U radnoj posjeti brodogradilištu Brodotrogir boravio je Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu sa suradnicima; Muhidinom Omerdićem, voditeljem Službe za zaštitu na radu, nadzor, ovlaštenja i analizu i Antoniom Jaićem, višim stručnim savjetnikom, te je tom prilikom razgovarao s predstavnicima Uprave, stručnih službi, ovlaštenika poslodavca, povjerenika radnika za zaštitu na radu i njihovih koordinatora, sindikata i stručnjacima za zaštitu na radu.
U prošlosti Trogir je bio jedan od najznačajnijih brodograđevnih središta Srednje Dalmacije. Do pojave parnih brodova u Trogiru su se gradili drveni jedrenjaci svih poznatih domaćih tipova i veličina. Trogirski brodograditelji oduvijek su bili dobri i cijenjeni majstori, a zanat brodograditelja prelazio je od pokoljenja na pokoljenje. Najstarije trogirsko brodogradilište spominje se u razdoblju od 13.-14. st., a u doba venecijanske vlasti od 1420.-1797. g. u gradu se otvara više brodogradilišta. U 19 .st. u Trogiru djeluje nekoliko manjih škverova. Najveće je brodogradilište Ante Strojana na mjestu današnjeg navoza Brodotrogira. Trogirska brodogradnja upravo je u 19. st. doživjela svoj veliki procvat. U brodogradilištu se grade razne vrste i tipovi plovnih objekata, od kojih su najčešći tankeri – barže, patrolni brodovi, teretni brodovi za prijevoz suhog tereta nosivosti od 650 do 12,850 TDW, tankeri – product carrieri nosivosti od 6.000 TDW, plutajući dokovi kapaciteta dizanja od 1.500 – 60.000 tsd, oceanski remorkeri za teglenje i spašavanje od 1.689 BRT, brodovi za prijevoz automobila i putnika i drugi brodovi. Između pojedinih gradnji navozi primaju brodove na rekonstrukciju, modernizaciju, reklasifikaciju, dokiranje i razne druge popravke. Proizvodni program uključuje tankere za prerađevine i kemikalije, plutajuće dokove, putničke i ro-ro putničke brodove, snabdjevače, tegljače, spasilačke brodove i druge. Od travnja 2013. g. vlasništvo nad Brodotrogirom d.d. preuzela je tvrtka Kermas Energija d.o.o.. U sklopu Brodotrogira d.d. djeluje i Centar za certificiranje zavarivača. Kroz višedesetljetno iskustvo u izvođenju najodgovornijih zavarivačkih radova na složenim zavarenim konstrukcijama, osposobljen je respektabilan broj inženjerskih stručnjaka u području zavarivanja. Primarni cilj je poticanje i promicanje izvrsnosti u radu zavarivačkog osoblja kroz njihovu certifikaciju pred stručnim ispitivačima, inženjerima zavarivanja.
Predstavnici Brodotrogir d.d. upoznali su predstavnike Zavoda sa stanjem, organizacijom i provedbom mjera zaštite na radu.
Zoran Buntić, rukovoditelj Sektora zajedničkih službi rekao je da je nakon teške nesreće u ovom brodogradilištu koja se dogodila 2004. godine zaštita na radu podignuta na najvišu razinu. Jasna je poruka, na prvom mjestu je siguran rad a zatim brod. U tvrtki na proizvodnim i uslužnim poslovima zaposleno 820 radnika, a gotovo 80 posto radnih mjesta je s posebnim uvjetima rada. Budući da svakog dana unutar tvrtke radi i oko 200 radnika različitih kooperanata oni moraju ispunjavati zahtjevne kriterije u području zaštite na radu. Unutar tvrtke organizira je rad ambulante za pružanje prve pomoći, a poslove zaštite na radu obavljaju tri stručnjaka. Ukazao je da je rad u brodograđevnoj djelatnosti visoko rizičan te da za ovu specifičnu djelatnost nedostaje odgovarajući Pravilnik o skelama budući da postoji bitna razlika u odnosu na građevinu. Posebno su teški uvjeti zbog visokih temperatura na poslovima zavarivanja i u sekcijama samog broda. Odbor zaštite na radu redovito održava sjednice na kojima se razmatraju sva bitna pitanja, utvrđuju prijedlozi za poboljšanja i poduzimaju odgovarajuće mjere. Procjena rizika kao najvažniji dokument rađena je uz sudjelovanje svih ključnih dionika i na konkretnim mjestima rada, jer je to bitna pretpostavka osposobljavanja radnika za rad na siguran način i poduzimanja preventivnih mjera, naglasio je Zoran Buntić.
Andro Belas, glavni sindikalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata istaknuo je da se zaštita na radu učinkovito organizira i provodi u tvrtki, te je mišljenja da je potrebno više ulagati u poboljšanje materijalnog statusa radnika kako bi se zaustavio njihov odlazak.
Ivan Piteša, rukovoditelj Službe zaštite kao primjer dobre prakse u ovom brodogradilištu ilustrirao je način kontinuirane svakodnevne provedbe unutarnjeg nadzora kao ključne mjere u prevenciji sprječavanja nesreća i ozljeda na radu. Zapisnikom se utvrđuje svaki uočeni nedostatak, utvrđuju potrebne mjere, rokovi i zadužene osobe za poduzimanje mjera. Primjera radi zbog nekorištenja osobnih zaštitnih sredstava od strane radnika vanjskog pružatelja usluga u krugu brodogradilišta isti je odmah udaljen. Uprava tvrtke i njeni čelni ljudi na dnevnoj razini su upoznati sa stanjem u području zaštite na radu, što je vrlo značajno i utjecalo je između ostalog na kontinuirano smanjivanje broja ozljeda na radu u razdoblju od 2014 do 2016. godine.
Predstavnici Brodotrogira d.d. osvrnuli su se i na obveze koje proizlaze iz Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom te su apelirali na razumijevanje specifičnosti uvjeta rada u ovoj djelatnosti i sukladno tome utvrđivanje obveza. U cilju podizanja razine zaštite na radu Brodotrogir d.d. je uveo i certificirao sustav upravljanja zaštitom zdravlja i zaštitom na radu OHSAS 18001:2007.
Obraćajući se nazočnima ravnatelj Begović je naglasio da zaštita na radu ne znači samo poštovanje prava i puno je više od administrativne zadaće. To je ključan dio dobrog poslovnog planiranja i upravljanja te društvene odgovornosti. Danas se više nego ikad prije nameće imperativ ulaganja u ljudske resurse, a dio tog ulaganja je zaštita na radu i zaštita zdravlja radnika. Zato je od osobite važnosti učinkovito djelovanje na prevenciji rizika i promicanju sigurnijih i zdravijih uvjeta na radnome mjestu, jer se time štiti radnik i poslodavac, te postiže pozitivan učinak na produktivnost, konkurentnost i održivost sustava socijalne sigurnosti.
Naša zemlja je članica velike europske obitelji i zato nam je važno ukupno stanje. Prema europskoj statistici o nesrećama na radnom mjestu svake godine više od 3.300 radnika umre uslijed nesreća na radu. U europskim se poduzećima godišnje izgubi najmanje 300 milijuna radnih dana zbog nezgoda na radu i zdravstvenih problema povezanih s radom. Mišićno-koštani poremećaji najčešća su oboljenja povezana s radom, ali i u kombinaciji s drugim čimbenicima u privatnom životu, dovode do ozbiljnog pogoršanja kvalitete života radnika, te gubitaka milijuna radnih dana i eura. Jedan od strateških ciljeva Europske komisije je sigurno i zdravo radno okruženje za više od 217 milijuna radnika u Europskoj uniji, a taj cilj obvezuje i nas u Hrvatskoj u provođenju učinkovite zaštite naših radnica i radnika.
Nadalje, prema podacima Europske agencije za zaštitu na radu (EU OSHA) procjenjuje se da na svaki euro uložen u zaštitu na radu dolazi povrat od 2,2 eura. Daljnji pozitivni rezultati mogući su primjenom određenih gospodarskih poticaja poslodavcima kojima se oni stimuliraju za provedbu mjera kojima se povećava razina sigurnosti na radu u odnosu na one minimalne utvrđene propisima.
U 2016. godini stopa ozljeda na radu na 1.000 radnik u Republici Hrvatskoj bila je 11,85 i niža je u odnosu na stopu u 2015. godini koja je iznosila 12,07. Međutim, u prvom polugodištu ove godine zabilježeno je pet smrtnih ozljeda na radu i teško stradanje 18 radnika što upućuje na potrebu poduzimanja pojačanog djelovanja svih ključnih čimbenika u svakoj radnoj sredini.
I prije donošenja Akcijskog plana za rasterećenje gospodarstva Zavod je organizirao pružanje potpore poslodavcima kako bi im olakšao provedbu mjera i optimizirao organizaciju zaštite na radu, uz istovremeno očuvanje sigurnosnih standarda na mjestima rada, i na takav način nastavljamo djelovati u suradnji sa svim ključnim dionicima i nadalje.
Prema odredbama Zakona o zaštiti na radu poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima.
Osnovni uzroci određenih pojava i propusta u području zaštite na radu su neadekvatno djelovanje ljudskog faktora i neodgovarajući odnos prema izvršavanju propisanih obveza; nepridržavanje posebnih pravila zaštite na radu koja se odnose na izvođenje radova i radne postupke, nepridržavanje osnovnih pravila zaštite na radu tj. neodgovarajuće održavanje sredstava rada te nepridržavanje drugih pravila zaštite na radu.
Navedeni podaci upućuju na alarm i potrebu poduzimanja pojačanih aktivnosti na osvješćivanju poslodavaca, jer ulaganje u zaštitu na radu i primjenu sigurnosnih standarda nije trošak već investicija. Zlatno je pravilo; bolje je djelovati prije nego se nešto loše dogodi, predvidjeti rizik te ga spriječiti. Zato je glavni cilj u području zaštite na radu i zaštite zdravlja u radnim sredinama, prevencija. Pri tome je važno osigurati uvjete za stručni rad stručnjaka zaštite na radu ( oni su stručna pomoć poslodavcu i radnicima ), dnevnu provedbu unutarnjeg nadzora nad primjenom pravila zaštite na radu te njihovu redovitu i neposrednu komunikaciju s Upravom tvrtke, zaključio je ravnatelj Begović.
Zavod je osmislio i pokrenuo prvu nacionalnu kampanju „STOP ozljedama na radu“ kako bi u svakoj radnoj sredini dosljednom provedbom aktivnosti ostvarili smanjenje broja i stope ozljeda na radu, bolesti povezanih s radom, dana bolovanja i troškova uzrokovanih tim posljedicama te isključili teške i smrtne ozljede. Svaka tvrtka, ustanova, poslodavac, sindikati, radnici i njihovi predstavnici mogu doprinijeti tom cilju. Putem HUP-a, HGK i HOK-a pozvali smo sve Uprave tvrtki na dodatno djelovanje u svakoj radnoj sredini kako bi podigli razinu sigurnosti i zaštite na radu te otklonili teške posljedice nesreća i ozljeda na radu.
Predstavnici Zavoda i Brodotrogira d.d. istaknuli su da je učinkovita organizacija i upravljanje zaštitom na radu dobra za radnike, dobra za poslodavce i društvenu zajednicu, jer pridonosi radnoj učinkovitosti, produktivnosti i konkurentnosti, a time i gospodarskom rastu i razvoju. Dogovorena je daljnja zajednička suradnja na analizi pojedinih mjesta rada i realizaciji edukativnih sadržaja kojima je cilj razvoj i prijenos znanja dobrih praksi u zaštiti na radu.