenja i poduzimaju mjere kojima se rizici otklanjaju ili smanjuju poput provjetravanja, ventiliranja, pronalaska načina sigurnijeg ulaska i slično. Radnici koji obavljaju radove u ograničenim prostorima moraju za to biti osposobljeni, što uključuje i nadzornika koji koordinira rad ovlaštenih radnika, informira ih o rizicima, te zabranjuje ulaz neovlaštenim osobama. Osnovno pravilo koje vrijedi za ograničene i skučene prostore je: nikad sam i bez nadzora. U svijetu se sve češće pri radu u ograničenim prostorima koriste roboti, čime se smanjuje broj nesreća, ozljeda radnika i razvoj profesionalnih bolesti, pa je potrebno kod ovakvih poslova težiti tehničkom napretku, rekao je Toromanović.
Nakon izlaganja sudionici su uz vodstvo mentora, u dvije grupe praktičnim zadacima demonstrirati postupanje i planiranje mjera sigurnosti prilikom izvođenja radova u skučenim i ograničenim prostorima. Nakon toga razvila se zanimljiva rasprava o konkretnoj praksi i problemima u ovom području u Republici Hrvatskoj.
U završnoj riječi, na kraju radionice, Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu zahvalio je predavačima i svim sudionicima radionice, naglasivši da se danas, više nego ikad prije, nameće imperativ ulaganja u ljudske resurse, a dio tog ulaganja je primjerena zaštita na radu i zaštita zdravlja radnika. Zalaganje za sprječavanje ozljeda na radu može uspjeti jedino promicanjem pristupa koji u središte proizvodnog procesa stavlja čovjeka i zaštitu na radu kao osnovno ljudsko pravo. Vizijom, programskim određenjem i organizacijskim ustrojem potrebno je zaštitu na radu odrediti kao jedan od važnih prioriteta gospodarskog i socijalnog razvitka hrvatskog društva. Ulaganje u dobre radne uvjete ne smije se doživljavati kao prisila zakonodavca i trošak već kao kvalitetna investicija koja se višestruko vraća pozitivnim učincima kroz veće zadovoljstvo poslom, veću produktivnost, smanjenje izostanaka s rada, kvalitetniji život i zdravlje u trećoj životnoj dobi, a time se ostvaruju i manji izdaci za zdravstvenu skrb.
Neprijeporno je da se sve nesreće mogu spriječiti, jer ljudi su skloni pogreškama, ali one ne bi smjele dovesti do ozljeda. Pojačano djelovanje na prevenciji i promicanju važnosti zaštite na radu sasvim sigurno može rezultirati pozitivnim učincima. Glavni čimbenik postizanja uspjeha u sprečavanju nesreća, ozljeda i bolesti povezanih s radom stvaranje je kulture prevencije rizika, tako da svi razumiju, poštuju i primjenjuju propisane mjere, koje uvijek trebaju biti iznad onoga što je kao osnovna obveza propisano.
Uvjeren sam da ova radionica, kao dio cjelovitog programa „Zaštiti se znanjem!“, može navedenim ciljevima konkretno doprinijeti, naglasio je na kraju Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu.